PULA - Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego, o dogovorima liberalnih stranaka, energetskoj i klimatskoj politici EU-a, ratu u Ukrajini i strahu od ruske zime govorio je u velikom intervjuu za Glas Istre. Flego je u intervjuu iznio svoju analizu međunarodnih odnosa te je istaknuo da ne gubi optimizam koji se odnosi na zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju Europske unije.

U medijima su se pojavile informacije o tome da ALDE, liberalna internacionala, traži da se njezini članovi iz Hrvatske ujedine za nastup na idućim europskim izborima da bi se izborio barem jedan mandat. Da li je to točno i na koje se stranke računa pri toj mogućoj koaliciji?

- Svaki izbori pokazuju da kad se politički bliske opcije ne ujedine i dogovore nego se dijele profitira netko treći. ALDE odnosno Klub liberalnih zastupnika u Parlamentu Renew Europe okuplja najznačajnije liberalne stranke Europe i jasno je da žele da čim više naših članica bude zastupljeno i u Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru. Pitanje je hoćemo li biti dovoljno pametni, hoćemo li se ujediniti i sinergijski postići puno bolji rezultat nego pojedinačno i imati i dalje svog zastupnika u Bruxellesu. Ne sumnjam da to razumiju i lideri ostalih liberalnih stranaka u Hrvatskoj. Zato vjerujem da jedan takav cilj nadilazi eventualne nesuglasice i razilaženja u mišljenjima Svaki je mandat bitan! U ovom devetom sazivu Parlamenta Renew Europe je jači no ikad i imamo povijesnu priliku oblikovati budućnost Europe te promovirati i štititi liberalne i građanske vrijednosti i slobode. Želimo nastaviti tako i dodatno jačati. Nadam se da će nam se pridružiti sve opcije koje dijele naše poglede i zajednički cilj: snažna Europa i Hrvatska u kojima se ne krše temeljna ljudska prava, moderna i suvremena demokracija, koja provodi zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski napreduje.

IDS trenutno ima najveći rejting medu liberalnim strankama. Treba li Vaša stranka predvoditi taj proces?

- IDS je najjača regionalna stranka u Hrvatskoj. Imamo puno utakmica u nogama i ne bježimo od odgovornosti. Iza nas je gotovo deset godina rada u Europskom parlamentu, rad u Odboru regija, Ured Istarske županije u Bruxellesu. Imamo zaista puno europskog iskustva IDS je u ovih trideset godina izgradio mrežu partnerstva i sudjelovanja s liberalnim strankama u gotovo svim europskim državama. Istodobno, sva smo dobra iskustva prenijeli doma, u Istru, koja je najrazvijenija regija u Hrvatskoj. Kad govorimo o koalicijama ili partnerstvima, ne želimo da se ponove neke greške iz prošlih koalicijapoput Kukuriku koalicije, gdje je jedna stranka bila dominantna. Dođe li do suradnje liberala, budite sigurni da će svi biti ravnopravni.

Kako gledate na suradnju liberalnih stranaka na parlamentarnim izborima? u Hrvatskom saboru i IDS surađuje s progresivnom ljevicom da bi nadmašili HDZ, što potvrđuje i predsjednik SDP-a?

- Potrebne su nam nužne promjene u društvu. Prošlo je vrijeme soliranja, jedino zajednički možemo djelovati. Ostaje li svatko sam na svojoj poziciji nećemo ugroziti sadašnju parlamentarnu većinu, a naredni mandat bit će repriza ovog. To ne želimo. Suradnja je, dakle, preduvjet svih promjena, ali suradnja na temelju jasno definiranih projekata i programa. Ono gdje vidim mogućnost suradnje su upravo politike koje traže promjene i to prije svega u području energetske i prometne politike kojanudi sigurnost i zelena ulaganja u skladu s ciljevima EU-a, jačanje socijalne i zdravstvene politike koje su u potpunom raspadu. To je naša dužnost. Kvalitetno posložen zdravstveni sustav je osnova demokratski razvijenih zemalja. Ljudi zaslužuju dostojanstven život, posebno moramo zaštiti i pomoći najranjivijim članovima društva, koje su korona i rat u Ukrajini posebno ugrozili, a to su naši penzioneri, ali i osobe s invaliditetom. Zazivamo i promjene u obrazovnom sustavu, nove kurikulume prilagođene potrebama na tržištu rada. Smatram da ima puno toga gdje možemo pronaći zajednički jezik i zajedničkim snagama provesti potrebne reforme. U svom sam radu u Bruxellesu vidio bezbroj puta da ništa ne prolazi bez suradnje. Želite li da vaš prijedlog bude prihvaćen, morate osigurati podršku ostalih opcija. Mislim da u hrvatskoj politici, posebno u Saboru, nedostaje kultura suradnje i dijaloga. Vrijeme je da to promijenimo.

U Europskom parlamentu IDS je dio Renew Europe skupine. Kako surađujete s drugim strankama i koliki je utjecaj vaše skupine s obzirom na prevlast Europske pučke stranke te potom socijaldemokrata?

- Kao i u nacionalnoj politici, razlike medu političkim skupinama u EP-u postoje. Govorimo li o svjetonazorskim pitanjima ili strogo političkim, posebice uspoređujemo li se mi liberali s ekstremnom ljevicom GUE/NGL ili desnicom Identitet i demokracija. Ova potonja, primjerice, jedna je od onih stranaka s kojom nemamo apsolutno ništa zajedničko. S druge strane, Renew je u Parlamentu u partnerstvu sa socijaldemokratima i pučanima - S&D-om i EPP-om, što podrazumijeva i dogovoren program te tri stranke za cijeli mandat. Stoga na plenarnim sjednicama većinom glasujemo jednako, koalicijski. Postoje naravno situacije poput Green Deala, manjinskih prava ili aktualne energetske krize gdje nam se mišljenja razilaze, ali unatoč tome naša je suradnja zdrava. Naše su tri stranke ujedno i tri najzastupljenije stranke u Parlamentu. Zastupnici EPP-a i S&D-a su najbrojniji, ali moć Renewa je u tome što se ni jedna odluka unutar tri proeuropske grupe ne može donijeti bez nas. Mi smo ta prevaga bez koje nema potrebne većine.

Kako djeluju hrvatski eurozastupnici?

- Osvrnut ću se još i na hrvatske zastupnice i zastupnike, također iz različitih stranaka i različitih svjetonazora. Na pojedinim je pitanjima prijeko potrebno, u svrhu strateških interesa RH, da djelujemo zajedno i ujedinjeno, kao što je pitanje Schengena i zajednički dopis hrvatskih zastupnika, koji je namoju inicijativu zaživio i išao prema Komisiji. U mandatu sam, prvi put, uspio dvaput ujediniti sve hrvatske zastupnice i zastupnike. To me ujedno usrećuje i rastužuje. Rastužuje jer bi to trebalo biti puno učestalije, u interesu zemlje članice iz koje svi mi dolazimo i za koju radimo. Suradnja je ključna na svakoj političkoj razini, od lokalne do europske, i toga ovdje nedostaje pa i medu nama hrvatskim zastupnicima Schengen strateški interes

Hrvatska je, praktički, ušla u eurozonu. Što se događa s ulaskom u Schengen, možemo li ga očekivati 1. siječnja 2023.?

- Malo nam još nedostaje do potpune integracije u EU. Prelazak na euro kod mnogih građana izaziva strah, prvenstveno od poskupljenja, međutim na Vladi je da osigura da konverzija, praćenje cijena, monitoring i inspekcije budu pravedne i efikasne, unatoč krizi i inflaciji. Da nam se ne dogodi scenarij Italije i povećanje cijena. Podsjećam da eurozona nema nikakve veze s trenutnom inflacijom. Do nje je došlo najprije zbog globalne pandemije, a onda zbog rata u Ukrajini.

Kad ćemo u Schengen?

- Što se Schengena tiče, od prvog dana mandata tvrdim da je to najvažniji strateški interes, a konačnu odluku možemo očekivati na jesen. Očekujem da će Vijeće to potvrditi i da ćemo istovremeno s ulaskom u eurozonu pristupiti i Schengenu. Vjerujem da će i ostalih 26 država članica prepoznati dobrobit širenja Schengena za Europu, za sebe i za Hrvatsku. Optimizam mi svakako daju i mnogi kolege s kojima svakodnevno o tome razgovaram.

Europska unija pred ozbiljnim je izazovima zbog ukrajinskog rata. Kako komentirate soliranje pojedinih država poput Bugarske i Mađarske u odnosima s Ruskom Federacijom?

- Kao što se u protekle dvije godine svaki put pokazalo, pojedinačni odgovori nisu učinkoviti. Kako bismo uspješno odgovorili na energetsku krizu, potrebno nam je zajedničko rješenje. Jedna takva mjera, po mom mišljenju, mora biti definiranje gornje granice cijene energenata. To nije moguće napraviti uz soliranje pojedinih zemalja, za takvu odluku potreban je koordinirani dogovor svih članica.

Treba li, po Vašem mišljenju, zabraniti ulazak državljanima Ruske Federacije u zemlje EU?

- Smisao sankcija Rusiji jest pogoditi ruske vlasti i ruske donositelje odluka, oslabiti one odgovorne za proteklih šest mjeseci i stravičnu invaziju na Ukrajinu. Ne građane koji tamo žive, zbog njihovog državljanstva. Ne kulturnjake i sportaše zabranama nastupanja na međunarodnim natjecanjima, ne studente koji žele iskusiti studiranje u inozemstvu. Nisu oni krivci za rat i nije fer zatvarati ih u Rusiju. Zato EU mora biti krajnje oprezna s uvođenjem bilo kakvih sankcija i učiniti sve u svojoj moći da te sankcije najviše utječu na moćnike i one koji snose odgovornost. Moramo biti svjesni da sankcije ne donose dobitnike, gubitnici su na obje strane.

Bavite se digitalnom agendom EU-a koja je sada u drugoj fazi koja završava2030. godine. Što to točno znači za, recimo, običnog Europljanina?

- Želimo li biti konkurentni na globalnoj pozornici i ukorak s promjenama, moramo implementirati najsuvremenije vještine, znanja i opremu u javnom sektoru, privatnom, u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi i turizmu, u svemu. To je digitalna agenda i zato je ta druga faza toliko bitna Mnogo je konkretnija od prve faze u kojoj smo se izborili za što više novaca kojim ćemo financirati tu drugu fazu. Pisanje projekata, implementacija u naše zajednice, realizacija. Sredstva su tu, osigurana su, natječaji su krenuli. Digitalna Europa je zaživjela Sad je odgovornost na nacionalnim vladama. Svaka članica mora posložiti svoje digitalne prioritete i izvući europski novac da bismo sutra imali učinkovitiju javnu upravu, modernije školstvo, kvalitetnije fakultete, uspješnije privatne firme, najsuvremenije software i zaštitu podataka. Sve zahtijeva digitalnu komponentu, zato Europai daje toliko milijardi eura na zeleno i digitalno. Milijuni prijava stižu, a na državama je članicama da pristigli projekti budu dovoljno konkurenti, kvalitetni i inovativni. Digitalna Europa

U vrijeme kada prosječni građanin jedva zarađuje za hranu i režije, teško će se zapaliti za robotaksije Mate Rimca?

- Svaka je inovacija uspješna ako poboljšava kvalitetu života ili je isplativija od svoje prethodnice. Rimčevi taksiji danas, kad su nam računi iz mjeseca u mjesec sve veći, mogu zvučati daleko i nedostižno, međutim svijet nije stao. Promjene su svakodnevne, pa tako i u vidu inovacija. Robotaksiji će uspjeti isključivo ako prepoznamo da nam štede novac. Robotaksiji moraju biti jeftiniji od osobnih automobila ili taksija. Njihova prednost je velika. Osim uštede, tu je i manje zagađenje okoliša, manje zagušenje prometa i veća dostupnost parkirnih mjesta, što iz godine u godine s većim brojem automobila postaje ozbiljan problem, posebno u jeku turističke sezone.

Koliko planove o digitalnoj tranziciji usporava ukrajinski rat - treba li sve više trošiti na oružje, a manje na sve ostalo?

- Ukrajinski je rat, zajedno s pandemijom, donio velik zaokret u dosadašnjoj globalnoj ekonomiji i strateškoj autonomiji. Osvijestili smo da se za neke strateške proizvode i usluge moramo okrenuti sebi! To je jedino ispravno rješenje. Rat je dodatno otvorio i dva nova pitanja - sigurnosno te energetsko. Na europskom tlu nij e bilo rata već 30 godina i kao da smo bili sigurni da ga nikada više neće ni biti. I onda ruska invazija!

A troškovi naoružavanja?

- Kad govorimo o potrošnji, ja sam apsolutno za stvaranje zajedničke europske obrambene politike, ulaganje zajedničkih sredstava i oblikovanje zajedničkih smjernica. Nedostatak zajedničkih politika skupo nas je koštao u prošlosti. Najbolji primjer je migrantska kriza 2015.

Hoće li novac za ekologiju otići na proizvodnju topova?

- Unija neće odustati od svojih ulaganja u zelene politike i digitalizaciju. Najbolji primjer je novi plan REPowerEU, koji je EK predstavila u svibnju kao odgovor na poteškoće i poremećaj e koje j e ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Temelj plana je zelenom preobrazbom ojačati gospodarski rast, osigurati sigurnost i borbu protiv klimatskih promjena. Mehanizam za oporavak i otpornost temelj je plana REPowerEU jer se njime potiče koordinirano planiranje i financiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture te energetskih projekata i reformi. Za potporu planu REPowerEU već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Diversifikacija opskrbe

Kakva se predviđanja mogu čuti u EP-u, čeka li cijelu EU, doslovno, hladna, ruska?

- Razgovaram s mnogim kolegama u Parlamentu i s onima iz baltičkih zemalja i na veliku žalost ne očekujem da će rat uskoro završiti. Međutim, EK zajedno s Parlamentom i državama članicama aktivno radi na tome da spriječi hladnu rusku zimu. EU već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda. EK državama članicama predlaže i primjenu fiskalnih mjera za poticanje štednje energije, npr. snižavanje stope PDV-a na energetski učinkovite sustave grijanja. Razgovara se i o postavljanju gornje granice za cijenu energenata da bi smanjilo divljanje cijena i zaštitilo građane. Dugoročno su mnogi prijedlozi na stolu, od Inicijative Solarni krovovi s postupnim uvođenjem pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade u svim zemljama članicama. Tu je i prijedlog postavljanje cilja domaće proizvodnje deset milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora do 2030. Vjerujem da ćemo naći načina da izbjegnemo crni energetski scenarij.

Možemo li štedjeti dovoljno da prezimimo dugotrajni rat na istoku?

- Ne možemo. Štednja će pomoći, ali neće nas spasiti. Ni u obitelji, ni u državi. Nisu svi jednako pogođeni ratom i poskupljenjima. Sukladno tome treba i intervenirati. Zalažem se za pomoć države u obliku vaučera, prije svega najpotrebitijima. Postoje imovinski cenzusi koje se definira. Ne može se jednako pomagati onome koji ima dvij e tisuće kuna penziju i onome koji ima 20 tisuća kuna mjesečna primanja. Nema uravnilovke. Ali, mora biti socijalnih vaučera.

Vrlo ste aktivni u promicanju zaštite klima i borbi protiv klimatskih promjena. Iako je ovo ljeto pokazalo što klimatske promjene mogu učiniti, tema je zbog rata pala u drugi plan. Štoviše, aktiviranje elektrana na fosilna goriva sve se češće spominje bez obzira na štetan utjecaj na okoliš?

- Zeleno i digitalno su apsolutni prioritet liberala i to su sastavne komponentne našeg programa, kao i programa Europske komisije. EU kroz svoje programe i dalje jača zelenu komponentu. Vraćanje u potpunosti fosilnim gorivima nije rješenje. Oko tranzicijskih energenata poput plina i nuklearne energije zemlje članice su podijeljene. Francuska tu jača svoje kapacitete i otvara nova postrojenja, dok Njemačka ne vidi budućnost u nuklearkama. Plin može biti naše prijelazno rješenje, kao i nuklearne elektrane, dok se termoelektranama apsolutno protivim u svakom pogledu.

Smatrate li nuklearnu energiju ekološki prihvatljivom?

- Kao što sam već naglasio, u ovim momentima energetske krize smatram daje nuklearna energija prihvatljivo prijelazno rješenje. Jačanje kapaciteta nuklearne elektrane Krško osigurat će dodatnu energetsku sigurnost. Međutim, dugoročno, nuklearnu energiju ne vidim kao naš primarni energent. Moramo se okrenuti proizvodnji solarne energije i pronaći vlastiti put u proizvodnji novih alternativnih oblika goriva. Hrvatska nema tešku industriju, poput nekih zapadno europskih zemalja, zato nam zelena energetska tranzicija ne bi trebala biti problem. Primjerice, cijela je Bavarska pod solarkama, dok je u našoj Istri, koja ima barem tri puta više sunčanih sati, to još uvijek egzotika. Fosilna goriva (ni)su rješenje

Potraje li energetska kriza, koliko je realno da TE Plomin do 2033. odustane od fosilnih goriva?

- Podsjetimo da se Hrvatska prema Zelenom planu obvezuje na smanjenje emisija ugljika za 45 posto i prestanak korištenja ugljena kao fosilnog goriva najkasnije do 2033. smatram da će EU nastaviti u tom smjeru. Plin i nuklearna energija mogu uvijek biti neko tranzicijsko rješenje, ali ugljen apsolutno ne. Osobno sam za zatvaranje termoelektrane Plomin što ranije, već sutra. Uz konkretnu rekonstrukciju možemo imati modernu tvornicu struje na alternativne izvore energije. Potrebna je samo odluka i konkretan plan. Uz novi Sporazum o partnerstvu Hrvatska je prije nekoliko dana ispunila formalne uvjete za početak korištenja devet milijardi eura iz fondova EU za gospodarski i društveni razvoj do 2027. Pa možda da počnemo konačno iskorištavati konkretno sredstva za energetsku tranziciju.

Ljeto ste, vjerojatno, proveli u Istri, u Buzetu. Što Vas ljudi najviše pitaju, što ih brine? Inflacija, nedostatak goriva, nezaposlenost?

- Tako je, uglavnom u Istri, u Buzetu. U srpnju sam na poziv kolega europarlamentaraca odradio i jednu balkansku turneju, nazovimo je tako. Beograd, Novi Sad, Sofija, Bukurešt.

Jeste li se susreli s gradonačelnikom Damirom Kajinom?

- Što se gradonačelnika Kajina tiče, Buzet je mali grad, često se srećemo i popričamo. A što se ljudi tiče, osjećam strah i neizvjesnost, zaista je tako. Sretnemo li se na plaži, na proslavi rođendana ili na kavi, osjećam kod njih strah od onoga što nas sutra čeka. Nazire li se kraj poskupljenjima, kad će se vratiti staro normalno i hoće li ikad, takva su pitanja. Ljudi su s pravom jako zabrinuti. A ja kao predstavnik građana u parlamentu znam na što se moram usmjeriti ovu jesen i zimu. Slušam građane. Ograničavanje cijena energenata i općenito borba protiv divljanja cijena su apsolutni prioriteti! EU čini sve kako bi osigurala dostojanstven život svih svojih građana, rast gospodarstva i spriječila dugotrajan rast cijena, uz financijsku pomoć putem različitih fondova.