Radin: Volio bih da moj mandat obilježi ideja Istarske convivenze
PULA - Obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin u intervjuu za Glas Istre osvrnuo se na mandat istarskog župana koji mu prethodi, u prvom redu na projekte od velike važnosti za županiju, ali i na projekte koje bi htio realizirati. Radin ima dug staž u politici, bio je pulski dogradonačelnik, županijski pročelnik za talijansku nacionalnu manjinu i druge etničke skupine, a radio je i kao novinar kronike u novinskoj kući La voce del popolo, bio ravnatelj srednje talijanske škole u Rovinju.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
Postali ste obnašatelj dužnosti župana. Koje ćete prve poteze povući?
- Prije svega, imam višegodišnje, čak 20-godišnje iskustvo rada u upravi i siguran sam da sam stekao sve potrebne kompetencije koje će mi biti dovoljne da se nosim s izazovima ove funkcije. Na funkciji zamjenika, mogu to i tako reći, gotovo sam doktorirao. Spreman sam nastaviti s realizacijom svih započetih programa u Istarskoj županiji. Ova funkcija je i velika dužnost i velika odgovornost, jer je sustav prilično velik i kompliciran. U tom poslu je odlučujuće znati upravljati s materijalnim i ljudskim resursima, a da bi se u tome uspjelo, ključno je uspostaviti profesionalne, iskrene odnose i suradnju između 167 ljudi u sustavu. No, bez suradnje s ravnateljima naših ustanova u kojima smo osnivači, bez suradnje s gradonačelnicima ostalih istarskih gradova i s načelnicima općinama, ali i s realnim sektorom, uspjeha ne može biti. Iz svega ovoga vidite da preuzimanje funkcije obnašatelja dužnosti na pola mandata nije niti malo lak zadatak.
Pribojavate se odgovornosti?
- Ne, jer mi moja karijera i iskustvo dozvoljavaju da optimistički preuzmem ovaj posao.
Koji su ciljevi u ove dvije godine?
- Oni koji su istaknuti u izbornom programu mog prethodnika. Konkretno, imamo zadatak dovršiti izgradnju Opće bolnice u Puli, staviti u funkciju novi dio Doma za starije osobe Domenico Pergolis u Rovinju, imamo u planu rekonstruirati OŠ Mate Balota u Bujama, čije je gradilište nedavno otvoreno. Ovih dana krenula je procedura objave raznih natječaja za izgradnju nove srednje medicinske škole u Puli, za koju otvaranje gradilišta očekujem u prosincu ove godine, a gradnja će trajati 12 mjeseci. Početkom 2021. planira se ulazak u nove prostore.
U planu nam je rekonstrukcija i dogradnja domova za starije osobe po cijeloj Istri. Prije nekoliko dana bio sam u Rovinju gdje sam upoznat sa strateškim planom razvoja Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju dr. Martin Horvat. I tu ćemo investiciju podržati u okviru naših mogućnosti. U okviru te bolnice će se graditi sportsko-lječilišni bazenski kompleks koji će biti na usluzi ne samo medicinskom turizmu, već i sportskim klubovima. To je ozbiljan projekt. Naše su proračunske sposobnosti ograničene i upravo zato nastavljamo s intenzivnom pripremom i kandidiranjem naših projekata za EU fondove. Bez tih vanjskih izvora financiranja i bez pomoći države, samo s našim proračunskim sredstvima, ne bi stigli daleko. To su projekti na kojima moram raditi sljedeće dvije godine koje će brzo proći.
Vaš prethodnik je započeo projekt digitulizacije Istre. Hoćete to nastaviti?
- To je jedan od programa koje ćemo nastaviti, jer u tome ne smijemo zaostajati. Moramo se uključiti u takve trendove. Dosad smo, što se digitalizacije tiče, implementirali sustav e-uprave koji u svojoj suštini predstavlja uredsko poslovanje bez papira, uveli smo elektronički potpis kao alternativu vlastoručnom potpisu te izdavanje građevinskih akata kroz sustav e-dozvola. Sve to nam je u zadnjih pet godina donijelo uštedu u proračunu od milijun kuna. Uz, naravno, određena ulaganja. No, efekt je, osim financijskog, prisutan i u tome da je veća efikasnost u poslovanju, jeftinija i kvalitetnija usluga te ujednačeno praćenje i postupanje s predmetima. Važno je da imamo i puno veću, potpunu transparentnost, jer je sve na internetu, vidljivo i provjerljivo. Otvoreni smo, dakle, prema javnosti. Našim građanima i realnom sektoru moramo biti što efikasnija usluga. To nam je cilj.
Što je s preuzimanjem poslova državne uprave? To bi se trebalo dogoditi krajem godine.
- S jedne strane to je najveći izazov u predstojećem razdoblju. Povjerit će nam se poslovi državne uprave koji će na našoj županijskoj razini bolje funkcionirati naspram razine usluge koju pruža postojeći sustav državne uprave. Objektivno, što se tiče sredstava koja državna uprava ovakva kakva je sada ima na raspolaganju, ona su nedovoljna. To znači da ima premalo sredstava na raspolaganju - od plaća do automobila, prostora i informatičke opreme... Mi ćemo kao županija od državne uprave dobiti sve djelatnosti, osim dvije - inspekcije i službu koja se bavi kontrolom i nadzorom nad zakonitošću akata lokalne i područne samouprave. Samo po sebi je normalno da ne možemo sami sebe kontrolirati.
Možete obećati da će državna uprava transferirana u Županiju biti efikasnija i bolja?
- Sigurno ćemo biti efikasniji od postojećeg sustava državne uprave. S druge strane, država nam zasad neće osigurati izvorne fiskalne prihode za financiranje povjerenih poslova državne uprave. To znači da nećemo imati veći udio u našem glavnom poreznom prihodu - porezu na dohodak.
Kako će se to kompenzirati?
- Sredstva namijenjena za financiranje poslova državne uprave doznačit će nam se putem transfera iz državnog proračuna. Samo za plaće i materijalne troškove 160 djelatnika državne uprave koji ulaze u naš sustav potrebno je, po našim standardima koje mi nećemo i ne smijemo smanjivati, oko 21 i pol milijuna kuna. Moramo spojiti i informatičke sustave, s time da je naš napredniji od onog koji sada ima državna uprava. To će, podijeljeno na tri godine, koštati oko 6 milijuna kuna. Dobar dio financijskog tereta preuzimanja poslova državne uprave morat će se, po svemu sudeći, namiriti iz županijskog proračuna.
Može li Županija podnijeti takav financijski pritisak, a da ne bude značajnijih problema ili posljedica?
- To će predstavljati svojevrsni udar tektonske naravi na dostignute standarde programa, projekata i aktivnosti u djelokrugu rada Istarske županije. Dodatno to znači da nećemo moći financirati sve što smo kao Županija dosad financirali. Olakotna je okolnost što u ovome ipak nismo sami nego u društvu ostalih županija. Imam umjereni optimizam da će se pronaći jedan pravedniji način financiranja koji će biti prihvatljiv ne samo državi, nego i županijama.
Kako bi moglo izgledati idealno rješenje s pozicije županija?
- Da nam se naprosto da veći udio u fiskalnim izvornim prihodima. Znači, veći udio županija u raspodjeli poreza na dohodak. U svakom slučaju, ukoliko ostaje financiranje takvo kakvo je najavljeno, riskiramo da se mijenja priroda naše Županije. Postat ćemo većim dijelom operativna, produžena ruka države. Poslovi koje preuzimamo odnose se na provedbu zakonskih propisa na terenu. Umjesto samouprave više postajemo samo-uprava.
Dakle, jedan birokratizirani aparat?
- Tako je, aparat koji nalikuje provincijama koje postoje u Italiji, na primjer. Postajemo nešto što nije regija u modernom smislu riječi. Regija u modernom smislu pak znači da ima svoje fiskalne prihode i koja ih uz određenu autonomiju raspoređuje kako misli daje to potrebno.
Znači li to da se udaljavamo od decentralizacije i regionalizacije?
- Da Ovakva decentralizacija ne vodi do regionalizacije. Na ovaj način gubimo inicijativnost, propulzivnost i kreativnost koje su nas krasile od osnivanja Istarske županije. Ovako riskiramo izgubiti dio svoje duše.
Kako se tome mislite suprotstaviti?
- Tako da pobjedi racionalnost i da zajedno s ostalim županijama dobijemo dovoljna sredstva kojima ćemo moći obavljati poslove koji nam se prepuštaju. Prije desetak godina, u okviru reforme Vlade na čelu sa SDP-om, imali smo preuzimanje poslova izdavanja dozvola. Trebalo nam je gotovo deset godina da sustav izdavanja dozvola profunkcionira na efikasan način. Sada preuzimamo, kao poklon paket, sve poslove države: ne znam koliko će nam trebati vremena, truda i rada, novaca i živaca da to profunkcionira na djelotvoran način.
No dobro, ali ljudi koji su poslove državne uprave dosad odrađivali za državu, možemo to tako reći, znat će to odrađivati i za Županiju.
- Mi imamo drugačiji odnos prema našim građanima i drugačije mogućnosti koje nam u tom smislu stoje na raspolaganju, naspram mogućnostima i odnosima koje prema građanima imaju djelatnici u Uredu državne uprave. Oni će se, tako ću to reći, morati prilagoditi.
Kao župana dočekat će vas problem Kaštijuna.
- I moj prethodnik je imao taj problem i ja ću imati taj problem. Kaštijun, po meni, nije promašena investicija. To je investicija s problemima i nedostacima u gradnji koje treba ispraviti. Problemi se odnose na nepravilnosti i nedostatke koji su nastali prilikom gradnje objekta. Problemi su i oko funkcioniranja samog postrojenja za obradu otpada. Za to direktnu odgovornost snose izvođač i investitor, Fond za zaštitu okoliša. Problem je i zbrinjavanje SRF-a, goriva iz otpada. Trošak njegovog zbrinjavanja nije trebao postojati, no sad ga imamo i to Kaštijun znatno opterećuje. To opterećuje i suvlasnike i potrošače. Problem s kojim se Kaštijun suočava je i tržište sekundarnih sirovina, konkretno plastika. Tu mora intervenirati država koja će zakonom urediti to tržište. Uglavnom, tri su ključna razloga zbog kojih je Kaštijun u problemima. Kad se to riješi, Kaštijun će profunkcionirati kako treba. I krajnji korisnici bi zbog toga trebali biti zadovoljniji. Uostalom, o tome je u vašem listu govorio prvi čovjek Kaštijuna Darko Višnjić.
Hoće li on napustiti tu funkciju ili ostaje?
- Ne smijemo odustati od suradnika koji znaju posao, stručni su i poznaju problematiku. Prema mojim informacijama u ovom je trenutku odlučujuće pronaći kanal komunikacije prema državnim tijelima koja nam mogu pomoći. Prije svega to je državni Fond za zaštitu okoliša kod kojeg je ključ za rješavanje naših problema.
Dakle, Kaštijun ovisi o Zagrebu?
- Ključ za rješavanje naših problema je u službenom Zagrebu čiju suradnju tražimo, a pomoć trebamo. Mi imamo stručnjake koji se trude oko Kaštijuna i nećemo se riješiti njihovih usluga.
Pribojavate li se eventualnih problema sa službenim Zagrebom, s obzirom na disonantne tonove tijekom kampanje za EU parlament?
- Postoje dvije razine: politička, u Saboru recimo ili u izbornoj kampanji, gdje se odvija legitimna politička borba. Mi smo na toj razini, trenutno, kao IDS, politički suparnik HDZ-u. No postoji institucionalna razina, gdje Istarska županija, gradovi i općine žele i moraju uspostaviti učinkovitu suradnju sa svim Vladinim resorima. Na ovoj razini, suradnji nema alternative. Ona je u nacionalnom interesu, i lokalna samouprava i država moraju voditi računa o općim interesima. Ja ću, bez ikakvih opterećenja, tražiti, i nadam se dobiti, razumijevanje državnih tijela. Kaštijun i obrada otpada na ekološki prihvatljiv način - nije stranačka kategorija, kao ni dovršetak Opće bolnice Pula. Očekujem i da će državna tijela raditi u općem i nacionalnom interesu koji se percipira kao takav i na lokalnoj razini.
Kad očekujete da će građani dobiti kvalitetniju uslugu zbrinjavanja otpada i prihvatljiviju cijenu?
- Onog trenutka kad se pokrenu oni koji nam mogu pomoći - to je državni Fond za zaštitu okoliša.
Grad Umag ne želi biti dio priče oko Kaštijuna.
- Rado ću se sresti s umaškim gradonačelnikom Vilijem Bassaneseom. To će se dogoditi uskoro. Neosporno je, međutim, da mi funkcioniramo po istom Zakonu o gospodarenju otpadom. Grad Umag nije izuzet od poštivanja tog zakona i obvezan je dovoziti smeće sa svojih pretovarnih stanica u centar za gospodarenje otpadom. Kaštijun je u ovom trenutku jedini dostupan i cjenovno je najpovoljniji. Očekujem da će komunalno društvo Grada Umaga s Kaštijunom sklopiti ugovor i početi dovoziti otpad na Kaštijun.
Kakva je situacija s Općom bolnicom Pula?
- Tu je situacija bolja. Stanje radova je u vrlo naprednoj fazi, kupuje se oprema i oprema Objekt 1 i 2. To je novoizgrađena zgrada povezana sa starom Ginekologijom, te zgradom Dijagnostike i Dnevne bolnice. Gotovo je sigurno da će se preseljenje stare Mornaričke bolnice dogoditi najesen ove godine.
No kasni se s radovima?
- Istina, postoji problem pomanjkanja radne snage na gradilištu i, kao što znamo, općenito u građevinskom sektoru. Uglavnom, kad se presele svi upravni odjeli iz mornaričke u novu zgradu, dnevnu bolnicu i zgradu dijagnostike, počet će radovi na zgradi stare ginekologije. Tamo je predviđeno da radovi traju 12 mjeseci. Uglavnom, imamo dovoljno osiguranih financijskih sredstava za sve građevinske radove.
Ali nedostaju sredstva za opremanje?
- Za dio opreme imamo, ali ne i za svu opremu predviđenu projektom. Nedostaje nam 100 do 150 milijuna kuna. Očekujemo od Vlade sudjelovanje u pokrivanju tih troškova. Tako da 75 posto ide na teret Vlade, a 25 posto na teret Istarske županije. Ne očekujemo probleme s državom oko daljnjeg financiranja.
Bolnica će imati problem sa stručnim kadrovima. Već sad ga ima.
- Bolnica je u kompleksnom razdoblju. Radi u otežanim uvjetima zbog izgradnje nove bolnice. Generalno postoji problem nedostatka medicinskog kadra zbog značajne fluktuacije u privatnom sektoru i u inozemstvo gdje se bolje plaća. Cijeli zdravstveni sektor u Hrvatskoj je u financijskim poteškoćama. I zato Županija, kako bi pokušala riješiti problem nedostatka kadrova provodi dvije mjere: sufinanciranje najamnine stana za liječnike Opće bolnice Pula čija je struka deficitarna te osiguravanje povoljnijih uvjeta kreditiranja stambenih kredita za deficitarne liječnike i sav ostali medicinski kadar.
U Puli i Istri u zadnje je vrijeme aktualan problem prisutnosti droge kod mladih. Jeste li se spremni slikati za veliki plakat i poručiti Djeco, ja se ne drogiram, nemojte ni vi!
- Jesam, ali nisam fotogeničan! Problemom ovisnosti trebalo bi se baviti društvo u cjelini. Ugroženu populaciju, mlade, treba educirati i informirati. Trebaju se organizirati sportske manifestacije, tribine, medijske kampanje, predavanja za djecu, roditelje, profesore, odgajatelje, uz sudjelovanje stručnjaka poput psihijatara, psihologa, pedagoga i socijalnih radnika. Kao građanin i političar podržavam sve aktivnosti protiv svih vrsta ovisnosti, a ne samo droge, čije su žrtve mladi u Puli i Istarskoj županiji. U svemu tome važnu ulogu ima županijski Centar za prevenciju i suzbijanje ovisnosti kao i Služba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti koja djeluje pri Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Tražit ću da se sazove sastanak svih tih tijela te da se traže rješenja za ublažavanje problema ovisnosti.
Imate li neki projekt kojim biste htjeli obilježiti svoj dvogodišnji mandat?
- Imam! Ali odmah da vam kažem - ideja nije moja!
Nego čija?
- Od počasnog predsjednika IDS-a i bivšeg europarlamentarca Ivana Jakovčića!
O čemu se radi?
- O istarskoj multikulturalnoj i višejezičnoj convivenzi! Dakle, o djelatnom, svakodnevnom priznavanju i valorizaciji povijesnih, nacionalnih, jezičnih i kulturnih posebnosti našeg zavičaja - tradicija jezika, običaja dijalekata i folklora putem kojih čuvamo i razvijamo istarsku većinsku, slavensku i romansku, danas manjinsku dušu ovih krajeva, duboko ukorijenjene na ovim prostorima. Convivenzom brišemo sve mentalne granice koje su nas razdvajale i prouzrokovale ogromne patnje, boli i egzodus domicilnog stanovništva i nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Radi se o civilizacijskom dostignuću prvorazrednog značaja koje zaslužuje biti kandidirano i registrirano kao nematerijalno kulturno dobro. Znači: registracija istarske multikulturalnosti i višejezičnosti i naše convivenze kao epohalno dostignuće u ovim krajevima. Radi svih nas i budućih generacija, vrijedi barem pokušati u slozi i međusobnom razumijevanju.
Ali convivenza već postoji.
- Da, ali sve nas koji smatramo daje to vrijednost treba okupiti oko stola. Ovo mi je, dakle, sugerirao gospodin Jakovčić, a ja to promoviram jer u to duboko vjerujem. Jakovčić i(li) Miletić
Gotovo desetak godina bili ste prvi suradnik pulskog gradonačelnika Borisa Miletića. Navodno, prema kuloarima, i niste u najboljim odnosima.
- Dajte mi pokažite tko je u tim kuloarima. Tko su ti ljudi?
Preformulirat ću pitanje: možete li vi i Boris Miletić dobro funkcionirati?
- Oduvijek smo u profesionalnim i korektnim odnosima. S njim sam radio 11 godina, stoje činjenica koja dovoljno govori. S obzirom na moj karakter i interpretaciju funkcije zamjenika gradonačelnika, u javnosti me se i nije moglo previše vidjeti. Ne volim svjetla pozornice, a sad ću se, silom prilika, više morati pokazivati. Volim postizati rezultate. To me pokreće.
Bolji ste s Jakovčićem nego s Miletićem?
- Miletić je malo mladi i pripada jednoj drugoj generaciji. Ja sam stariji i s Jakovčićem, koji ima koju godinu više od mene, generacijski sam bliskiji. Naravno, prema obojici vežu me odnosi suradnje i razumijevanja.