Vlada potvrdila, Istra uplaćuje u državni proračun više nego što potroši
Istra u prosjeku plati 3,8 tisuća kuna viška po stanovniku
ZAGREB - Istarska županija u prosjeku uplati 3,8 tisuća kuna po stanovniku više nego što se proračuna potroši te je uz Primorsko-goransku županiju, Grad Zagreb i Zagrebačku županiju jedna od četiri koje uplaćuju u državni proračun više nego što im se vraća.
Naime, Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila Strategiju regionalnog razvoja za razdoblje do kraja 2020. godine, prema kojem bi se trebalo potrošiti 32,26 milijardi kuna u prevladavanje regionalnih razlika i podizanje kvalitete života, ali i konkurentnosti svih regija, od čega više od 15 milijardi kuna iz fondova Europske unije. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova u strategiji je pokušalo izračunati fiskalni kapacitet pojedinih županija, ali tako da se ne analizira samo novac koji su prikupile i potrošile županije, nego na osnovi rasporeda prihoda i rashoda iz proračuna opće države koji su prikupljeni po pojedinim županijama. Ministarstvo se u tome poziva na rezultate analize koje su sačinili Bajo, Primorac, Sopek i Vučo (2015).
Iako se u općem proračunu ne vodi statistika o lokacijski prikupljenim i potrošenim sredstvima, analiza četvorke s Instituta za javne financije, u kojoj su oni nastojali što vjernije pratiti prihode iz proračuna opće države koji se prikupljaju i rashoda koji se troše na području pojedine županije, uključujući i plaće i mirovine, pokazala je da su samo tri hrvatske županije te Grad Zagreb, neto uplatitelji sredstava u proračun. To znači da se na njihovom području prikupi više novca nego što se u kasnijoj raspodjeli potroši. To su Istarska županija, Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija. Uvjetno rečeno, da su te županije države, one bi poslovale u plusu, dok bi sve ostale imale minus.
Također, Istarska županija ima BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka. On je za 24,3 posto veći od nacionalnog prosjeka.
Najmanje stanovništva obuhvaćenog pomoćima za uzdržavanje u imale su Istarska (0,6 posto), Dubrovačko-neretvanska (0,7 posto) i Primorsko-goranska županija (0,9 posto), što znači da tu pomoć ne prima ni svaki stoti stanovnik u tim županijama.