Glavičić: Gospodarska slika Labina svakim je danom sve bolja. Poduzetništvo i proizvodnja brzo se razvijaju.
LABIN – „Naša je Poslovna zona jedna od tri najbolje u državi, a sa sadašnjih 700 zaposlenih očekujemo da će narasti do 1.000 ljudi kroz dvije godine. Upravo zbog suradnje s nama kao lokalnom zajednicom i pružanja adekvatnih uvjeta uspjeli smo privući investitore te se upravo grade dvije nove hale. Stalni upiti od strane investitora, koji vide Grad Labin kao razvijenu sredinu u kojoj mogu razviti svoje poslovanje, daju nam vjetar u leda da nastavimo ovim tempom jačati našu sredinu“, Kazao je gradonačelnik Labina Valter Glavičić u intervjuu za Glas Istre.
Naime, u posljednje vrijeme Grad Labin pojavljuje se kao jedan od svjetlijih primjera lokalnih zajednica na nivou države, što potvrđuju i nedavno osvojena priznanja koja su mu dodijeljena za ulaganje u mlade i rad na području poticanja jednakosti medu građanima.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
Prva nagrada dodijeljena vam je prije nekoliko tjedana, a odnosi se na vaš rad s mladima. O čemu se tu zapravo radi?
- Točno tako, nagrađeni smo kao najbolji grad srednje veličine u Republici Hrvatskoj u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih. Radi se zapravo o velikom istraživanju provedenom od strane Jutarnjeg lista, portala gradonačelnik.hr i agencije IPSOS, provedenom na temelju anketiranja samih građana. I to je ono što nam najviše znači, više od tisuću anketiranih Labinjana potvrdilo je kvalitet djelovanja gradske uprave na ovom području. U istom istraživanju bili smo i u finalu u kategoriji kvalitete života.
Koje su konkretne mjere poduzete da ste zaslužili ovakvo priznanje?
- Upravo na ovom području oko mladih i obrazovanja radimo mnogo i značajna smo sredstva uložili u protekle dvije godine kako bismo poboljšali uvjete. Nagrada je samo šlag na torti uspješnog perioda u našem poslu i veliki poticaj da nastavimo još jače. U protekle smo dvije godine uložili više od 10 milijuna kuna u obrazovanje. Potpuno smo obnovili jednu područnu školu i centralni dječji vrtić, nadogradili vrtić Gloria i osigurali da ni jedno dijete s područja Grada ne ostane bez svog mjesta u vrtiću. Digitalizacijom svih obrazovnih institucija, sportskog centra i gradske knjižnice, odnosno optikom, omogućili smo da se naši mladi koriste tehnologijama primjerenima vremenu u kojem žive. Mnogo radimo i na novim modelima stipendiranja, osluškujući potrebe tržišta.
Koliko se u Labinu godišnje izdvaja za obrazovanje? Koji su vaši daljnji planovi?
- Fiksni troškovi u dijelu obrazovanja godišnje nam iznose više od 8 milijuna kuna i ti troškovi se ne odnose na investicije poput gore navedenih, već na stipendije, sufinanciranja rada ustanova i slično. No, brojna su dodatna ulaganja na koja se odlučujemo upravo iz razloga poboljšanja uvjeta u školama i vrtićima, pa su tako protekle dvije godine uložena značajna sredstva, kako sam ranije i spomenuo. Mnogo nam znači i kvaliteta našeg odjela za EU fondove putem kojeg smo osigurali sufinanciranje za odrađivanje ovih zahtjevnih projekata obnove škole i vrtića. Tu ne stajemo, model stipendiranja prilagoditi ćemo današnjim potrebama te je upravo u tijeku izrada akcijskog plana djelovanja po tom pitanju, u čemu nam veliku pomoć pružaju članovi Gospodarskog vijeća Grada Labina koje je osnovano kao moje savjetodavno tijelo u kojem sjede predstavnici labinskih poduzetnika, ali i našeg Savjeta mladih.
Već drugu godinu zaredom ste u samom finalu i po ukupnoj kvaliteti života. Po čemu se to Labin izdvaja od ostalih gradova. Što vi imate, a većina drugih gradova nema?
- Labin ima Labinjane, najjednostavnije rečeno. Imamo marljive, radišne ljude koji ovaj grad jednostavno čine boljim mjestom za život. Nekad malo teže, nekad malo lakše, ali svojim smo se radom oduvijek izvlačili iz teških situacija, a posljednjih se godina ponovno dižemo i razvijamo. Sredina smo koja svakog prihvaća i nudi mogućnost osobnog razvitka, suživota i ugodnog obiteljskog života.
Upravo tako. Labin se često spominje kao grad koji nema problem s nezaposlenošću, a najavljena su i neka nova radna mjesta? 44
- Gospodarska slika Labina svakim je danom sve bolja. Poduzetništvo i proizvodnja brzo se razvijaju tako da se ne oslanjamo samo na turizam. Naša je Poslovna zona jedna od tri najbolje u državi, a s sadašnjih 700 zaposlenih očekujemo da će narasti do 1.000 ljudi kroz dvije godine. Upravo zbog suradnje s nama kao lokalnom zajednicom i pružanja adekvatnih uvjeta poput onih u poslovnoj zoni uspjeli smo privući investitore te se upravo sad grade dvije nove hale. Stalni upiti od strane investitora koji vide grad Labin kao razvijenu sredinu u kojoj mogu razviti svoje poslovanje daju nam vjetar u leda da nastavimo ovim tempom jačati našu sredinu. Što se tiče nezaposlenosti, vjerujemo da će se kroz naredni period i izgradnju određenih stambenih zgrada omogućiti i doseljavanje kadrova koji nedostaju. Jedna smo od rijetkih sredina u državi u koju ljudi dolaze, a ne suprotno.
Prije nekoliko dana dodijeljena vam je i nagrada u Hrvatskom saboru kao jednom od gradova koji potiče jednakost medu građanima. O čemu je tu riječ?
- Nagrada je to koja nam je dodijeljena u sklopu istraživanja Hrvatskog pravnog centra i Udruge gradova, a radi se o identificiranju i promicanju dobrih praksi gradova na području jednakosti. Namijenjena je gradovima koji žele procijeniti svoj napredak u izradi i provedbi javnih politika, programa i aktivnosti usmjerenih ostvarivanju jednakosti medu građanima. Indeks mjeri njihovu razinu postignuća s obzirom na glavne funkcije koje gradovi imaju u ovom području: institucije predstavničke demokracije, pružatelja javnih usluga i poslodavca. Ovo priznanje dobilo je svega nekoliko gradova, ukupno njih sedam, a uz Labin još je jedan istarski grad nagrađen, Pazin.
Po vašim riječima, niste iznenađeni dodjelom ovakvog priznanja?
- Grad Labin oduvijek je bila lokalna zajednica koja je usmjerena na kvalitetan suživot, nevezano od pitanja tko si, odakle si, kojim jezikom govoriš, koje si vjere, kojeg si spola, spolne orijentacije i slično. Takve vrijednosti način su života i nešto što se već generacijama prenosi i razvija. Sredina smo koja je poznata kao normalna i otvorena za svih. Mnogo je primjera loše prakse u Hrvatskoj na ovu temu, pa se nadam da će ovih par svijetlih primjera nagrađenih gradova biti znak da i u Hrvatskoj ima normalnih i zdravih zajednica.
Prošlo je više od dvije godine vašeg mandata, kako ga ocjenjujete, jeste li zadovoljni postignutim?
- Vrlo visoko smo si postavili ciljeve, ali vjerujem da ljudi primjećuju kako se obećanja koja smo dali i ostvaruju. Naglasak na mlade ljude i projekti usmjereni na njih uvijek su nekako bili fokus naše kampanje. No, nismo mislili samo na njih, već i na ostale naše sugrađane, a sigurno najvažniji projekt u mandatu bit će onaj kojeg dugo čekaju naši stariji, a mi smo na dobrom putu da ga ostvarimo. Radi se o domu za starije kojeg počinjemo graditi uskoro. Tako da mogu reći kako sam zadovoljan prvom polovicom mandata. Elana i želje ne nedostaje, ovakve nagrade samo su poticaj da svojim radom učinimo još puno dobrih stvari za naš Labin.
Na koji način ćete financirati izgradnju doma, kakvi će biti financijski uvjeti smještaja u njemu i kad bi on trebao otvoriti vrata prvim korisnicima?
- Ovaj projekt pobuđuje emocije kod mnogih naših sugrađana, a ja sam veoma sretan što će za vrijeme mog mandata biti realiziran. Do kraja godine biti će izdana građevinska dozvola, a izgradnja započinje u prvom kvartalu slijedeće. Financijska konstrukcija bit će osigurana kroz gradski i županijski proračun. Što se tiče same cijene za korisnike, ona će biti prilagođena maksimalno kako bi usluga bila dostupna za prosječnog umirovljenika s našeg područja. Vjerujemo da će svoja vrata otvoriti za manje od dvije godine.
Što biste ocijenili kao najvažnije postignuće u protekle dvije godine?
- Projekti poput dogradnje dječjeg vrtića i osiguranja mjesta u dječjim vrtićima za svako dijete nešto su na što smo ponosni i što mnogo znači za naše građane. Jednako tako, pokretanje i skora realizacija doma za starije od izuzetne je važnosti. No ipak, mega projekt Aglomeracije Raša - Labin - Rabac nešto je posebno, te smo u proteklom vremenu uspjeli dogovoriti sve točke koje su bile sporne i projekt se nastavlja, a upravo je nedavno potvrđena studija izvedivosti, što je ogroman korak naprijed. Projekt je to odvodnje čitave Labinštine vrijedan gotovo 500 milijuna kuna, a vjerujem kako će do kraja godine sve uključene lokalne zajednice donijeti potrebne prostorne planove kako bismo uskoro mogli početi s projektiranjem.
Upravo je u tijeku savjetovanje s javnošću za proračun za 2020. Osim Doma za starije, koja se još ulaganja očekuju?
- Savjetovanje traje do sredine studenog, a nacrt proračuna je realan i održiv. Planirana su sredstva za razne projekte, no spomenimo neke od njih poput radova na izgradnji jednostranog nogostupa uz cestu Vinež - Marciljani, za što se planira 900.000 kuna. Planira se i rekonstrukcija Pulske ulice, izrada glavnog projekta za infrastrukturu u Starom gradu, odnosno popločenje površina za dionicu gradska vrata Sv. Flor - Stari trg - Ulica 1. maja i dijelom Titovog trga. U Rapcu također planiramo nastaviti s potrebnim investicijama, pa je tako u planu rekonstrukcija ceste Gornji Rabac - Ul. Slobode - NC 16 u vrijednosti od 900 tisuća kuna, a ovom investicijom se rješavaju kolnik i oborinska odvodnja Ulice za Gornji Rabac, kao i dio nerazvrstane ceste NC 16.
Također, ulažemo i 800 tisuća kuna u izgradnju parkirališta ispod groblja u Rapcu. Županijska uprava za ceste Istarske županije predviđa u slijedećoj proračunskoj godini započeti s radovima na investicijskom održavanju županijske ceste Labin - Kapelica - Koromačno na dionici od kružnog raskrižja do skretanja za Kanfareliće. Ulažemo dodatno i u naše najmlađe izradom glavnog projekta za izgradnju novog dječjeg vrtića na Vinežu, koji će zamijeniti postojeći dječji vrtić u istom naselju. Planirana je i sanacija dijela kolnika Istarske ulice u naselju Kature, točnije od Područne škole Ivo Lola Ribar do skretanja za jaslice.
Prošle je godine osnovan i novi gradski odjel za EU fondove, kako stojite po tom pitanju?
- Odjel za gospodarstvo i EU fondove dio je gradske uprave koji do prije godinu dana nije postojao kao zaseban odjel, a obzirom na količinu posla i našu želju za stalnim apliciranjem na fondove, pokazao se kao pun pogodak. Odjel je sastavljen od mlade ekipe koja je u kratko vrijeme djelovanja ostvarila značajne rezultate. Na razini države mislim da smo u ovom dijelu svi zakazali te da smo nedovoljno iskoristili mogućnosti koje nam pružaju fondovi Europske unije. Prostora za napredak ima uvijek, kao i u svakom poslu, no mislim da smo na dobrom putu s obzirom da nam je od ulaska u Uniju kao gradskoj upravi odobreno oko 17 milijuna kuna bespovratno za razne projekte, a od toga u protekle dvije godine ukupno oko 13 milijuna. Zajedno s tvrtkama u suvlasništvu Grada i lokalnim akcijskim grupama ta brojka penje se na gotovo 80 milijuna kuna. EU projekti
Koji su ključni EU projekti koje provodite?
- Trenutno je za naše građane sigurno najzanimljiviji projekt Mine Tour. Radi se o projektu u sklopu kojeg obnavljamo simbol našeg grada, rudarski šoht. Taj je projekt veoma zanimljiv i zbog toga jer je prvi put Labin vodeći partner u jednom ovako jačem projektu u sklopu kojeg nam je upravo za obnovu šohta odobreno 2,4 milijuna kuna bespovratno te njegova realizacija ide sukladno planu. No, u ovom trenutku ključan projekt oko čije pripreme smo maksimalno angažirani jest projekt aglomeracije.
Ove godine uvodite i neke novitete, aplikaciju putem koje će građani sudjelovati u izradi proračuna. Što nam možete reći o tome?
- Građani Labina već dugo godina sudjeluju direktno u kreiranju proračuna. Tako se svake godine odvijaju sastanci po mjesnim odborima na kojima građani svojim prijedlozima kreiraju jedan dio proračuna koliko je to financijski moguće. Većinom se tu radi o komunalnim zahvatima. Ubrzo će imati i mogućnost sudjelovanje preko aplikacije. Aplikacija je to putem koje će svaki građanin moći preslagivati dijelove proračuna, odnosno izmjenjivati pojedine dijelove na način da se ukupna brojka na kraju ne mijenja te svoj prijedlog poslati nadležnima u gradskim službama.
Kakvi su planovi za naredne dvije godine, koji su najvažniji projekti koje planirate, što građani mogu očekivati?
- Planovi su jednostavni: puno rada, truda i zalaganja kako bi realizirali započeto ali i razvili nove projekte.