Pulski srednjoškolci najliberalniji i najviše politički osviješteni
Rezultati istraživanja o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih
PULA – Prema provedenom istraživanju o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u primorskim gradovima, pulski srednjoškolci odskaču po liberalnom svjetonazoru u odnosu na vršnjake iz dalmatinskih gradova. Znatno su tolerantniji prema rasnim, vjerskim i nacionalnim manjinama, kao i prema homoseksualnosti. U srednjoškolskoj populaciji koja se u globalu ne zna ili ne želi politički opredijeliti, u Puli je najviše politički osviještenih, a među njima ima i najviše onih koji se izjašnjavaju političkom ljevicom, te su manje religiozni.
Ove je rezultate pokazalo veliko istraživanje o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u primorskim gradovima koje su od studenoga 2015. do ožujka ove godine proveli dr. sc. Krešimir Krolo, dr. sc. Sven Marcelić i dr. sc. Željka Tonković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Anketirano je 2.650 učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola u šest gradova - Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, uključujući i strukovni i gimnazijski smjer.
Također, mladi iz Pule najviše od svih vršnjaka posjećuje kazalište, gradsku knjižnicu i izložbe, a po kulturnom obrazovanju uz bok su vršnjacima u znatno većoj Rijeci ili Splitu.
Istraživanje je na velikom uzorku pokazalo da su nadolazeće generacije u Istri i na Kvarneru puno liberalnije nego u Dalmaciji, izuzev Šibenika. Parametri su bili odnos prema manjinama i skupinama poput arapskih izbjeglica, kao i prema homoseksualcima, po čemu su djevojke naprednije od svojih muških vršnjaka.
- Pokazuje se da su pulski srednjoškolci iznadprosječno formalno i neformalno obrazovani u području kulturnih aktivnosti - u satovima fotografije, slikarstva, pisanja, sviranja, pjevanja i sličnog jednaki su vršnjacima iz puno većih gradova na Jadranu. Mišljenja smo da je za to dobrim dijelom zaslužan i Društveni centar Rojc kao mjesto koje okuplja različite udruge i organizacije koje nude ove oblike edukacije za grad i zajednicu, ali sigurno ima i drugih parametara koji bi mogli objasniti prednost u odnosu na druge gradove, zaključio je dr. sc. Krešimir Krolo.