Miletić: Treba težiti savršenstvu, ali ne smatram da je itko od nas savršen
Veliki intervju s predsjednikom IDS-a
PULA – Predsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule Boris Miletić u vrlo otvorenom intervjuu za Glas Istre govori o nadolazećim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, odnosima sa SDP-om, o svom radu na čelu najvećeg grada na poluotoku te o budućim planovima za Pulu.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
- Kažete da bi podrška IDS-a bila vjetar u leda bilo kojem kandidatu za predsjednika. No, ne vidim da se oni baš guraju pred vratima u Splitskoj ulici, osim Zorana Milanovića. Mislite li da bi Kolinda Grabar Kitarović, Mislav Kolakušic, Ivan Pernar, Miroslav Skoro htjeli vašu podršku?
- Spektar podrške IDS-a predsjedničkim kandidatima ili suradnje kad govorimo o parlamentu, odnosno nacionalnim izborima uvijek se svodi na liberalno-lijevi politički centar. Kandidati desnice nemaju što tražiti u Splitskoj ulici. Prema tome, logično je da Milanović kao kandidat SDP-a traži našu podršku. Razgovor s nama zatražila je i Dalija Orešković. Grabar Kitarović, Skoro, Kolakušic i ta vrsta desnih populista tu jednostavno nema što tražiti jer znaju da ne mogu dobiti našu podršku.
- Čak i da kažu da će štititi interese Istre, što je jedan od vaših ultimatuma za podršku?
- Suradnja s desnicom ne dolazi u obzir. Treba poštovati ovo područje i njegove posebnosti, a do sada se puno puta pokazalo da desnica to ne uvažava.
- Zašto ne priznate da je Milanović jedini kandidat koji IDS-u dolazi u obzir?
- Predsjednički izbori su u prosincu. Dakle, ima još dosta vremena. Razgovarali smo s Milanovićem, imali smo konstruktivan razgovor, ali odluku o političkoj podršci i suradnji donose stranačka tijela, to nije odluka jedne osobe.
- No, teško da ćete podržati Daliju Orešković, ne samo iz razloga što je žena, a žene u IDS-u ne kotiraju najbolje...
- S time se ne bih mogao složiti. U tom smislu nismo nikada radili razliku. IDS se pokazao i dokazao da vodi računa o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena.
- U Predsjedništvu stranke imate samo dvije žene, dvije su i potpredsjednice. U manjini su u najvišim tijelima stranke.
- Smatram da imamo vrlo kvalitetan Klub žena koji daje vrlo dobre prijedloge o tome kako voditi stranačku politiku. Uostalom, ukoliko pogledate gradska i općinska vijeća te Županijsku skupštinu, ali i izvršnu vlast, itekako vodimo računa da su žene u njima zastupljene.
- Ali rijetko na najvišim položajima, poput gradonačelničkog.
- Imali smo gradonačelnice Buja, Umaga, načelnice u Raši, Višnjanu, Vodnjanu... Mislim da se može nabrojati one koje su vrlo kvalitetno obavljale najviše dužnosti u gradovima i općinama.
- Ovo držanje Milanovića na tankom ledu djeluje kao da mu se osvećujete za SDP-ov odlazak u oporbu u Istri. On vam je s druge strane darovao mandat u Europarlamentu. Ivan Jakovčić je s liste socijaldemokrata zasjeo na mjesto liberala u Europi.
- U politici ne postoji darovanje, ta se riječ ne može upotrijebiti. Ne slažem se daje riječ o bilo kakvom darivanju. Ali da je potrebno više suradnje na području tog lijevo-liberalnog centra u našoj zemlji, to stoji. Kad govorimo o odnosima sa SDP-om, oni u Istri jesu u opoziciji, to je njihovo legitimno pravo, a izbori pokazuju kako to birači doživljavaju. No, ja sam usmjeren prema budućnosti, a ne prema prošlosti.
- Želite li da vam društvo u vladanju Istrom ponovno pravi SDP? Postoji li uopće realna šansa za to?
- Mi smo otvoreni za suradnju. U Istri IDS surađuje sa svim snagama koje imaju želju uvažavati regionalnu specifičnost ovog područja i naše razvojne programe. Ne vidim nikakve ideološke prepreke za suradnju sa SDP-om u budućnosti, ali da bi se to ostvarilo, treba postojati dobra volja obiju strana.
- Bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić zaziva veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a. Pretpostavljam da to regionalnim strankama, poput IDS-a, nije najbolja opcija jer ne bi imali koalicijskog potencijala koji im kasnije eventualno može osigurati kakvo ministarsko mjesto.
- O toj se velikoj koaliciji već neko vrijeme govori, i ne slučajno. Vidimo da je danas saborska većina sklopljena od apsolutno neprirodnih saveznika. Recimo, pojedini zastupnici SDP-a, pa HNS, oni definitivno na izborima nisu promovirali HDZ. To je, ne znam kako drugačije nazvati, prevara birača. Zato mi je drago daje IDS jedna od rijetkih parlamentarnih stranaka koja za sebe može reći da je politički vjerodostojna i dosljedna. Jer birači IDS-a itekako znaju što glasanjem za nas dobivaju.
- Kako ste doživjeli preslagivanje Plenkovićeve Vlade? Ima li takav potez smisla u zadnjoj godini mandata?
- Ministri unutar Plenkovićeve Vlade su toliko opterećeni aferama da je teško naći nekoga od njih tko nema nijednu. Stoga je bio logičan potez da se taj teret koji je nosila izvršna vlast pokuša ublažiti. Međutim, puno je bitnije razmišljati pri sastavljanju Vlade koje se ljude kandidira za ministarska mjesta. Ministri u ovoj HDZ-ovoj Vladi su gotovo svakodnevno imali jednu aferu koja nije bila obranjiva. Time se opet vraćamo na temu političke vjerodostojnosti, na koji način vi to možete braniti kad se iz dana u dan bavite aferama, a ne realizacijom programa.
- Ovo je krajnje hipotetski, ali kad bi IDS u nekoj kombinaciji nakon idućih izbora participirao u vlasti, bi li imao koga za ponuditi na neko ministarsko mjesto, a da nije riječ o turizmu?
- Mislim da uopće nije potrebno nama etiketirati resor turizma. Istra ima puno toga za reći i u poljoprivredi. Naši poljoprivrednici su pokazali da mogu proizvesti vrlo kvalitetne proizvode na svjetskoj razini, bilo maslinovo ulje, vino ili nešto treće. Mislim da se taj model može ponuditi i ostatku Hrvatske. Za to su najzaslužniji istarski radišni ljudi koji su itekako vrijedni. Sigurno da je u proteklih 30-ak godina ton i smjer tom razvoju dala i lokalna politika. Nemojte zaboraviti programe sufinanciranja sadnica vinove loze, maslina, zatim Fond za razvoj poljoprivrede. Ti su programi u svoje doba bili nepoznati ostatku Hrvatske. Mislim da smo u pravom trenutku dali poticaj poljoprivrednicima da dižu nove nasade. Jer vidimo da u EU postoje stroga pravila ponašanja, da postoje kvote. Kada govorimo konkretno o imenima, sigurno da unutar naših upravnih tijela u Županiji, ali i u gradovima i općinama ima stručnih ljudi koji bez problema mogu obnašati ministarsku funkciju. Ali nije samo poljoprivreda tema, mislim da itekako imamo što za reći i na području regionalnog razvoja.
- Možda bolje da stanemo s nabrajanjem jer će na koncu ispasti da IDS može sastaviti cijelu Vladu.
- To bi možda bilo pretenciozno reći, ali definitivno unutar naših struktura, a ne moramo se uvijek držati ni stranačkih ljudi jer tome ne treba robovati, imamo stručne ljude koji mogu doprinijeti da ova država konačno krene naprijed.
- Jeste li kao gradonačelnik Pule izgubili entuzijazam za vođenje Grada?
- Apsolutno ne. Naš se grad nalazi u jednoj velikoj transformaciji koja se ne tiče samo nekoliko mandata. Ukoliko pogledamo bližu povijest Pule, možemo zaključiti da su zadnjih 100, 150 godina ovaj grad definirale ili vojska ili industrija. Izazovno je biti na čelu grada koji sada ima mogućnost, kao na nekom raskrižju, promijeniti te okvire koji su bili zadani - imali smo zabranjena područja koja nisu bila dostupna građanima. Dakle, utjecati na budućnost grada s tako bogatom poviješću i tradicijom velika je čast i još veća odgovornost. Vrijeme nosi određeno iskustvo, a meni s nepune 43 godine energije sigurno ne nedostaje.
- Nekada Vas je bilo posvuda, a sada se tu i tamo ukažete na nekim manifestacijama. Održavali ste svojevremeno redovne konferencije za novinare, komunicirali s javnošću o gradskim problemima. Sada ste sve prepustili svojim zamjenicima, koji pak nemaju tu težinu gradonačelničke pozicije.
- Imam apsolutno otvorenu komunikaciju s medijima, uvijek sam tu za razgovor. Zamjenici odrađuju svoj dio posla. No, ja i dalje zadržavam postulat apsolutne I transparentnosti jer sve gradonačelničke akte uredno objavljujem. Po potrebi sazivamo konferencije za novinare...
- Koja je bila zadnja na kojoj ste Vi sudjelovali?
- Mislim da je bila prije pet tjedana na temu jedne manifestacije u Puli.
- Bila je riječ o nogometnoj utakmici u Areni, a ne o nekakvim gradskim odlukama ili problemima koji zanimaju širu javnost.
- Bilo je i u zračnoj luci, prije toga o operi u Areni...
- Ne želim Vam brojati nastupe na presicama, već želim reći da je Vaše pojavljivanje u javnosti reducirano.
- Mislim da sam u javnosti više nego dovoljno. Imao sam običaj jednom mjesečno održati konferenciju za novinare, ali sam nakon nekog vremena stekao dojam da se interes za time izgubio. Možemo je obnoviti, to je najmanji problem, možda će interes biti veći nakon te određene pauze.
- Gotovo nikada Vi osobno ne odgovarate na novinarske upite o gradskim temama, već se više bavite stranačkim pitanjima, radije dajete izjave o preslagivanju Vlade, nego o, recimo, stalnom upadanju automobila u kanal na Trgu kralja Tomislava.
- Ne smatram da bi gradonačelnik trebao odgovarati na sve upite, za to postoje stručne službe. Ne može jedan čovjek sve sam raditi. Gradonačelnik treba promišljati strateški razvoj grada, treba davati tempo gradskoj upravi, brinuti o zakonitosti rada, koordinirati komunalna društva i javne ustanove da bi grad, kao jedan živi organizam, kvalitetno funkcionirao. S pojedinim se tehničkim rješenjima treba baviti struka. Razumijem problem na Trgu kralja Tomislava, gdje treba nešto promijeniti s barijerama koje će onemogućiti upadanja automobila u kanal, iako mislim da je onaj graničnik dovoljno visok da se u toj mjeri ne bi trebale događati nezgode.
- Ali događaju se gotovo na tjednoj bazi.
- Onda to treba promijeniti.
- Zašto Gradu trebaju mjeseci da riješi jedan običan problemčić s vozilima koja stalno završavaju u kanalu?
- Nadležni pročelnik je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća rekao da se radi na otklanjanju problema. Struka treba odrediti na koji će se način barijerama spriječiti da automobili upadaju u kanal. Kažem još jednom, time se treba baviti nadležni odjel i on to čini.
- Inzistiram na ovom slučaju jer se u ovoj situaciji čini kao da se Grad inati građanima. Ako se neki problem ponavlja, zašto Grad ne reagira, nego lakonski odgovara: Mi smo postavili barijere, a to što vi upadate u kanal nije naša krivica?
- Ne znam na što aludirate, koja bi bila svrha da se Grad nekome inati. Funkcija je gradske uprave biti na usluzi građanima, a ne obrnuto. Ako je upadanje automobila u kanal najveći problem Grada, onda zapravo nemamo velike probleme.
- Je li Vam ovo posljednji mandat na čelu Pule?
– Sigurno da nakon toliko godina čovjek razmišlja što dalje. Međutim, u ovom sam trenutku potpuno fokusiran na projekte i programe koje želim realizirati. Posvećen sam ovom pozivu maksimalno, ali sigurno da nakon toliko godina čovjek razmišlja što će biti u budućnosti.
- Da sutra odlučite da više nećete biti na čelu Pule, što biste izdvojili kao Vaš najveći uspjeh, nešto što je obilježilo grad u vašim mandatima?
- Grad se u zadnjih desetak godina značajno promijenio na bolje. Tu prije svega mislim na značajna ulaganja u društveni standard. Sjetimo se da smo imali škole koje su radile u tri smjene, a danas gotovo sve rade u jednoj. Sva su djeca upisana u vrtiće, dok su prije bile ogromne liste čekanja. Nadalje, mislim da je infrastruktura puno bolja. Dobro se prisjetiti kako je nekada izgledao ulazak u Pulu, na mjestu gdje je danas zaobilaznica. U prometnom smislu smo napravili veliki napredak. Nepravedno je bila zapostavljena i gradska infrastruktura. Stoga smo proveli plinofikaciju, izgradili obalni kolektor i kanalizacijsku mrežu, čime smo napravili jedan generacijski iskorak - Pulski zaljev više nije septička jama. Izgradnjom novog pročistača otpadnih voda možemo reći da ćemo postati moderan mediteranski grad. Zadnjih deset godina Pulu su obilježile i brojne kulturne manifestacije, čime je postala privlačna ne samo svojim građanima, nego i turistima.
- Ostat će tu i neke duboke rane poput Uljanika.
- Simbol Pule je, uz Arenu, i Uljanik, koji je bio prelomnica modernog razvoja ovog grada. Ne volim gubiti nadu, ali to da brodogradilište ode u stečaj nije dobro. Nedavno je nadljudskim naporima dovršen ovaj posljednji polarni kruzer, za koji je i sam naručitelj iskazao zadovoljstvo kvalitetom rada i želju da se nastavi proizvodnja brodova u pulskom brodogradilištu. To daje nadu da još uvijek postoji mogućnost nastavka brodograđevne industrije u Puli. Međutim, karte su u rukama Vlade i mislim da je danas svima jasno da je situacija oko Uljanika bila politički isplanirana od HDZ-ove Vlade. Odluka Vlade o pomoći 3. maju je ispravna. Od samog početak govorimo da brodogradnju treba sačuvati. Na kraju krajeva, to je zadnja veliku industrija u Hrvatskoj. No Vlada bi trebala imati jednaki metar, odnosno isti odnos prema pulskom škveru.
- Koga iz IDS-a vidite kao budućeg kandidata za gradonačelnika najvećeg istarskog grada? Nagađa se da bi to mogao biti Robert Cvek, osoba od Vašeg najvećeg povjerenja.
- Unutar stranke imamo puno ljudi koji mogu kvalitetno obavljati funkciju gradonačelnika. Međutim, na kraju će ipak odluku o tome donijeti stranačka tijela.
- Jeste li ikada razmišljali da kandidirate nekoga tko nije stranački čovjek?
- Zašto ne? IDS je imao i nestranačkog kandidata 2001. Ne trebamo robovati isključivo stranačkim kandidatima.
- Imate li ambiciju kandidirati se za istarskog župana?
- Mislim da je to logičan slijed razmišljanja, ali o tom potom. Logično je da čovjek, nakon nekog perioda na čelu Pule, razmišlja unaprijed što i kako, ali to su teme koje prvo trebamo raspraviti unutar stranke.
- Moj je dojam da Pula, blago rečeno, ne izgleda najbolje, pogotovo centar grada. Znam, sada ćete početi nabrajati projekte koji su realizirani u Vašem mandatu, ali to opet neće popraviti generalnu sliku zapuštenosti povijesne jezgre. Kada ste zadnji put prošetali gradom kao običan Puljanin, navečer sjeli na neku terasu i popili piće u društvu u kojem ne sjede Vaši istomišljenici?
- Doista često šećem gradom i volim to činiti tijekom dana, možda navečer nešto manje. Nisam opterećen istomišljenicima, jer jedno je posao, politika, a drugo su ljudi s kojima se, kad mi vrijeme dopušta, družim. Uopće ne vidim da treba robovati tome da sjedite s istomišljenicima. Znam da se kolege iz Herculanee jako trude, da redovito čiste ulice, da redovito odvoze otpad, da smo postavljanjem podzemnih posuda za otpad unaprijedili stanje u prostoru i ne mogu reći da vidim pogoršanje stanja čistoće u gradu, odnosno veće derutnosti, kako Vi kažete. Smatram da smo projektom Dolcevita uspjeli napraviti iskorak u uređenju pročelja zgrada u povijesnoj jezgri. Veseli me što su na novi javni poziv prijavljena 34 nova projekta i mislim da se polako to vidi. Da bismo svi mi skupa htjeli da se preko noći to napravi, mogu razumjeti. Moj pristup je bio da prvo treba srediti temelje grada, infrastrukturu ispod zemlje, a da nakon toga možemo razmišljati o šminkanju.
- Hoće li uopće postojati nešto iznad zemlje dok sređujete ono ispod? Recimo, usponi za Kaštel su u zaista jako lošem stanju, ispod kamenih ploča obitavaju štakori. Rekao bih daje to ruglo Pule, osim uspona koji vodi za Sveta srca.
- De Villeov uspon i Prolaz Sv. Teodora su primjeri gdje se vidi da korak po korak sređujemo stvari. Sigurno da postoje usponi koje također treba obnoviti, i to ćemo učiniti, ali ne ide sve preko noći. Bio bih najsretniji kada bismo u jednom mandatu mogli riješiti sve probleme ovog grada, no to nije realno. Gradski proračun nije neograničen.
- Prošlu ste godinu završili s dosta proračunskog plusa.
- Prošlu smo godinu doista vodili prilično financijski restriktivno. Kad vam se događaju takvi potresi u najvećem trgovačkom društvu kao što je Uljanik, logično je da razmišljate da treba malo povući ručnu u smislu trošenja novca jer ne znate što vam sutra donosi. Ta restriktivna proračunska politika u prošloj i ovoj godini je svjesno planirana. Vjerujem da svatko u svom kućnom domaćinstvu, kad vidi da mu određeni prihodi mogu izostati, neće ići kupovati novu kuhinju ili veš mašinu. No, projekte koje smo bili zacrtali, realizirali smo. Drago mi je da u našem gradu nije sve koncentrirano na staru jezgru i centar, jer Pula je puno više od toga.
- Ne slažete se da bi upravo centar trebao biti reprezentativan?
- Slažem se, na tome radimo. Ali morate voditi računa i o svim drugim kvartovima i mjesnim odborima. Pokušavamo ravnomjerno razvijati grad. Da, u pravu ste, ovaj dio starog grada zaslužuje posebnu pažnju i mislim da, nakon što smo napravili sve ove podzemne infrastrukturne projekte, razmišljamo kako ušminkati i taj dio grada, ali opet vodeći računa da projekte sinkroniziramo na način da one dijelove koje nismo infrastrukturno riješili povežemo kako ne bismo danas popločali Ulicu Sergijevaca, a sutra je morali otvarati jer jedan dio odvodnje tamo nije realiziran.
- Kad je već spominjete, hoće li do kraja ovog Vašeg mandata Ulica Sergijevaca biti popločana?
- Ta ulica u dijelu od Portarate do Danteovog trga nema riješenu fekalnu odvodnju. Preduvjet za popločenje je upravo rješavanje toga. No, projekt ne ovisi samo o Gradu i Herculanei, već taj dio želimo financirati iz EU fondova. Ukoliko to znači da ćemo se strpiti neko vrijeme, mislim da je kvalitetnije pričekati i pokušati, a govorimo o milijunima kuna, dobiti sredstva izvan samog proračuna. Jer proračunska sredstva trebamo ulagati u ono što nije moguće financirati novcem iz Europe.
- Akademik Josip Bratulić želi darovati Puli 15 tisuća knjiga. Jeste li se osobno angažirali da se to realizira?
- Ti razgovori se vode već više godina i drago mi je što se u ovom trenutku spominje donacija. Jer dosadašnji razgovori vodili su se u smjeru otkupa, a kad govorimo o otkupu vrijedne grade, onda je prvi preduvjet napraviti kvalitetan popis i pokušati utvrditi njenu vrijednost. Međutim, sad kad govorimo o donaciji, onda je to puno jednostavnije. Drago mi je što je Sveučilišna knjižnica reagirala i da je rektor Alfio Barbieri uputio dopis akademiku Bratuliću. Smatram da je upravo Sveučilišna knjižnica kvalitetno rješenje za prihvat donacije i za dostupnost tih knjiga.
- Zbog čega izbjegavate odgovoriti zašto Pula ne obilježava obljetnice fašističkog paljenja Narodnog doma?
- Uopće ne izbjegavam. I netočno je da Pula to ne obilježava. Obilježavala je i obilježavat će. Pitanje je samo na koji način netko percipira kako bi nešto trebalo obilježiti. Konkretno, iduće godine je planirano obilježavanje tog nesretnog čina jednim kvalitetnim znanstvenim skupom. Određene inicijative po tome pitanju, a koje dolaze s desnice, nisu nam prihvatljive. Jer ukoliko netko misli da talijanska zajednica ne zaslužuje Circolo ili da treba ukinuti dotacije nacionalnim manjinama u Puli, to je nešto što ne prihvaćamo. Podsjećam da se obljetnica paljenja Narodnog doma obilježila 2009. i 2014., a isto ćemo učiniti i iduće godine.
- Svako nasilje je za osudu, pogotovo svirepo poput napada trojice mladića na umirovljenika Evelina Valea. Zašto Vam je trebalo nekoliko dana da posjetite u bolnici teško ozlijeđenog umirovljenika? Nije li Vaš obilazak trebao biti i poruka protiv nasilja?
- Prije svega, Pula je grad koji ima nultu toleranciju za bilo koji oblik nasilja. Posjetio sam Valea u primjereno vrijeme jer mislim da na tome ne treba skupljati političke poene. Nebrojeno smo puta pokazali da osuđujemo nasilje, a ovo je jedan nemili incident koji nas je sve skupa šokirao i koji ne pripada našem habitusu. Uglavnom, dokle god govorimo o pojedinačnim incidentima, a ne o trendovima u ponašanju, onda možemo konstatirati da je Pula siguran, miran i tolerantan grad, koji oštro osuđuje ovakve incidente.
- HDZ-ov vijećnik Petar Ćurić zalaže se da Grad osigura školarcima besplatan pribor. Hoćete li prihvatiti njegov prijedlog?
- Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka kojom smo predvidjeli da se školarcima osiguraju sredstva za nabavku školskog pribora po socijalnom programu. Puno sredstava usmjeravamo prema onima kojima je pomoć potrebna. A to ćemo učiniti i po pitanju školskog pribora.
- Pročelnik Giordano Škuflić priznao je da nije trebalo posjeći sva stabla na serpentini kod Arene. Vaš zamjenik Cvek je, međutim, otpočetka branio taj potez konzervatorskim nalogom. Tko je tu u pravu?
- Dosadašnji prolaz nije bio primjereno uređen. Mislim da je ovo danas puno ljepše. U redu, o ukusima se ne raspravlja. Ovo sada je, po meni, primjerenije, Arena je puno više došla do izražaja. Konzervatorski odjel je naložio uklanjanje stabala s lijeve strane, ako gledamo s donje strane Arene. Tamo su bili oni čempresi, koji su dominirali i smatram da ih možemo nazvati stablima, a stablašice i grmovi s desne strane su doista bili oštećeni prilikom radova i bilo ih je potrebno ukloniti.
- Pulska SDP-ovka Sanja Radolović upozorava na apartmanizaciju centara hrvatskih gradova. Čini li Vam se da je u Puli to problem, da u centru ima previše privatnog smještaja? Jeste li za to da se broj apartmana limitira?
- Nisam za uvođenje restrikcija. U Puli je posljednjih deset godina broj ležajeva u privatnom smještaju značajno porastao. Niti jedan drugi oblik smještaja nije toliko rastao. S druge strane, ne smatram da se dogodila apartmanizacija u smislu da se izbetonirala obala. Treba voditi računa da turizam, uz sve pozitivne ekonomske prednosti, ima određene negativnosti koje se odnose na visoke cijene kvadrata stanova, nemogućnost unajmljivanja stanova za život. Ne smije nam se dogoditi situacija kao u Barceloni ili Veneciji da su vlasti bile primorane zaustaviti bilo kakav oblik smještaja. No, Pula nije došla do trenutka da, zbog povećanog priljeva gostiju, imamo problema s vodoopskrbom, strujom, odvozom otpada... Drago mi je da se i na taj način, otvaranjem privatnog smještaja, ureduje dio starogradske jezgre. Jer onaj tko kupi stan u derutnom stanju i uredi ga danas u apartman, a sutra u prostor za život, time sigurno unapređuje samu jezgru. Ali pritom valja voditi računa o održivom turizmu, na koji ga način usmjeriti na cjelogodišnju ili barem višemjesečnu djelatnost. Jer ovaj oblik turizma teško može opstati. Vidimo što se događa s nedostatkom radne snage. Uostalom, ljudi su shvatili da ne mogu čitavu godinu živjeti od tromjesečne rente. Moramo razmišljati kako ublažiti taj utjecaj sezonalnosti.
- Prije smo spomenuli rekonstrukciju Vlade. Vi u svom mandatu na čelu Grada niste napravili ništa slično tome. Osim spajanja dva odjela, ne sjećam se da je bilo nekih većih promjena. Mislite li da su svi Vaši suradnici, pročelnici, direktori u gradskim poduzećima savršeni, da nema boljih od njih, da su naprosto nezamjenjivi?
- Nitko nije nezamjenjiv. Treba težiti savršenstvu, ali ne smatram da je itko od nas savršen. No, dok su rezultati dobri, dok se planovi izvršavaju, smatram da ljudima treba dati mogućnost rada, a ukoliko rezultati izostaju, tada se nekim ljudima treba zahvaliti i potražiti bolje rješenje. Bilo je više promjena otkad sam na čelu Grada, možda nisu bile tako burne...
- Bilo je nešto promjena kada ste tek postali gradonačelnik...
- Bilo je u Tržnici, Herculanei, u Vodovodu u više navrata...
- Tu su i neka gradska poduzeća koja su gubitaši, ali ne mijenjate direktore.
- Najveći gubitaš je poduzeće Luka Pula, a svi znamo da je to poduzeće postalo gradsko nakon kompenzacijske mjere prema Uljaniku. Luka Pula nažalost još nije uspjela riješiti pitanje temeljnog kapitala i imovine, spori se s državom već 20 godina. Također, zbog objektivnih okolnosti koje su se događale na području proizvodnih djelatnosti unatrag devet godina, Luka Pula je značajno snizila cijene najma u slobodnoj zoni. Ulaskom u EU ta zona više nema funkciju koju je imala pa su izostali određeni prihodi. Ima razmišljanja na koji način unaprijediti poslovanje, sanirati gubitke, ali to nije klasično komunalno društvo, već je to djelatnost koja je otvorena prema tržištu, a direktor itekako ima zadatak unaprijediti poslovanje i sanirati gubitke.