Flego: Odluke koje danas donosimo uvelike će odrediti intenzitet buduće gospodarske krize
PULA - Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego osvrnuo se u intervjuu za Nacional na aktualnu situaciju oko koronavirusa te je objasnio kako u ovim trenucima kao zastupnik u Europskom parlamentu može pomoći Istri, ali i cijeloj Hrvatskoj, te kako Europska unija može pomoći svojim državama članicama. Flego je pritom istaknuo činjenicu da iz epidemiološke krize ulazimo u gospodarsku krizu te kako je već na sjednici 10. ožujka zatražio konkretnu financijsku pomoć za ugrožene sektore.
Više pročitajte u intervjuu u nastavku.
NACIONAL: Kako kao bivši župan gledate na trenutnu situaciju u Istri? Jeste li zadovoljni reakcijom svih državnih i lokalnih tijela i može li se ta reakcija usporediti sonornu Belgiji?
- Nalazimo se usred globalne pandemije i svjesni smo svi daje situacija itekako ozbiljna, bili u Istri, Zagrebu ili Bruxellesu. Tko god je pratio razvoj situacije u Italiji, svjestan je da su reakcije Županijskog stožera bile nužne i pravovremene. Veliko hvala i Nacionalnom stožeru koji je prepoznao specifičnost situacije u Istri i podržao naše prijedloge. Nije jednostavno donijeti odluku o zatvaranju škole, vrtića ili ugostiteljskog objekta, ali sada je već jasno da su mjere usporile i ograničile širenje virusa. U Belgiji je situacija kao i u većini europskih zemalja. Svakodnevno raste broj oboljelih, ali nažalost i broj mrtvih. Nije uvedena potpuna karantena, ali izvjesno je da će Belgija već od ove subote uvesti rigoroznije mjere. Za razliku od naše vlade, nemam informaciju da Belgijanci planiraju nadzirati telefone svojih građana. Teško da bi u Belgiji nekome to uopće palo na pamet, a kamoli da u hitnu proceduru upute prijedlog zakona koji je opasan, ekstreman i neefikasan. Ovim putem pozivam Vladu da odustane od tog prijedloga. Ugroziti teško stečeno povjerenje građana u stručne službe ugrozit će i njihovu vjerodostojnost kod donošenja teških odluka, kao i ono najvažnije, motivaciju građana da se tih odluka pridržavaju uz velika osobna odricanja.
NACIONAL: Kako kao europarlamentarac možete pomoći da Istra, ali i cijela Hrvatska, što manje osjeti posljedice ove krize?
- Jasno je već da mi iz epidemiološke krize ulazimo u gospodarsku krizu i zato sam na sjednici 10. ožujka već zatražio konkretnu financijsku pomoć za ugrožene sektore. Potezi koje danas povučemo i odluke koje danas donesemo uvelike će odrediti intenzitet buduće gospodarske krize. Zato je važno ne čekati i djelovati odmah. Kao član Odbora za promet i turizam borim se da El< maksimalno sagleda posljedice virusa za sektor turizma koji je za nas krucijalan, budući da generiramo čak petinu hrvatskog BDP-a. Očekujem konkretan i koordiniran odgovor EU-a na ovu krizu, s konkretnim planom za spašavanje turističkog sektora koji će uključivati mehanizam za koordinirano upravljanje kriznim situacijama na europskoj razini, osigurati da su nacionalni programi za pomoć aktivirani pravovremeno te biti na snazi dovoljno dugo dok se ne otklone posljedice. Iznimno je važno da se u sva financijska sredstva i pomoć Unije zemljama članicama uključi sektor turizma. Posebice u novu mjeru Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus, od koje je za Hrvatsku predviđeno 1,158 milijardi eura. Tu će ključnu ulogu odigrati i Vlada koja bi trebala biti najsvjesnija važnosti turizma za Hrvatsku. Zalažem se za to da sektor morskog prometa dobije središnju ulogu u sveobuhvatnom akcijskom planu oporavka EU-a te da se posebno posveti pozornost malim i srednjim poduzetnicima. Zastupnici kroz rad u svojim odborima mogu pridonijeti spašavanju ključnih sektora gospodarstva u ovoj globalnoj krizi. Osiguravanje jasne financijske potpore najpogođenijim sektorima, gdje turizam, rekao bih, prednjači, uz održavanje likvidnosti poslovanja, mora biti naš prioritet.
NACIONAL: Očekujete li od Europske unije pomoć hrvatskom gospodarstvu? Koliko bi ona mogla iznositi i kojim bi sektorima bila namijenjena?
- Da. U suprotnom, građani svih država članica EU-a sasvim bi se opravdano mogli zapitati čemu Europska unija služi. EU od samog početka izbijanja epidemije sve svoje napore ulaže u borbu protiv virusa, ali i u pokušaje minimalizacije negativnih posljedica na gospodarstva. Europska komisija već je osigurala pomoć državama članicama. Ono što zasad znamo konkretno, Hrvatskoj će za pomoć u oporavku tržišta rada, malog i srednjeg poduzetništva te drugih grana gospodarstva biti na raspolaganju iznos od 1,158 milijardi eura. To je važna i velika financijska pomoć koju će trebati pametno iskoristiti kako bismo očuvali radna mjesta i osigurali likvidnost. Na plenarnoj sjednici zastupnici su potvrdili i novu mjeru kojom se proširuje područje korištenja Fonda solidarnosti EU a. Osim pomoći u slučaju prirodnih katastrofa, poput požara, potresa i poplava, po novome će države članice iz Fonda solidarnosti EU-a moći tražiti i sufinanciranje mjera za borbu protiv epidemija poput ove COVID-19.
Dakle, to su dvije iznimno bitne mjere za Hrvatsku, a na nama je onda da ih maksimalno iskoristimo. Moram naglasiti da su to tek prve mjere usvojene na europskoj razini, može se očekivati da će ih biti još u narednim mjesecima, ovisno o razvoju situacije. EU će učiniti sve što može da spriječi novu ekonomsku krizu. Virus je prostom oku nevidljiv, ali njegove su posljedice dalekosežne. Zato su s gospodarskog aspekta, kao i onog zdravstvenog, ključne pravovremena reakcija i zajedničko djelovanje europskih institucija i zemalja članica. Jedino nam to može osigurati stabilnost europskog gospodarstva.
NACIONAL: Što točno EU čini sa zdravstvenog aspekta u borbi protiv koronavirusa, a što kako bi spriječio novu veliku gospodarsku krizu?
- Pandemija koronavirusa test je za sve nas. Od samog početka izbijanja epidemije EU usmjerava sve svoje napore u pomaganje državama članicama da se što bolje nose s ovakvom zdravstvenom situacijom te društveno-gospodarskim posljedicama pandemije. Bitno je prije svega zaustaviti širenje virusa, zatim opskrba medicinskom opremom poput zaštitnih maski i respiratora u onim članicama gdje toga manjka, dodatna ulaganja u istraživanja za liječenje i razvoj cjepiva te podrška gospodarstvu. Tako smo 26. ožujka na izvanrednoj Plenarnoj sjednici u Bruxellesu, na kojoj smo prvi put mogli glasati na daljinu, kao što sam i učinio, izglasali tri izvanredne mjere za borbu protiv pandemije koronavirusa.
Prvo 37 milijardi eura iz kohezijskih fondova za rješavanje posljedica ove krize. Od toga, Hrvatskoj je namijenjeno 1,158 milijardi eura. Dakle, to su neiskorištena sredstva država članica za projekte iz strukturnih fondova, koje bi u normalnim okolnostima države morale vratiti u europski proračun, a sada ih mogu zadržati. Drugo - proširenje djelokruga Fonda solidarnosti EU-a za 2020. koji iznosi 800 milijuna eura za pomoć javnom zdravstvu u državama članicama. Treće mjera kojom se želi ublažiti negativne učinke u zrakoplovnoj industriji, odnosno zaustaviti trend prometa praznih zrakoplova .
Dodatne mjere za pomoć zdravstvenom sektoru država članica je 50 milijuna eura za nabavku medicinske opreme, poput zaštitnih maski i respiratora. Zatim, 47,5 milijuna eura iz programa Obzor 2020 za 17 projekata koji bi trebali omogućiti bolje razumijevanje Covida-19 i poboljšati kliničko upravljanje. U tijeku je i poziv na iskaz interesa za liječenje i dijagnostiku aktualne i budućih epidemija koronavirusa u okviru Inicijative za inovativne lijekove u iznosu 45 milijuna eura. To su sve, dakle, tek prve usvojene mjere, a vidite koliko ih je. U narednim mjesecima, ovisno o razvoju situacije, bit će ih još mnogo.