Flego: Ovakav SDP ne može biti lider oporbe. Zato je tu Amsterdamska koalicija
Veliki intervju s nositeljem liste Amsterdamske koalicije
SPLIT – Nositelj liste Amsterdamske koalicije Valter Flego danas je u velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govorio o najaktualnijim političkim pitanjima, od odgovornosti ministrice Gabrijele Žalac, odnosima sa SDP-om, zabrani komemoracije na Bleiburgu te o restrukturiranju Uljanika.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
Je li premijer Plenković imao drugog izbora osim ne prihvatiti ostavku ministrice Žalac nakon prometne nesreće?
- Naravno. Držim daje svatko od nas jednak pred zakonom. U ovom slučaju bilo je jasno da se zakon nije poštivao. Meni je prije svega žao što se nesreća dogodila i nadam se da će se stradala curica što prije oporaviti, ali ministrica je ta koja pred zakonom treba biti ista kao svi drugi građani ove države. Ona je, kao i svi mi koji smo dužnosnici, još više eksponirana, odnosno, svjesna činjenice da treba biti primjer u poštivanju zakona, ali i moralnih vrijednosti koje propagira, poput ministara u skandinavskim zemljama.
Zašto, po vama, premijer Plenković nije prihvatio njezinu ostavku? Kriju li se razlozi u nekim unutarstranačkim odnosima u HDZ-u?
- To je pitanje za njega. Ponavljam, ministrica je trebala odstupiti, a on prihvatiti ostavku.
Koliko je HDZ otupio oštricu napada oporbe izvlačeći slučaj vožnje u pijanom stanju od strane samog Davora Bernardića?
- To je sasvim sigurno srušilo njegovu vjerodostojnost kada je pričao o toj temi. Ja, međutim, mislim da se ne trebamo ugledati na ružne primjere, već one svijetle, kakvih ima puno po demokratskoj Europi... To nije opravdanje za taj potez, kao ni ono što se širi posljednjih dana, tj. da je ministrica uspješna.
Je li za vas Davor Bernardić vođa oporbe?
- Pa, trenutno, obzirom na stanje u SDP-u, kao i njihove interne probleme, očito je da oni, na žalost, nemaju lidera i da SDP kao takav ne može biti lider oporbe. Iz tog razloga, mi kao Amsterdamska koalicija koji rastemo, što je meni izuzetno drago, sve više postajemo lideri opozicije, oni koji se mogu suprotstaviti desnici, populizmu i svemu ostalome... Prema istraživanjima iz posljednjih mjeseci, i građani sve više tako razmišljaju, jer potpora nama iz sedam stranaka koalicije sve više raste.
Je li bilo pokušaja i gdje je puklo sa SDP-om oko dogovora o zajedničkom izlasku na EU-izbore?
- Ne, nismo o tome razgovarali. Oni su odavno u svojim velikim problemima i mi smo im jasno poručili, kada završe te svoje unutarstranačke probleme, da smo spremni razgovarati. Očito to oni još nisu raščistili.
Je li bilo ponuda s vaše ili njihove strane?
- Koliko ja znam, ne. Mi smo se počeli okupljati još u studenom 2017. godine u tu, kako ste je vi novinari nazvali, Amsterdamsku koaliciju na liberalnim osnovama, lijevog liberalnog centra, a razgovora sa SDP-om nije bilo.
Kada ste u sebi prelomili da ćete voditi EU-listu?
- Trenutak kada sam prelomio u sebi i rekao da, bio je onda kada sam odlučio što su prioriteti. Mi smo sjeli unutar IDS-a i rekli da je prioritet imati čovjeka u Bruxellesu obzirom na sve veći broj zakona o kojima se tamo odlučuje, fondove, proračunsko razdoblje 2021-27.. Jasno je da se sve više zakona ne donosi na Markovom trgu i u Saboru nego u Bruxellesu i zato je važno za RH i sve nas imati nekoga tamo tko može imati jasne potrebe Hrvatske u smislu projekata. To uključuje i znanje, a obzirom da sam član Odbora regija već 4,5 godine, ja jesam u tim pričama i u tom svijetu. Znači, dogovorili smo se daje to prioritet i u tom trenutku sam rekao da. Spreman sam ići u trku.
Na lokalnim izborima dobili ste priličnu potporu građana...
- Najveću u Hrvatskoj!
Koliko su vaši birači tim potezom, ne bih rekao prevareni, ali u neku ruku predriblani? Ipak su glasovali za vas, a sada želite otići.
- Točno. Meni i mojim zamjenicima.
Ipak, prvenstveno vama!
- Točno. Dakle, oni isto tako razumiju ovo o čemu ja vama pričam. Kada govorimo o Istri, puno se toga da učiniti iz Bruxellesa, ali i općenito za RH. To sam vidio u ove 4,5 godine, bilo da se radi o krupnim, bilo malim stvarima. Sve je pitanje prioriteta, opet kažem. Zbog njih idem u ovu političko nadmetanje i građani Istre to shvaćaju. Zakon je tu jasan, Županija je više nego stabilna, organizirana, i kadrovski, i projektno, i financijski... Siguran sam da će i nakon 2. srpnja, ako budem imao čast biti u EU-parlamentu na konstituirajućoj sjednici u Strasbourgu, Istarska županija biti lider u mnogo čemu u RH, a da ću ja njoj, kao i drugima u našoj zemlji, moći pomoći kvalitetnim lobiranjem za europske fondove.
Koliko Amsterdamskoj koaliciji mogu naškoditi repovi koji se vuku za Ankom Mrak-Taritaš oko, primjerice, vlasništva i renoviranja stanova, ili kod Beljaka grijesi iz ne tako rane mladosti?
- Mislim da ne. To sada ankete pokazuju. Možemo takvih tema, na žalost, naći u svim strankama, nevažno lijevim ili desnim. Mi smo se okupili kao jedna velika i široka koalicija ljudi koji se bore za jednu otvorenu, tolerantnu RH i vidim, što mi je posebno drago, da građani to prepoznaju iz mjeseca u mjesec. Mi sada idemo u projektno predstavljanje i siguran sam da će ta potpora još rasti.
Kada već govorite o tolerantnosti, zar se pod tu kategoriju može svrstati Beljakova izjava na račun Ruže Tomašić? Nazvao ju je ustaškom i poslao tamo odakle je došla.
- Mislim da je on u tom trenutku pretjerao s reakcijom. On je toga svjestan, što je kasnije i pokazao. Na jedan takav način ne može se postupati i tu se slažem s vama. Važno je da mi kao sve te stranke znamo za koje ćemo se vrijednosti sutra zalagati, a jedna od osnovnih jest tolerancija, otvorenost, poštivanje nacionalnih zajednica, što će biti u srži naše borbe.
Je li se Beljak trebao ispričati?
- Nije postupio ispravno u svakom slučaju. Znam da je povukao izjavu što je izrekao u trenutku afekta. Učinio je u svakom slučaju jednu grešku.
Je li time vašoj koaliciji prouzročio političku štetu?
- Ne bih rekao, jer previše takvih tema svaki dan čujemo ili čitamo. Previše energije na to trošimo i, gle čuda, sve druge države osim Bugarske su nas prešišale kada govorimo o BDP-u. E, to je rezultat takvih naših rasprava, jer ne pričamo o gospodarskom rastu, o ICT-sektoru, o fondovima, već nažalost o prošlosti.
Kada smo kod prošlosti, aktualna je tema komemoracija u Bleiburgu. Jesu li tu i sa strane ljevice izišli neki duhovi iz boce, jedno jeftino trijumfiranje?
- Ne, nije to trijumf. Rekao bih da je srž odluke koruške Katoličke crkve da nisu onemogućene vjerske slobode. To nije odluka protiv vjernika, protiv održavanja liturgijskog slavlja, već protiv zloupotrebe takve crkvene manifestacije, gdje se promovira ustaštvo. Crkva u Koruškoj, što znam iz prve ruke jer smo partneri s tom regijom, ne želi tolerirati takvu ikonografiju na vjerskim slavljima. Zato tko god kaže da je odluka usmjerena protiv vjernika, ne govori istinu. Austrija nam je već drugi poslala vrlo jasnu poruku: prvi put kada je donijela zakon i rekla kakve su kazne za takvu ikonografiju, i evo sada drugi put.
Je li po vama na Bleiburgu nesumnjivo počinjen zločin...
- Naravno!
Prijeđimo na Uljanik. Ostala su dva rješenja - stečaj ili preustroj sa strateškim partnerom. Za koje ste vi i IDS?
- Za strateškog partnera, naravno.
Je li to Tomislav Debeljak?
- Niti sam ja birao strateškog partnera, prvog, drugog ili ne znam kojeg, nego strateški partner je svatko tko želi izdvojiti svoj novac u proizvodnju, u brodogradnju. Ne u špekuliranje ili traženje krivaca.
Mislite li da Debeljak ima taj potencijal?
- E, nisam nikome brojao novac u takujinu. Vjerujem da Uprava koja je zajedno s Nadzornim odborom odabrala strateškog partnera itekako zna što treba napraviti. Oni isto tako znaju što mi tražimo, a to je nastavak proizvodnje i zadržavanje radnih mjesta. Ono što me zgrozilo jest prošlotjedna izjava ministra koji je kazao da je iznenađen brojkama i da će trebati donijeti političku odluku. Kada smo mi imali prve informacije o problemima u Uljaniku, a to je bilo prije 15 mjeseci, odmah smo išli kod ministrice Martine Dalić i rekli što smo čuli i zamolili da se država kao najveći pojedinačni vlasnik od preko 25 posto uključi u kontrolu poslovanja tvrtke. I gle sad čuda, nakon 15 mjeseci, ministar kaže da su brojke loše.
Je li smijenjeni predsjednik Uprave Gianni Rosanda bio IDS-ov čovjek?
- Ne. Apsolutno ne.
Povezivalo ga se s vama, pa kasnije afera s pogodovanjem oko dozvola za vilu...
- U ovih 15 mjeseci toliko je ljudi prošlo kroz Istru s isto toliko takvih i sličnih priča da sve to ne bi stalo u jednu debelu knjigu. Radilo se o plejadi različitih likova koji su došli, rekli neistinu, slikali se i otišli. To je politika, prebacivanje tereta u tuđe dvorište. Nakon svih ovih mjeseci ljudi u i oko Uljanika vidjeli su gdje je istina, tko je trebao reagirati i intervenirati. Je li to ova, prošla ili pretprošla vlada, slažem se, ali ni jedna vlada nije brinula o firmi u kojoj su preko 25 posto vlasnici. Isto tako, ni jedna od njih nije rekla je li to nama strateška djelatnost, želimo li je zadržati ili ne. Ja to nisam čuo ni od ovog ministra, koji kaže da treba donijeti političku odluku.
Vrijedi li Uljanik toliko da se od građana mora uzeti novac za njegovo spašavanje?
- Ne treba ni od koga uzeti novac. Ako se odabere strateški partner, od njega se najprije očekuje da uplati novac, da riješi pretpostavke za proizvodnju, a država treba jedino donijeti odluku kakvu su već donijele Njemačka, Grčka ili Italija. Mora odlučiti trebamo li mi brodogradnju ili ne. Ako ne trebamo, OK i neka ide u stečaj, ali smo učinili problem i s mnogim drugim stvarima koje su vezane uz nju, od tehničkih škola i fakulteta pa nadalje. Nije to samo pitanje Uljanika i 3. maja, već pitanje hrvatske brodogradnje. Mislim da ju, obzirom na prošlost i akumulirano znanje, trebamo zadržati, ali naravno i raditi na drugačiji način nego prije 10 ili 15 godina. Da je moglo ići tako, išlo bi i dalje.