BUZET – „Istra je područje bogate povijesti i raznolike baštine, čak štoviše najveće koncentracije i gustoće zaštićenih urbanih i ruralnih naselja te arheoloških zona. Trenutno je iz područja Istarske županije u Registar upisano 500-tinjak kulturnih dobara“, kazala je jučer izaslanica ministrice kulture, pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth  povodom svečanosti završetka obnove kaštela Petrapilosa, jedne od najvećih i najznačajnijih srednjovjekovnih utvrda Istre. Naime, ovom svečanošću, završen je program obnove kaštela i višegodišnjih ulaganja zaokruženih EU projektom KulTERRA.

Limoncin Toth je naglasila da se upravo obilježava 20 obljetnica rada Konzervatorskog odjela za područje Istarske županije te rekla kako je obnova kaštela Petrapilosa, ali i drugih na ovom području, rezultat provođenja sustavnog programa obnove srednjovjekovnih i renesansnih kaštela Istarske c županije kojeg od svog osnutka 2000. godine provodi Konzervatorski odjel u Puli.

Župan Fabrizio Radin izrazio je zadovoljstvo što je nekadašnja srednjovjekovna utvrda Petrapilosa primarno obrambene namjene, sačuvana od daljnjeg propadanja te postaje nova atrakcija, ponajprije za lokalno stanovništvo, a potom i za turiste. - Priča o Petrapilosi tu ne završava jer ćemo je zaokružiti dovršetkom Kuće kaštela u Momjanu koja predviđa virtualno umrežavanje svih istarskih kaštela, kazao je Radin.

Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić je istaknuo kako ovime „obilježavamo završetak programa obnove vrlo bitnog objekta u segmentu turističke ponude i revitalizacije kulturne baštine našeg kraja, obnove utvrde izgrađene prije tisuću godina, čija je rekonstrukcija inicirana prije 25 godina, a danas i službeno dobiva svoj novi život.“

 - Vjerujem da će Petrapilosu prepoznati brojni izletnici i gosti koji će imati priliku upoznati se s djelom bogate kulturno povijesne baštine našeg kraja i povijesti ovog turbulentnog zdanja, kazao je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić te naglasio kako mu je izuzetno drago što su vrijednost kaštela i način njegove rekonstrukcije prepoznali stručni krugovi pa se kaštel u ovih nekoliko mjeseci otkako je u potpunosti revitaliziran može pohvaliti s tri vrlo vrijedne nagrade.

Gradonačelniku Žuliću uručena je i simbolična povelja s tekstom: „Nakon tri duga vijeka koliko je kaštel spavao dubokim snom zaogrnut kosmatim plaštem zelenila potvrđujemo da su ulaganja u utvrdu pokazala pažnju pravog gospodara, stoga uručujemo ovu povelju svjetovnoj vlasti današnjice, gradonačelniku Buzeta, neka i dalje bdije nad ovim zdanjem prati ga i čuva njegov daljnji put.“

U zadnjih 25 godina u obnovu kaštela sveukupno je uloženo više od 13,5 milijuna kuna, od toga 8,4 milijuna kroz EU projekt KulTERRA. Najveći dio, nešto više od 50 posto uloženih sredstava, odnosi se na bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj - otprilike 7,1 milijun kuna, Ministarstvo kulture u obnovu je uložilo 3,4 milijuna kuna, Grad Buzet oko 2 milijuna kuna, Regija Veneto 835.000 kuna, dok je 590.000 kuna osigurala Istarska županija.

Obnova kaštela započela je daleke 1995. godine, a ključan i presudan trenutak zbio se 2016. godine kada je na strukturne europske fondove kandidiran Integrirani razvojni program KulTERRA - Revitalizacija istarskih kaštela Morosini - Grimani i Petrapilosa kojim se planirao obnoviti kaštel Morosini - Grimani u Svetvinčentu i Petrapilosa u Buzetu. U okviru projekta KulTERRA za obnovu kaštela Petrapilosa, za izvedene radove, troškove nadzora i ugrađenu opremu utrošeno je ukupno 8,4 milijuna kuna od čega je 85 posto bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je razliku kapitalnom potporom Općini Svetvinčenat za aktivnosti provedene na Kaštelu Petrapilosa osiguravao Grad Buzet.

Radovi na samome objektu započeli su u svibnju 2018. godine, a dovršeni su u zadanom roku od godine dana. U samo godinu dana dovršeni su radovi na središnjem korpusu kaštela, izvršena je rekonstrukcija i sanacija vanjskih zidova dvorišta, sjevernog vanjskog bedema i zapadnog vanjskog bedema s glavnim ulazom. Dovršeno je arheološko istraživanje na prostoru vanjskog dvorišta gdje su identificirani temelji pomoćnih zgrada, te na sjeverozapadnom vanjskom bedemu i prostoru glavnog ulaza što je omogućilo rekonstrukciju ulaza u utvrdu. U predprostoru crkve su nastavljena arheološka istraživanja koja su, osim dodatnih ulomaka zidnih slika, iznjedrila i ostatke prvobitnog obrambenog zida ispred crkve.