Flego: Cilj mi je da Hrvatska postane lider u digitalnoj transformaciji, ali Vladi je ona trenutno u drugom planu
PULA – Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego u velikom intervjuu za Nacional magazin osvrnuo se na brojne aktualne teme, od digitalizacije, koronakrize do položaja ekonomije u vrijeme pandemije. Opširnije pročitajte u nastavku.
Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digital Europe, prošlog ste tjedna napisali veliki tekst u dvotjedniku Parliament Magazine o nužnosti nastavka digitalizacije Europske unije. Zašto smatrate da je baš ovo razdoblje krize uzorkovane koronavirusom pravo vrijeme za nastavak procesa digitalne Europe?
- Korona kriza pokazuje da je digitalna transformacija snažan i nužan alat oporavka! Sad je svima jasna neporeciva važnost digitalizacije - od kvalitetnijeg svakodnevnog života do konkurentnosti gospodarstava. Upravo nam je tehnologija usred ove globalne epidemije sačuvala koliki-toliki dio naše svakodnevice. Veza privatnog i javnog sektora i potreba za suradnjom važnija je nego ikad prije, posebice kad govorimo o malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima, obrazovanju, zdravstvu, turizmu... Digitalna preobrazba nije više pitanje izbora, već isključivo vremena!
Zaostaje li Europa u digitalnoj transformaciji za drugim velikim igračima poput SAD-a, Kine ili Japana?
- Pričamo li o privatnom sektoru, svakako zaostaje. Koliko je samo big-tech tvrtki u posljednjem desetljeću osnovano u Europi, a koliko u Kini i SAD-u. Zato nam je potreban program Digitalna Europa, kao velika EU investicija u proces digitalne transformacije. Trebaju nam i fleksibilniji, jasniji zakoni koji neće usporavati digitalnu transformaciju. Onaj tko sutra pobijedi u ovoj digitalnoj utrci, steći će značajnu globalnu ekonomsku prednost za narednih puno godina, i desetljeća. Ako Europa želi biti lider, a ne follower, Digitalna Europa mora biti prioritet.
Gdje je Hrvatska u tom procesu i u kojim bi područjima uloga Hrvatske mogla biti značajnija?
- U Hrvatskoj postoje fantastični primjeri uspješnih digitalnih tvrtki i pojedinaca na koje možemo biti itekako ponosni. Pogledajmo Infobip i Rimac Automobili. Veliki su to pomaci u upotrebi novih tehnologija za jednu malu Hrvatsku. Dodatno, u slučaju digitalne transformacije gospodarstva, ta „veličina“ može biti prednost. Nema mastodonata, ima fleksibilnosti. Ipak, uspoređujući nas s globalnom scenom, jasno da je Hrvatska još uvijek malena. Međutim znamo da potencijal imamo, prije svega u našim mladima. Ali, njima nije potrebno naše navijanje, već ozbiljna pomoć i angažman. Iako u Hrvatskoj postoji želja za digitalnom transformacijom, to nije dovoljno. Hrvatska ne ulaže dovoljno u kvalitetne obrazovne kapacitete, školski kurikulumi nisu prilagođeni vremenu, kroz velike poreze destimuliramo industriju. Pa dok s jedne strane potičemo sektor kroz nacionalne i europske fondove, s druge ga snažno kočimo.
Budući da ste izvjestitelj Europskog parlamenta za područje digitalne Europe jeste li imali kontakte s predstavnicima Hrvatske vlade i kakva je bila njihova reakcija?
- Svakako. S Vladom RH, agencijama i strukovnim udrugama, a reakcije su pozitivne. Zašto i ne bi bile? U Parlamentu radimo ozbiljan posao, dobar posao za Hrvatsku. Ali, na svim nivoima vlasti u RH mora se znati da nam ništa neće biti poklonjeno na lijepe oči. Europa tako ne funkcionira. Želimo li izvući maksimum iz EU fondova, moramo imati spremne projekte!
Je li pogrešan dojam da je aktualnoj vladi digitalizacija i razvoj novih tehnologija u trenutnoj situaciji u drugom planu?
- Volio bih konačno vidjeti 5, 6 naših konkretnih strateških prioriteta, a ne ogromne liste želja koje na kraju godine možemo staviti pod bor. Zato se nadam da će Hrvatska svojom nacionalnom razvojnom strategijom kao krovnim dokumentom obuhvatiti i digitalnu transformaciju. Inače, proš'o voz. Imam dojam da nova vlada previše područja ističe kao prioritet, dok ujedno izostaju ozbiljne reforme. Zato - da - za digitalizaciju i razvoj novih tehnologija trenutno mogu reći da su u drugom planu i to nije ni malo dobro.
Prošlog je tjedna prihvaćen i vaš prijedlog za oblikovanje novog zakonodavnog okvira o upotrebi umjetne inteligencije u prometu, možete li pojasniti o čemu se točno radi?
- Presretan sam što je Parlament na posljednjoj plenarnoj usvojio prijedloge na kojima sam mjesecima radio. To je značajan doprinos stvaranju Europe 4.0 u kreiranju sigurnih, pouzdanih i etičkih tehnologija koje će oblikovati našu budućnost. Uspjeli smo povezati relevantne faktore u industriji, obrazovne institucije i Europski parlament, kako bi što kvalitetnije oblikovali budućnost europskog tržišta automobilske industrije. Autonomna vožnja više nije science fiction, već bliska budućnost sigurnijeg, boljeg i ekonomičnijeg prometnog sektora i značajan dio europskog zelenog digitalnog plana. To je primjena umjetne inteligencije koju je osmislio čovjek i u čijem je središtu uvijek - čovjek - a meni je čast biti jedan od promotora novih tehnologija u Europskom parlamentu i Hrvatskoj.
Za pretpostaviti je da bi značajnu ulogu u razvoju umjetne inteligencije mogli imati i proizvođači poput Rimac automobila, jeste li razgovarali s njime o potencijalnim projektima?
- U stvaranju prijedloga za novi zakonodavni okvir kod tvrtke Rimac Automobili naišli smo na otvorena vrata za suradnju i pomoć i na tome im još jednom hvala. U svemu što radim kao zastupnik trudim se ostvariti tzv. trijalog obrazovnih institucija, politike i privatnog sektora. Govorimo o politikama koje uvelike oblikuju naš budući gospodarski razvoj i na kraju dana - kvalitetu našeg života, zato mi je prioritet poslušati svakoga tko može na bilo koji način pomoći. Rimac Automobili se transformirao iz jedne male obiteljske garaže u svjetskog giganta! Umjetna inteligencija i 5G tehnologija odigrat će ključnu ulogu u budućem razvoju njihovih proizvoda. Iz tog razloga, oni prate moj rad jednako kao što ja pratim njihov. Bez inputa sektora i ostalih dionika teško da bih uspio raditi svoj posao na inovativnim i zahtjevnim temama kao što su nove tehnologije i umjetna inteligencija kvalitetno koliko želim.
Koliko bi u razvoju tih tehnologija mogli pomoći i europski fondovi?
- Izuzetno mnogo! Mogu biti ključni, ali ako targetiraju one projekte koji će zaista generirati novi razvoj, nova radna mjesta, poticati inovacije i stvarati novu vrijednost. Zato još jednom ističem koliko je važno da hrvatski nacionalni operativni planovi budu usklađeni s europskom strateškom vizijom, a to svakako obuhvaća digitalizaciju i nove tehnologije, zelene politike i uvijek - istraživanje i inovacije.
U posljednje vrijeme puno se govori o 22 milijarde eura koje će biti na raspolaganju Hrvatskoj, jeste li optimistični poput premijera i ministrice Nataše Tramešak da će Hrvatska povući veliku većinu tih sredstava ili ste pesimistični poput kolegice iz EU parlamenta Biljane Borzan koja kaže da ova Vlada nema kapaciteta za uzimanje tih 22 milijarde eura?
- Nema smisla gledati unatrag. Znamo da je Hrvatska imala svoje kikseve poput onoga s Horizon programom u kojega je uplatila više nego što je iz njega dobila. To si nikad više ne smijemo dozvoliti. Hitno treba definirati prioritete i definirati projekte koji generiraju nova radna mjesta. EU fondovi sami po sebi nisu dovoljni, ali mogu itekako puno pomoći u realizaciji uvjeta za izgradnju primjerice što bolje infrastrukture, koja pak vodi do privlačenja stranih investitora. Uzmimo za primjer slovački grad - Nitra. Do prije nekoliko godina relativno nerazvijen, s velikom stopom nezaposlenosti i slabom platežnom moći, sveli su nezaposlenost na minimum uz toliko veliku potrebu za radnom snagom da zapošljavaju ljude iz cijele Europe. Kako? Jer su privukli velikog globalnog proizvođača automobila Jaguara koji je uložio preko milijardu eura u izgradnju pogona za proizvodnju automobila, što je najveća investicija u automobilskoj industriji u Europi u posljednjih osam godina. U samom startu otvorilo se 1500 radnih mjesta, a ta se brojka nakon manje od dvije godine udvostručila. Privlačenje stranih investicija, iskorištavanje strateških prednosti i EU sredstava - sve drugo vodi Hrvatsku u neuspjeh.
Što bi se trebalo promijeniti da se većina tog novca ipak povuče?
- Hrvatska treba promjene, reforme, ne kozmetičke nego prave, jasne planove i ulaganja u obrazovanje, digitalizaciju, ekologiju, nove tehnologije. Treba depolitizirati fondove i osigurati da se oni iskorištavaju za one projekte koji su zaista kvalitetni, u game changer projekte, a ne u prioritete odnosno projekte od interesa pojedinca ili stranke. Treba pojednostaviti procese povlačenja sredstava, zbog toga nas Komisija stalno opominje. Nepotrebno birokratski kompliciramo i sami sebi postavljamo žgambete. Treba dati veće ovlasti regionalnim tijelima i agencijama i na taj način rasteretiti ministarstva i ostala nadležna tijela na čije se odluke i spuštanje sredstava zna čekati i više od godinu dana. To je nedopustivo.
Zemlje Europske unije ponovno se bore s velikim brojem zaraženih koronavirusom, kakva je situacija u Bruxellesu? Spominje li se i tamo mogućnost novog lockdowna?
- Situacija nije dobra - maske su obavezne uvijek i svugdje, policijski sat je na snazi od 22 do 6, zatvoreni su svi ugostiteljski objekti, kao i svi kulturni i sportski objekti, a teleworking je obavezan gdje god je to moguće. Ljudi strahuju, jer uz sva predviđanja, nitko nije bio spreman na ovakvo što, a zima nije ni počela. Unatoč tako restriktivnim mjerama, Belgija na svojih 12 milijuna stanovnika dnevno ima i do 15 tisuća novozaraženih, odnosno gotovo 900 na 100.000 stanovnika. Zato je za očekivati još strože mjere i u konačnici i vrlo vjerojatan - drugi lockdown. Udarac na poduzetnike i na sve gospodarske sektore je strahovit, međutim situacija čini se belgijskoj vladi ne daje izbora.
Kako gledate na mogućnost novog lockdowna u Hrvatskoj, pogotovo na njegov utjecaj na gospodarstvo?
- Situacija je i u Hrvatskoj nažalost daleko od povoljne. Teško je biti pametan, ali smatram da će vrlo brzo na snagu stupiti konkretne mjere. No, ne bih govorio o lockdownu jer mi nemamo kapacitete za takvo što, a i katastrofa za hrvatsko gospodarstvo tek bi onda bila nemjerljiva. Iako, s obzirom na razlike u brojkama koje proizlaze prvenstveno iz razlike u odgovornosti građana od regije do regije ne isključujem mogućnost primjerice parcijalnog lockdownu. Osobno sam stava da treba pronaći balans između zdravstvenih potreba te funkcioniranja društva i ekonomije, jer onemogućiti ljudima da rade i zarađuju ne može biti novo normalno. Ključ je u poštivanju mjera od strane građana, a ne u uvođenju drakonskih restriktivnih mjera i zatvaranja svega. Pogledajmo primjerice Istru, regiju koja je donedavno bila jedina zelena regija u Europi. Građani vjeruju struci, poštuju mjere i onda kad ih Istra prva u zemlji uvodi i kad ih prve ukida. Svijest svakog građana najjače je oružje u borbi protiv ovog virusa. Ovo je maraton, a ne sprint! A kad konačno dođemo do cilja bitno je prije svega da smo sačuvali zdravlje, a potom jasno i ekonomiju.
Jesu li mjere koje poduzima Plenkovićeva vlada dovoljne da se spasi gospodarstvo i kakve su one u usporedbi s drugim državama Europske unije?
- Mjere Vlade RH ne mogu se usporediti s mjerama jedne Njemačke ili Irske. Te naše mjere neće spasiti naše gospodarstvo. Velika ekonomska kriza je neizbježna i novi proračuni moraju to uzeti u obzir, a postojeće mjere pomoći gospodarstvu trebat će produžiti barem do travnja. Ova kriza ne pogađa kao što je to uglavnom slučaj isključivo posrnula poduzeća, ona pogađa zdrava, vitalna i više nego uspješna poduzeća, zato prioritet treba biti obeštetiti poduzetnike, jer u protivnom nam slijedi zaista ekonomska katastrofa. Mikro poduzetnici, turizam, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, transport - postoji vremenski rok u kojem se oni mogu samostalno održavati na životu, a taj rok ističe za mnoge.
Predstavnik ste IDS-a u EU parlamentu, a Istra je uz sve poteškoće uspjela odraditi relativno uspješnu turističku sezonu, je li vas strah da i iduća sezona bude daleko od one 2019. i kako bi se još jedna slabija sezona odrazila na istarsko gospodarstvo?
- Istra je opravdala svoj status najuspješnije regije u zemlji na što sam jako ponosan i želim pohvaliti sve koji su u ovoj koronakrizi tome pridonijeli - to su prije svega naši građani koji su pravi primjer odgovornosti i strpljenja, zatim naš Istarski stožer i svi zdravstveni i epidemiološki djelatnici - ne postoji dovoljno veliko hvala. Što se nadolazeće sezone tiče, radimo sve da budemo spremni i ja vjerujem da će biti bolja od posljednje. Međutim, nitko nema odgovor na to pitanje, baš nitko. Ovisimo prije svega o globalnoj situaciji, ali velikim dijelom i situaciji u ostatku zemlje. Dobar dio ove sezone smo izgubili zbog loše epidemiološke situacije u ostatku Hrvatske, zbog neodgovornih pojedinaca i pojedinih neaktivnih stožera. U Istri se trudimo da pokažemo da se može raditi, proizvoditi i odgovorno zabavljati tako da se minimalizira širenje rizika i osigura sigurnost građana i gostiju, a ujedno ne stopira život. Ne smijemo dozvoliti da kratkoročnu dobit zamijenite dugoročni gubitci! Toga moraju biti svjesni svi u RH!
Kako Istra stoji kada je u pitanju implementacija programa digitalne Europe?
- Digitalna Europa tek treba stići do Istre i ostalih naših regija, ali zato je digitalna Istra projekt na kojem radimo. U Istri su digitalizacija i primjena novih tehnologija visoko na listi prioriteta, a naši gradovi i poduzeća već dugi niz godina ostvaruju sjajne rezultate u tom segmentu. Pula je primjerice i u 2020. jedan od šampiona digitalne transformacije, a i po pitanju digitalizacije javne uprave istarski gradovi i općine kotiraju iznimno visoko. I nastavljamo u tom smjeru, želimo biti još uspješniji, ne samo pratiti trendove, već ih sustavno nametati na nacionalnoj razini i biti apsolutni lideri.
Komentira li se u Europskom parlamentu nedavni napad na zgradu vlade u Zagrebu i kakve su bile reakcije?
- Teme u Europskom parlamentu su sigurnost i zdravlje ljudskih života, sanacija posljedica virusa i oživljavanje posrnulih ekonomija te koordinacija zemalja članica u svemu tome. Incident na zgradu vlade nije tema.
Premijer Plenković je bio vrlo oštar u svojoj ocjeni da je hrvatsko društvo u cjelini radikalizirano, slažete li se s njegovom ocjenom?
- Već je dugo vremena određeni dio društva radikaliziran, a hrvatsko društvo u cjelini vrlo podijeljeno. IDS glasno na to upozorava, na opasnosti koje s tim idu, ma koliko nas zbog toga prozivali i napadali. Ali radikalne struje nisu karakteristika cijele zemlje. U Istri takvo što ne prolazi i ne nailazi na plodno tlo, a siguran sam nikada ni neće. Brojni dijelovi Hrvatske nasreću su pozitivan primjer otvorenosti, zdravog uma, tolerancije, multikulturalnosti i kvalitetnog suživota. Drago mi je da i Plenković to počinje uviđati, iako ruku na srce i sam HDZ dugi niz godina potiče nacionalizam. Državu se voli poštenim radom. Ima li većeg domoljuba od čovjeka koji radi, stvara, zapošljava i pošteno plaća ljude?
Koliko je toj radikalizaciji pridonio i sam premijer, budući da neki njegovi ministri i nakon posljednjih događaja govore da se, primjerice, pozdrav Za dom spremni neće zakonski zabraniti?
- Radije bih gledao premijera koji radi na rješavanju konkretnih problema nego premijera predsjednika HDZ-a koji se takvim sramotnim odlukama dodvorava jednom dijelu svog biračkog tijela. Ako sad ne pokažemo da smo ozbiljna europska demokracija koja zna donositi zakone u skladu s vremenom u kojem živimo, ne znam kad ćemo.
Kakva je situacija u zapadnoj Europi po tom pitanju i je li i tamo situacija izazvana koronavirusom izazvala dodatnu radikalizaciju društva i kako se ona može spriječiti?
- Situacija se ne može generalizirati, a RH nije izolirani otok. S krizom i bez krize, pojedine zemlje članice gube doticaj s europskim vrijednostima i vladavinom prava i to je velik problem Unije. A jasno da danas, s gospodarskim teškoćama raste i radikalizacija. Zato, kad govorimo o Hrvatskoj, velika je odgovornost na vladi. Dok najviši dužnosnici na dnevni red stavljaju nacionalističke teme, za očekivati je da se dio društva povede za tim, a onda je logična i dodatna radikalizacija.