Flego: Digitalna Europa je za mene pitanje mandata!
PULA - Pet mjeseci nakon što je preuzeo dužnost zastupnika u Europskom parlamentu, zastupnik IDS-a Valter Flego, kao član liberalnog bloka Renew Europe na izmaku godine osvrnuo se na prioritete i planove u nadolazećoj 2020. godini.
Pred nama je drugi krug predsjedničkih izbora. Iz briselske perspektive kako gledate na rezultate. Ima li Zoran Milanović realnu šansu za prolaz?
- Ovdje treba naglasiti nekoliko činjenica. Izbori su potvrdili jačanje desnice jer kad zbrojimo rezultate aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Skore, ali i većeg broja glasača Mislava Kolakušića, sasvim je jasno da je desnica u Hrvatskoj u uzletu. U tom kontekstu, Istra je potvrdila status progresivnog bastiona i opet je dala povjerenje čovjeku koji govori o budućnosti. Siguran sam da će u drugom krugu rezultat u Istri za Milanovića biti još bolji. Sada svu snagu i energiju treba usmjeriti da još više motiviramo ljude kako bi 5. siječnja izašli na izbore i konzumirali svoje građansko pravo.
Je li za Milanovićev prolaz u Istri zaslužan IDS kako se to moglo iščitati iz izjava čelnika vaše stranke?
- Apsolutno! IDS je itekako doprinio odličnom rezultatu koji je Milanović imao na Poluotoku. Najbolji rezultat ostvaren je u Labinu, a slijede ga i ostali gradovi gdje je IDS na vlasti. To dovoljno govori koliko smo se svi zajedno angažirali i moram reći da je IDS odradio puno. S druge strane, iz nekog je razloga izlaznost u Umagu gdje je na vlasti SDP, bila manja. Ne znam je li to zbog tamošnje koalicije HDZ-a i SDP-a -to mogu samo pretpostaviti. Sad je važno svu energiju usmjeriti na taj drugi krug kako bi Milanović polučio još bolji rezultat, kako u Istri tako i u ostatku Hrvatske.
Govorite o prešutnoj koaliciji SDP-a i HDZ-a u Umagu, dakle smatrate da su u Umagu neki namjerno bojkotirali Milanovića?
- Ja govorim o činjenicama. A činjenica je da je u Umagu bila manja izlaznost u odnosu na druge gradove u Istri.
Netom nakon izbora svjedočimo obračunu SDP-a i IDS-a. Prozivke s jedne i druge strane o tome koliko je tko dao i učinio za pobjedu Milanovića u prvom krugu. Sto vam je to trebalo?
- Naravno da takvi ne odgovaraju boljem rezultatu Milanovića u Istri. Svako se na svom području treba snažnije angažirati medu vlastitim biračkim tijelom. Nakon toga 6. siječnja slijedi analiza, vjerujem pobjedničkih rezultata.
Početkom siječnja Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije. Koji izazovi su pred nama, premijer Plenković najavljuje eksploziju međunarodnih aktivnosti.
- To je vrlo važna i odgovorna uloga. Onaj tko predsjeda Vijećem vodi sastanke Vijeća i otvara sve aktualne točke dnevnog reda. Sigurno nećemo moći izbjeći Brexit i višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine. To su prioriteti. Zbog hrvatskog predsjedanja, u Bruxellesu će svaki tjedan boraviti neki od hrvatskih ministara, ali i sam premijer. Definitivno ćemo u tom razdoblju biti na izvoru svih bitnih informacija i zakona te ćemo aktivno moći sudjelovati u kreiranju fondova.
Što je po vama prioritet tijekom šestomjesečnog predsjedanja?
- Na dnevni red dolazi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. do 2027.godine. To će na stolu biti u proljeće iduće godine. Hrvatska kao predsjedavajuća članica zajedno s Parlamentom i Komisijom mora jasno artikulirati svoje prioritete i interese. Sve moramo učiniti da se ne obistine crni oblaci koji su se nadvili nad nama, a to je da se za svaki projekt udvostruči udjel sufinanciranja. Nikako ne možemo prihvatiti ideju o rastu udjela zemalja članica s 15 na 30 posto po odobrenom projektu, jer ako se to obistini i ne nade se varijanta B, odgovornost će snositi Vlada za još lošije povlačenje europskih sredstva. Za Hrvatsku je važno inzistirati da u višegodišnji financijski okvir udu sredstva koja su prioriteti za državu, od kohezijske i poljoprivredne politike, do zaštite okoliša i digitalizacije. Hrvatska treba infrastrukturne projekte. Tu ne mislim samo na izgradnju kanalizacije i prometnica već i na gradnju vrtića, škola, vatrogasnih domova, domove za starije i nemoćne.
Očekujete li da će Hrvatska u narednom periodu ojačati svoje apsorpcijske kapacitete a time i povlačenje sredstva iz fondova?
Sada stojimo vrlo loše. Nemam zadnje brojke, ali izvješća Eurostata o realiziranim sredstvima nisu dobra. Mi smo na razini ispod 20 posto ukupnog predviđenog financijskog okvira. Definitivno nismo bili spremni 2013. godine kada se kreirao financijski okvir do 2020. godine. Sada nam u fokusu treba biti Operativni program koji ne smije biti program lijepih želja i ideja već konkretnih projekata s građevinskim dozvolama na razini gradova i županija. Taj program treba uskladiti s brojkama iz novog financijskog okvira i siguran sam da nam je to povijesna šansa s obzirom na hrvatsko predsjedanje. Ako Operativni program ide u kope, a višegodišnji financijski okvir u špade, opet nećemo moći koristiti europska sredstva koja nam se nude.
Jedan od prvih dosjea na kojem će hrvatsko predsjedništvo raditi vezan je uz Brexit i pripremu početka pregovora o budućim odnosima s velikom Britanijom. Koliko smo tu spremni?
- Očekujem da se 31. siječnja Brexit konačno realizira jer zadnje tri godine gledali smo Brexit sagu. Pod hrvatskim predsjedanjem očekujem da se sporazum s Britancima i zaključi. Nakon tog odmah treba krenuti u sporazum o povlaštenoj trgovinskoj suradnji. Hrvatska tu neće imati presudnu ulogu, ali će biti država članica pod čijim će se predsjedanjem ti odnosi definirati. Treba reći da izlaskom Velike Britanije iz Europske unije zapravo izlazi treći najveći uplatitelj u europski proračun. Usporedbe radi, Britanci su u proračun uplaćivali kao 16 najlošijih država i svima je jasno što to znači. Doslovno preko noći u europskom proračunu ostajemo bez oko 20 milijardi eura koje će trebati alimentirati.
Kako se to može odraziti na Hrvatsku?
- Zato se sada i vode teške rasprave na čemu i koliko rezati te kako namaknuti nova sredstva i hoće li to biti od država članica. To će narednih šest mjeseci biti velika tema ponajviše za slabije razvijene države kao što je Hrvatska za koju je novac iz EU proračuna motor razvoja. Tu Hrvatska mora biti dosljedna i svoje prioritete treba ugurati u višegodišnji plan nakon toga i u europski proračun. To će biti ključno za BDP, standard hrvatskih građana i brojne investicije u Hrvatskoj do 2028. godine.
Koliko će zbog Brexita trpjeti istarski turizam, možemo li očekivati značajan pad dolazaka Britanaca?
- To se može i ne mora dogoditi. Nakon znatnog pada ruskih gostiju zbog viznog režima, Istra se odmah fokusirala na britansko tržište. Hoće li Britanci i dalje dolaziti, ponajprije ovisi o tečaju funte, a drugi moment je sporazum koji će Velika Britanija imati s Unijom. Nadam se da neće imati status nekakve treće zemlje i da će se s Britancima definirati trgovinski sporazum. U tom slučaju utjecaj Brexita na istarski turizam se neće toliko osjetiti. Vjerujem da će biti potpisano više novih ugovora između Velike i Britanije i Europe jer i britanski premijer Boris Johnson je svjestan da bi no deal Brexit (neuređeni izlazak UK op.a.) značio veliki ekonomski udarac na Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kako gledate na potez slovenskih zastupnika koji su pisali Komisiji izražavajući sumnju u tehničku spremnost Hrvatske na Schengen?
- Schengen je karta za ulazak u ligu prvaka i to sam već nekoliko puta istaknuo. Neke su se glave u međuvremenu ohladile. Sve te opstrukcije oko Schengena provode se isključivo zbog prikupljanja političkih bodova pojedinih opcija u Sloveniji. Oko tog pitanja se još uvijek mnoge grupacije u Sloveniji homogeniziraju i tako dobivaju bodove na internoj političkoj platformi. Ulazak Hrvatske u Schengen zonu bio bi dobar za Sloveniju, Hrvatsku i Europu. Ponosan sam što sam uspio ujediniti sve hrvatske zastupnike oko tog pitanja. Hrvatsku sad očekuje isključivo politička odluka. U međuvremenu očekujem da se neke glave još više ohlade i da će pitanje sigurnosti i ekonomije dominirati nad dnevno političkim temama.
U Parlamentu ste predstavnik programa Digitalna Europa koji ističete kao veliku priliku za Hrvatsku.
- To nije pitanje samo jednog dokumenta i jednog sastanka. Slobodno mogu reći da je taj program za mene pitanje mandata. Ogromna se mogućnosti tu nudi i moramo iskoristiti sredstva koja će nam biti na raspolaganju. I tu nas čeka nas velik posao, a najvažnija je mogućnost dobivanja sredstava za mala i srednja poduzeća, trgovačka društva, privatnike.. .Bitno je da se digitalizacija uvede u obrte, tvrtke, bolnice, sveučilišta. Treba osigurati što veći proračun za prilagodbu. Važno je osigurati i sredstva za prijenos znanja kako bi na svim razinama - od škola, fakulteta, ustanova osposobili kadrove za korištenje novih tehnologija.
Član ste europskog Odbora za transport i turizam. Ministar Oleg Butković najavio je probijanje druge cijevi tunela Učka. Koliko vjerujete u te najave?
- To je sada realnost i vjerujem da će radovi na tom projektu krenuti već iduće ljeto. No, bušenjem tunela Učka nismo riješili svoje prometne probleme i o tome sam kao član odbora izvijestio ministra. Europska unija ima definirane europske koridore željezničke, prometne, zračne. Za Hrvatsku je nužno da napravi reviziju koridora i da sve krucijalne točke ucrta u novu kartu europskih koridora. Kad to učinimo, imat ćemo bazu za izradu konkretnih projekata koji bi se financirali europskim novcem. No, sugovornik Europi ne može biti zastupnik. Grad ili Županija, već nadležno ministarstvo i zato sam išao direktno prema Butkoviću s prijedlogom što treba ugraditi. To je naravno i prilika za revitalizaciju istarskih željeznica koje također treba ucrtati.