Vitasović: Zakon o legalizaciji potaknuo novu ilegalnu izgradnju i stvorio dodatni kaos
VODNJAN – „Zakon o postupanju s bespravno izgrađenim objektima, od kojeg se očekivalo da u prostor unese reda, zapravo je potaknuo novu ilegalnu izgradnju i stvorio dodatni kaos“, kazao je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović. Gradonačelnik je istaknuo da se Grad nalazi u apsurdnoj poziciji da prave investitore tjera na ispunjenje mnogobrojnih uvjeta, a s druge strane one koji su u potpunosti ignorirali i gradsku upravu i zakone sada tretiraju kao uspješne investitore.
Više pročitajte u intervjuu u cijelosti.
Koji su to konkretni problemi koje stvara bespravna gradnja na vodnjanskoj obali?
- Problem je što ne možemo planirati prostor onako kako bi trebali, a obalno i priobalno području pogodno je za turistički razvoj. Svjedoci smo koliko je dug postupak izmjene prostornih planova sa svim suglasnostima i javnim raspravama, a bespravni graditelji sve rade bez toga. Ima li smisla uopće donositi prostorne planove?! Puno smo razvojnih mogućnosti izgubili na tom prostoru, a svakako je trebalo planirati nešto drugo, nešto što će sačuvati prostor i omogućiti pravi razvoj koji će cijelom okruženju donijeti neku korist.
Ali to su ionako privatne i usitnjene parcele. Ne možete od vlasnika očekivati da prihvate i ostvaruju gradsku strategiju.
- Zašto mislite da to ne bi bilo u interesu vlasnika parcela? Samo što se to trebalo raditi na urbanistički ispravan način. Vlasnici su se mogli udružiti i uz urbanističke planove graditi, recimo, nekakav resort. Ovako imamo građevine koje ne liče na ništa. Nemaju veze jedna s drugom niti s našom arhitekturom. Radilo se svašta, od kućica od 10 kvadrata do "kažuna" od 130. Nema urbanističkog slijeda i taj je prostor devastiran. A devastirane su i zelene površine. I sami često pišete o divljim odlagalištima. Svakodnevno na Vodnjanštini neki građevinari rade na divljim objektima i odlažu građevinskih otpad usred šume. Problem je i što nemamo evidenciju koliko ljudi imamo na tom prostoru, koliko toga možemo prihodovati od raznih pristojbi. Objekti se iznajmljuju na crno i pitanje je koliko se u sezoni gubi gradskih, županijskih i državnih prihoda.
Došao sam do podatka da na Vodnjanštini u privatnom smještaju ima oko 4.000 ležaja, a u vikendicama gotovo 8.700!
- Da, to je strašan podatak. Grad Vodnjan ima oko 2.500 kućanstava, a dobili smo više od 3.900 zahtjeva za legalizaciju. Da li je to normalno?
Vjerojatno se neki od zahtjeva odnose i na domaćinstva, trebalo je i koju šupu legalizirati?
- Jako malo je takvih. Više od 85 posto zahtjeva odnosi se na ovu divlju gradnju. Od tih 3900 zahtjeva puno ih je koji se odnose na više predmeta. A koliko je točno toga znat ćemo kada sve obradimo. Do sada smo riješili oko 70 posto, a samo u 2018. dobili smo još oko 330 zahtjeva što je posljedica produženja roka za legalizaciju. To je problem nastao prije tridesetak godina i trebalo ga je rješavati u samom startu.
Neki su počeli graditi na temelju krivotvorenih rješenja o izvedenom stanju, o čemu je javno govorio ministar Predrag Štromar nakon što ste prijavili neke slučajeve?
- Da, pronašli smo nekoliko takvih rješenja i sve prijavili nadležnim institucijama i sada se vodi istraga. Rješenja su bila sumnjiva jer kod nas nisu došla na obračun kazne iz komunalnog doprinosa što je postupak koji prethodi legalizaciji. Sumnjivo je bilo i to što to nisu naša rješenja, a mi niti jedan predmet nismo poslali u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Kontaktirali smo Agenciju i utvrdili da ima nekoliko neispravnih rješenja.
U šumama postoje cijela naselja. Hoće li se zbog toga morati mijenjati prostorni planovi?
- Legalizacijom objekta ne znači da je to područje postalo građevinsko i uz postojeće ništa više ne mogu graditi. No isto tako ne možemo se praviti da to ne postoji. Za buduće planiranje trebat će se napraviti urbana sanacija. Kako i kada, to je teško reći, ali u to će se morati uključiti i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Bespravni su graditelji platili komunalni doprinos pa će očekivat i da im Grad dovede infrastrukturu?
- Ne, jer im nismo naplatili komunalni doprinos u cijelosti. Nismo naplatili ni javnu rasvjetu, ni asfalt, ni neke druge stvari pa nismo ni obvezni osigurati infrastrukturu koje tamo nema. Da smo naplatili stopostotni iznos, kao neke općine i gradovi sada bi im bili dužni i stvarali bi nam pritisak.
Ekološki su problem i septičke jame?
- Da, izgrađene su bez ikakvih propisa, propusne, nalaze čak i na tuđem zemljištu, na državnom ili gradskom. To je pravi kaos.
Kakva je situacija s gradnjom na pomorskom dobru? Dobili smo dojavu da je u Fine betoniran pristup za plažu, ali dok smo provjerili već je bio uklonjen?
- Koliko znam to su prijavili naši redari i napisali rješenje o uklanjanju nepoznatoj osobi. Radilo se o rampi za ulaz u more.
Tko su ti ljudi koji zidaju uz more? Slovenci, Zagrepčani, gastarbajteri?
- Slovenaca ima sigurno najviše, ali ima ih puno iz sjeverne Hrvatske, ali ne bih radio selekciju, jer bespravne graditelje treba gledati kao nekoga tko tu postupa protuzakonito. Zato mislim da je ipak trebalo dati neke mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da odredi područja gdje se što može legalizirati.
Sve je manje onih iz prve generacije kupaca tada jeftinijeg zemljišta na moru, a tim se vikendicama danas dobro trguje.
- Naravno, onaj tko je legalizirao vikendicu može je prodati po visokoj cijeni. I nitko mu ništa ne može. Istovremeno, Grad godišnje gubi tri, četiri milijuna kuna od raznih pristojbi i naknada. Za iznajmljivanje smještaja dovoljna je samo potvrda da su predali zahtjev za legalizaciju, bez kategorizacije, a da se ta kuća možda i nikada ne uspije legalizirati.