Glavičić: “Dosta” ludnici zvanoj izgradnja kuća za odmor!
Prostorno planiranje na Labinštini
LABIN - Labin je odlučio reći “dosta” ludnici zvanoj izgradnja kuća za odmor! Tako kaže gradonačelnik Valter Glavičić na temu prostornog planiranja na Labinštini. Naime, na nedavnoj nedavnoj sjednici Vijeća rečeno je da Labinština sve više podsjeća na Slavoniju jer zbog turizma niču “ušorena” naselja po sistemu glavne ulice i vila naslaganih sa svake strane.
Gradonačelnik Valter Glavičić smatra da je počelo, kako je rekao, jedno novo promišljanje, koje možda prije deset godina unatrag nije postojalo, barem ne kod većine građana.
- Pritisci su veliki. Svatko traži samo jedno - da iz zelenog, poljoprivrednog i šumskog područja teren ide u građevinski. I kad bismo zbrojili sve građevinske dozvole posljednjih pet godina, kad bi zbrojili koliko je smještajnih kapaciteta - iako smo svjesni i znamo što se najčešće krije iza svega toga - koliko je tu prostora za život napravljeno, Labin danas ne bi imao 10.428 stanovnika, nego na onih 11.700 još 4.000 više. Ali mi smo danas došli do toga da Labin ima tisuću i nešto stanovnika manje. Rabac ima manje, Vinež manje, svako selo ima manje. Znači mi danas, na neki način, svjesno gradimo naselja duhova. To radi cijela obala, cijela Istra, ali nažalost, to mi nije nikakva utjeha, kazao je gradonačelnik Glavičić i usto najavio da će kroz prostorne planove Labin tome reći - dosta!
- To su Prostorni plan Grada Labina, Urbanistički plan Vinež, UP Kapelica, UP Rabac i možda neki idući UP. Jednostavno, drago mi je da se tu stranački ne dijelimo, da jednostavno kažemo ono što se nekome neće sviđati. Dosta! A zašto dosta? Zato što mi ovo više ne možemo pratiti. Ne financijski kroz proračun, nego životno. To je moje razmišljanje, možda konzervativno, ali ga svakim danom živim, možda čak i malo više od vas, jer imam stalni pritisak sa svih strana. Evo, sad radimo cestu na Kapelici, i radimo je zato da progutamo taj problem. Međutim, dok napravimo sve ceste, aglomeraciju, sve buduće parkinge, opet ćemo doći na početak, ako se ne zaustavimo. Samo je na nama hoćemo li i dalje graditi naselja duhova. I hoćemo li to reći na glas, istaknuo je Glavičić.
Sličnog je mišljenja njegov stranački kolega, vijećnik IDS-a Lari Zahtila, koji ističe da bi prvi podržao izgradnju obiteljskih kuća za stanovništvo, ali ne dozvoljava i ne želi da poljoprivredno i šumsko zemljište postane bankomat.
- Nekome će to biti peta kuća za odmor, ili će je pak preprodati za nekoliko puta veću cijenu. To je bankomat. Ako prihvatimo 500 takvih zahtjeva, onda onih tisuću koji nisu dali zahtjeve ispadaju glupi. Tako to ispada. I zato je bolje da se niti ne šire građevinska zemljišta, da se ne ide na ruku nekima koji će to koristiti za osobnu korist. Građevinska dozvola je jedno, a građevinsko područje drugo, dozvole treba izdavati onima koji grade obiteljsku kuću i žive ovdje, smatra Zahtila.
Predsjednik Vijeća nacionalne bošnjačke manjine u Labinu i gradski vijećnik Rasim Halilović drugačijeg je mišljenja.
- Zaklinjemo se u turizam, uzmemo u obzir da je čovjek domaći, da ima zemlje i da živi od turizma. I sad kad ima viška zemljišta pa hoće napraviti apartmane, mi mu kažemo da ne može jer je to samo za tri mjeseca, a ta tri mjeseca nekoga spase. Možda i 80 posto njih u Istri. I sad što donijeti, kakvu odluku? Htjeli, ne htjeli, stranci će nam dolaziti. Čovjek će doći tu raditi. Nažalost, naši mladi odlaze, stručni ljudi odlaze, i mi ćemo biti primorani na to da stranci koji dođu ovdje kupuju zemljište, naprave kuću i ostanu. To je neminovno. Hoćemo napredak i imamo idealnu priliku da se nešto napravi i izgradi, izjavio je Halilović.
Pročelnica za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju Anamarija Lukšić, ističe da se do uspostave Hrvatske ovakvo što nije događalo jer je postojao propis da fizička osoba u vlasništvu može imati samo jednu kuću i jedan manji stan, ili dva stana. I to je bio limit. A kad je netko tražio građevinsku dozvolu, morao je dokazati da nema vlasništva, jer je drugačije nije mogao dobiti. I tada se nije moglo baš svašta raditi. Osamostaljenjem Hrvatske taj zakon je prestao važiti i dogodila se invazija na prostor o kojoj svjedočimo dan danas, kaže ona.
- Sagledavajući sada naša građevinska područja, mišljenje je struke da ih apsolutno ne treba povećavati. Međutim, građani to teško razumiju, iako im struka to objašnjava, istaknula je Lukšić.