Flego: Europu treba približiti građanima
BRUXELLES – „Europa je danas previše udaljena od svojih građana, građanima previše kompleksna i neshvatljiva, a proces donošenja odluka je prespor, što treba hitno mijenjati. Građani imaju premalo prilika da u svojim sredinama iznesu konkretne probleme, a da to čuje Europska unija. Jedno od mogućih rješenja vidim u uspostavi online platformi za dvosmjernu komunikaciju s građanima, kazao je istarski župan Valter Flego povodom 132. Plenarne sjednice Odbora regija Europske unije u Bruxellesu.
Naime, kako se bliži kraj godine, na razini Europske unije u tijeku je usuglašavanje oko zadnjih stavova svih tijela koji sudjeluju u kreiranju europskog proračuna za razdoblje od 2020.-2027. godine. Stoga je i glavna tema Plenarne sjednice bila nadolazeća proračunska perspektiva, a u raspravi je sudjelovala i povjerenica za regionalnu politiku EU Corina Cretu, kao i glavni pregovarač za Brexit Michel Barnier.
Budući da će Brexit, odnosno izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, značiti oko 20 milijardi eura godišnje manje u proračunu Europske unije, ključno je pitanje kako sa značajno manjim sredstvima posložiti kompletnu financijsku omotnicu do 2027. godine. Župan Flego je naglasio kako je za Odbor regija najvažnija Kohezijska politika, kao najznačajnija ulagačka politika te ujedno jedan od temelja postojanja Europskoj uniji.
- Kohezijska politika predstavlja jedan od najkonkretnijih primjera solidarnosti EU-a. Iz Kohezijskog fonda financiraju se manje razvijene članice, poput Hrvatske te se time potiče uravnotežen razvoj i smanjenje razlika između država. Kohezijska politika služi kao alat za zadržavanje ljudi u određenoj regiji jer se zahvaljujući njoj financiraju brojni infrastrukturni projekti, potiče se istraživanje i razvoj, ulaže u znanost i obrazovanje. Drugim riječima, stvaraju se uvjeti za lakši život i poslovanje onih građana i poduzeća koji žive i rade u manje razvijenim državama, istaknuo je župan Flego. Tom je prigodom podsjetio na Deklaraciju o Savezu za koheziju, koju je i osobno potpisao prije par mjeseci. Naime, i sama Deklaracija ističe važnost kohezijske politike za budućnost Europe.
-Potpisnici Deklaracije, ni ja osobno nećemo pristati na grubo rezanje sredstava i mijenjanje pravila koji omogućavaju financiranje brojnih projekata. Naime, mogli smo čuti kako kola prijedlog da je jedna od inicijativa Europske komisije dizanje postotka našeg sufinanciranja za europske projekte s 15 posto na 30 posto. Takvom se prijedlogu snažno protivim jer već i s ovih 15 posto imamo velikih poteškoća, a ukoliko bude došlo do povećanja, prijeti nam velika opasnost. U tom će slučaju Hrvatska biti neuspješna jer nećemo imati kapacitete za ulazak u velike projekte, smatra župan Flego.
Flego dodaje kako bi na taj način Kohezijska politika izgubila svoj smisao, a jaz između razvijenih i manje razvijenih regija i država, samo bi se produbio. U konačnici, istaknuo je župan Flego, neće se moći ulagati u inovacije, digitalizaciju, obrazovanje, zaštitu okoliša, onemogućit će se otvaranje novih radnih mjesta i usporiti cjelokupan gospodarski rast.
- Odbor regija je zauzeo jasan i čvrst stav koji ćemo uputiti i Europskoj komisiji. Od Komisije očekujemo novi prijedlog koji će uzeti u obzir činjenicu da najveću cijenu Brexita ne smiju platiti manje razvijene države, istaknuo je župan Flego napominjući kako isto vrijedi za poljoprivrednu politiku, kojoj se također ne smiju rezati sredstva.
Na sjednici je bilo govora i o poukama koje se moraju izvući iz Brenta, kako se u budućnosti ne bi ponovio sličan scenarij. U prvom redu, problem EU je sporo reagiranje na bio koji problem, kao i nejasna politika prema migrantima te loša sigurnosna politika spram građana Unije.
- Europa je danas previše udaljena od svojih građana, građanima previše kompleksna i neshvatljiva, a proces donošenja odluka je prespor, što treba hitno mijenjati. Građani imaju premalo prilika da u svojim sredinama iznesu konkretne probleme, a da to čuje Europska unija. Jedno od mogućih rješenja vidim u uspostavi online platformi za dvosmjernu komunikaciju s građanima. Također, smatramo da treba proširiti ovlasti Europskog parlamenta jer su njegovi zastupnici jedini izabrani direktno od građana. Parlamentu bi trebalo zakonodavno omogućiti da nametne Komisiji hitno rješavanje gorućih pitanja, naglašava istarski župan i dodaje kako treba i jačati programe mobilnosti mladih poput ERASMUS-a.
Također, jedan od prioriteta buduće politike Europske unije bi trebao biti pitanje sigurnosti. Kako EU nema zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, razumljivo je da se građani ne osjećaju sigurno posebice u vremenima migrantske krize.
- Očekujem da EU hitno donese zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku s usklađenim interesima i resursima kroz osnivanje Europskog obrambenog fonda, zajedničko formiranje Europskog obrambenog programa i putem stalne suradnje među državama, smatra župan koji tvrdi kako je migrantska kriza primjer neučinkovite Europe, a Unija ukoliko želi biti svjetski lider, ne smije biti samo vatrogasac već treba reagirati unaprijed.
-Problem migranata se treba riješiti u državama gdje je nastao i zato treba hitno financijski ojačati rubne zemlje koje se nose s tim problemom. Potrebno je spustiti nova sredstva policiji, vatrogascima, sustavu civilne zaštite i drugim službama koje se neposredno na terenu bave s izbjeglicama, kako bi se osigurala sigurnost građana s jedne strane, a s druge kako bi se prema migrantima ophodilo ljudski, zaključuje istarski župan.
Na samome kraju zasjedanja, Odbor regija je naglasio i važnost poticanja daljnjeg proširenja Europske unije na nove države članice.