ZAGREB - Zastupnik IDS-a Marin Lerotić danas je u Saboru tijekom iznošenja stajališta klubova zastupnika ukazao na sjajne brojke koje je objavio Državni zavod za statistiku a odnose se na kretanje BDP-a po županijama za 2018. godinu. Istarska županija, nakon Grada Zagreba, ima najviši BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj!

- To je još jedan u nizu jasnih i nedvojbenih pokazatelja kako Istra predstavlja lokomotivu gospodarskog razvoja Hrvatske, što je rezultat kontinuiranog i kvalitetnog upravljanja u Istarskoj županiji naglasio je Lerotić i dodao da takve brojke nisu plod neke slučajnosti nego rezultat vrijednog rada naših marljivih sugrađana, poduzetnika, turističkih djelatnika, poljoprivrednika, IT stručnjaka i svih ostalih koji daju svoj doprinos istarskom gospodarstvu. Istarska županija i naši gradovi i općine prepoznali su još davno potencijale koje Istra ima te brojnim programima pomažu razvoj poduzetništva i gospodarstva.

Lerotić je u svom govoru spomenuo da su nedavno objavljeni i podaci o ukupnom prihodu IT industrije po županijama za 2019. godinu, prema kojima je Istarska županija na samom vrhu prihoda od IT sektora od svih 20 županija. – Time se stvaraju odlični preduvjeti za ubrzanu digitalizaciju gospodarstva i javne uprave u Istri kako bi se napravio daljnji iskorak i ostvarili još bolji rezultati.

- Međutim, moram reći da bi se Istra mogla još snažnije razvijati a time i povući sa sobom ostatak Hrvatske, kada bi sustav regionalnog razvoja Hrvatske bio pravedniji i kada se ne bi temeljio na diskriminatornom indeksu razvijenosti koji kažnjava one koji su uspješniji. Ovako kako je to sada regulirano putem Zakona o regionalnom razvoju i Uredbe o indeksu razvijenosti, nije poticajno i djeluje zapravo ograničavajuće za budući razvoj Istre, upozorio je Lerotić.

- Rješenje koje se tu nameće svi znamo, ali se iz političkih razloga ne želi provesti – riječ je o decentralizaciji ovlasti i odgovornosti na regionalnu i lokalnu razinu, svakako i uz odgovarajuću fiskalnu decentralizaciju. Sve razvijene zemlje u Europi su decentralizirane. Hrvatska nacionalna politika nažalost uporno forsira suprotan smjer i održava promašeni centralistički model upravljanja što je jedan od važnijih razloga zašto je Hrvatska pri dnu Europske unije u brojnim statistikama.