Istra među najuspješnijim regijama u Europi u borbi protiv virusa
Još jedna potvrda o uspješnom načinu borbe protiv širenja koronavirusa
PULA - Svega jedanaest europskih regija označeno je ovih dana zelenom bojom na korona mapi Starog kontinenta koju na svojim internetskim stranicama objavljuje ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Belgije. Jedna od tih zelenih europskih oaza u kojima je uspješno zaustavljeno nekontrolirano širenje zaraze je i Istarska županija što je još jedno veliko priznanje radu županijskog Stožera civilne zaštite, ali i visokom stupnju odgovornosti u lokalnoj zajednici u kojoj povoljnu epidemiološku sliku nije ozbiljnije narušio čak ni dolazak više od 1,5 milijuna turista koji su ovog ljeta odmarali na Poluotoku. Usprkos svemu tome naša se županija, u paketu s ostatkom Hrvatske, sredinom kolovoza neopravdano našla na crvenoj listi u nekoliko susjednih zemalja koje predstavljaju važna emitivna turistička tržišta, što se značajno odrazilo na rezultate ostvarene u zadnjem dijelu sezone.
U Istri je takva reakcija susjeda i neselektivno kažnjavanje područja koje je dokazalo da se uspješno bori protiv širenja Covida doživljeno kao velika nepravda. Zbog toga je ova zelena točkica na zacrvenjeloj mapi Europe svojevrsna rehabilitacija, ali i potvrda da se pri budućem određivanju mjera moraju valorizirati trud i uspjesi u borbi protiv širenja pandemije svake pojedine regije, za što se uostalom zalaže i Europska unija. Belgija je jedna od prvih europskih zemalja koja se u preporukama za putovanja počela držati tog načela, pa je tako mapu Europe podijelila u zelena, svijetlonarančasta, tamnonarančasta i crvena područja. Na njoj nema zelenih zemalja, već su ,,u zelenom jedna švedska, četiri poljske, dvije bugarske i dvije talijanske regije, a u Hrvatskoj zelene su Varaždinska županija i Istra. Da se radi o jedinom mogućem fer pristupu suočavanja s problemom pandemije kad su u pitanju putovanja unutar granica Europske unije drži hrvatski europarlamentarac Valter Flego.
- Regionalni pristup je najpošteniji pristup. Jako mi je drago što ga sve više zemalja članica primjenjuje. Sustav ne smije diskriminirati destinacije i regije koje ostvaruju dobre rezultate u borbi protiv virusa. Niti smo svi jednako odgovorni, niti jednako uspješni u borbi protiv virusa. Naša ekonomija u velikoj mjeri ovisi o slobodnom kretanju ljudi i dobara, što znači da u velikoj mjeri ovisi o pozitivnoj epidemiološkoj situaciji. Previše je radnih mjesta u pitanju da bismo si dozvolili luksuz ne mijenjanja sustava koji se u prošloj sezoni pokazao manjkavim. Ohrabrujuća je podrška kolega i kolegica iz Europskog parlamenta, hvala im na tome. Oni dobro znaju što je Istra i koliko nam je uvođenje regionalnog pristupa važno. Vjerujem da je ova karta jedna od boljih potvrda da svi zajedno, stožer i građani u Istri, radimo dobro. Da smo odgovorni, oprezni i uspješni. Ali, nema opuštanja. Zima će biti duga, a borba s virusom nipošto nije gotova, poručio je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu.
Slovenska europarlamentarka Irena Joveva drži da je Europskoj uniji potrebna zajednička metodologija prikupljanja zdravstvenih podataka i zajednički kriteriji uspostave karte rizika da bi se osiguralo usklađeno epidemiološko praćenje.
- Da bi se to postiglo, EU mora uspostaviti zajednička mjerila za donošenje odluka u javnom zdravstvu što posljedično olakšava koordinirane odluke graničnih kontrola. Stoga, potrebna su nam zajednička europska pravila i metodologija, te regionalni pristup, kazala je Joveva za Glas Istre. S njom se slaže i njezin sunarodnjak Klemen Grošelj koji kaže da Europska unija mora imati za cilj ne samo zajedničku borbu protiv Covida, već i zajedničku metodologiju klasifikacije rizika za sve europske regije.
- Samo ćemo tako izbjeći političke i druge manipulacije oko sigurnosti destinacija, kojima smo svjedočili u proteklim mjesecima, poručio je on. Austrijska pak zastupnica Claudia Gamon drži da je Europi potreban zajednički pristup problemu Covida s jasnim kriterijima i usklađenom strategijom testiranja, te da cilj mora biti jedinstvena karta rizika za europske regije koju svi koriste, dok njezina njemačka kolegica Ulrike Muller ističe da je prvi i osnovni prioritet kontrola širenja virusa u Europi.
- Ograničenja putovanja su bolne mjere, ali djelomično i neophodne. Međutim, ključno je limitirati ograničenja što je više moguće da bismo našim građanima omogućili normalan život u novonastalim okolnostima* U praksi to znači da se navedene mjere moraju primjenjivati regionalno, a ne nacionalno u cjelini, poručila je europarlamentarka Muller.
Njemačka je, prisjetimo se, jedna od rijetkih zemalja koja se i dosad, samoincijativno držala tog regionalnog principa, pa je tako u kolovozu uvela mjere prema onim dalmatinskim županijama koje su bilježile značajan porast broja zaraženih, ali su istovremeno Istra i Primorje za njemačke goste čitavo ljeto bili ,,u zelenom . Za razliku od hrvatske obale, u Francuskoj se ovoga ljeta nisu previše bavili turistima, a situacija sa širenjem zaraze koja je koliko toliko bila stavljena pod kontrolu s dolaskom jeseni ponovno eskalira.
Jedan od francuskih zastupnika u Europskom parlamentu je i Talijan Sandro Gozi koji je nakon niza godina provedenih u visokoj politici rodne Italije lani prešao u tabor Emanuela Macrona i započeo novu karijeru. U svom komentaru kazao nam je da su europski građani pokazali disciplinu i solidarnost tijekom aktualne krize, te da se ne može dopustiti da nedostatak koordinacije između država članica onemogući slobodno kretanje unutar EU.
- Zato vjerujemo da Europa mora usko surađivati s regijama kako bi se uspostavile zajedničke boje za putovanja, temeljene na jedinstvenim znanstvenim kriterijima. To je što građani očekuju od EU i imaju pravo: što prije nacionalne vlade krenu djelovati koordinirano, to bolje, poručio je Gozi.