Flego: Ekološki ciljevi moraju biti apsolutni prioritet EU. Nemamo planet B!
BRUXELLES – „Svoje mladenačke dane prije tridesetak godina dobro pamtim po odlascima u Trst svake dvije, tri šetimane po špežu, kao vjerujem i puno vas. Tako blizu, a tako daleko je taj Trst bio od Hrvatske. Europski, otvoren, moderan, razvijen i siguran - Trst u Europskoj uniji, u društvu koje promiče multikulturalnost, u društvu kojem mi težimo i na koje se u Istri ugledamo, izjavio je danas eurozastupnik Valter Flego u autorskoj kolumni za Glas Istre.
U nastavku pročitajte cijelu kolumnu.
- Bio sam svjestan da jednoj takvoj Europi Istra po svom načinu života već dobrano pripada i znao sam i tako mlad da je to Europa za koju se isplati boriti. Sanjao sam Istru u Europi, Hrvatsku kao dio Unije. Nekoliko desetljeća nakon, to se konačno ostvarilo. No, Europska unija u kakvu smo ušli prije 6 godina nažalost nije ta Unija koju smo promatrali prije 30 godina. Kao župan Istarske županije promatrao sam Europu, umornu od radikalizma i nacionalizma, Brexita i rastućeg populizma. Ali takva umorna Europa bila je nikad odlučnija da pohvata sve konce u svoje ruke i stvori novu viziju, otvori nove perspektive i pokrene novi val euro optimizma. Zato su svibanjski europski izbori više od samih izbora. To je okidač koji je trebao Europi da se trgne - najveća izlaznost u posljednjih nekoliko desetljeća, jačanje europskih liberala, pobjeda proeuropske politike, a poraz politike nacionalizma i radikalista te devastacija populizma.
Građani su napravili taj prvi i najvažniji korak koji nam je trebao, kaznili su razarače Europe, ali svi su koraci sljedećih pet godina na nama. Zato sam sretan što sam dio Renew Europe, jer mi smo pokretači promjena za bolju Europu, u to nimalo ne sumnjam. Moramo mijenjati Europu, moramo vratiti optimizam i vjeru u Europu, osnažiti gospodarstvo svake članice i podignuti kvalitetu života. To je naša misija. Europa
I znamo da neće biti nimalo lako. Izazovi su brojni i kompleksni, a ja kao zastupnik IDS-a i grupacije Renew Europe-Obnovimo Europu, svoj ću mandat posvetiti konkretnim ciljevima. Pet sam glavnih tema definirao za pet godina mandata - razvoj novih industrija i inovativnih tehnologija te moderno obrazovanje; zaštita okoliša i razvoj zelenih politika; sigurnost građana; izgradnja moderne infrastrukture koja je pretpostavka kvalitetnijeg života; razvoj svih oblika sloboda i solidarnosti te jednake šanse za sve - to su teme na kojima ja insistiram da budu u fokusu Parlamenta, jer u mom će fokusu biti svaki dan.
Vratimo se sad europskim izazovima. Veći izazov od Brexita i migracija bit će kako osvježiti europski ekonomski model. Europa ima velike firme koje su medu najboljima u svijetu, ali koja je od njih iz ovog tisućljeća? Europski je ekonomski model zastario tehnologija se mijenja puno brže nego što Europa stigne izglasavati direktive, a unatoč svim naporima Komisije, postaje jasno da sve više gubimo korak s liderima digitalnih industrija. Amerikanci i Kinezi ne čekaju Europu. Imamo programe, provodimo ih, ali i dalje nemamo našeg europskog konkurenta gigantima kao što su Google, Amazon ili Facebook. Neki kažu da smo na pragu tzv. 4. industrijske revolucije, neki kažu da smo još na sredini, ali gdje god da jesmo - zaostajemo za liderima, a to je luksuz koji si EU ne može priuštiti. EU Digitalna agenda 2020. plan je za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, ali mi i dalje debelo kaskamo za SAD-om i Azijom.
Ovo je mandat koji će pokazati hoćemo li se vratiti u favorite tehnološke utrke, hoćemo li uspješno minimalizirati rizike i negativne učinke novih tehnologija te zaista biti u mogućnosti u potpunosti iskoristiti njihov potencijal. Ovo je mandat u kojem trebamo stvoriti Europu 4.0.
Brexit je lose-lose situacija, nema pobjednika. Ovi su izbori pokazali da ljudi više ne nasjedaju na prevare, ali nažalost, velika je šteta već učinjena. U pregovorima koji se vode naša stajališta su jasna, želimo naći model koji najbolje odgovara i Velikoj Britaniji i EU. Nadajmo se da će pobijediti razum. Funta pada, korporacije iseljavaju, poljoprivrednici gube subvencije, a opasnost od raspada više nije apstrakcija.
U Škotskoj raste pokret za nezavisnost, u Sjevernoj Irskoj sve su snažniji zahtjevi za glasanje o granici, a Brexit bez sporazuma, koji bi tražio da se nužno uvede izravna uprava Londona nad Sjevernom Irskom, samo bi dodatno zaoštrio situaciju. Spremnost populista da komuniciraju laži i nepripremljenost službene politike Britanije te miješanje Europe gdje joj nije mjesto doveli su do Brexita. Brexit pak nikome, ali baš nikome, neće donijeti ništa dobro, nadajmo se samo da će ostati vječna škola za ubuduće.
Iako mnogi ljudi misle da su upravo oni vladari i gospodari ovog planeta, priroda iz dana u dan dokazuje suprotno. Ne smijemo izgubiti najvažniju bitku stoljeća, jer naš je protivnik bez milosti, a ni vrijeme nije na našoj strani - ne smijemo izgubiti bitku protiv klimatskih promjena. Značajan porast naše grupe u Parlamentu, koja u centar svog djelovanja stavlja zaštitu okoliša, održivi razvoj i jačanje zelenih politika, govori da su i građani itekako svjesni ove enormne opasnosti. Ciljevi Pariškog sporazuma moraju biti apsolutni prioritet EU, jer Macronovim riječima rečeno - nemamo planet B. Europa mora povećati obavezu minimalnog izdvajanja za klimatske promjene, moramo težiti energetskoj efikasnosti i konkurentnosti, povećanju ulaganja u inovacije te isključivo obnovljivim izvorima energije, a stati na kraj upotrebi fosilnih goriva. Ekologija i zaštita okoliša početak su i kraj cijele ove priče.
Tehnologija, svakako, digitalizacija, naravno, razvoj i inovacije - uvijek - ali ništa to ne vrijedi bez zdravog planeta. Danas se puno priča euro skepticima ili euro skepticizmu, ali držim da veći problem predstavljaju euro pesimizam i euro pesimisti. To su ljudi od kojih velika većina smatra da ima direktne koristi od EU, ali ne vjeruju u dugoročnu opstojnost Unije. Pretpostavljam iz straha od gubitka nečeg dobrog i korisnog, ili pak činjenice da Europa iz snova više ne postoji. Čak štoviše, većina ljudi u bogatim zemljama danas strahuje da će njihova djeca živjeti lošije od njih. A istina je jasna - Europa je danas bolje mjesto nego li je ikad u povijesti bila! Možda je u tome problem. Možda je EU ostvarila svoje vizionarske ciljeve hrabro definirane još 50-ih godina nakon Drugog svjetskog rata, a potom zaboravila zagledati se daleko u horizont i zacrtati nove, još hrabrije, još veće ciljeve...? Europa vapi za drugom generacijom vizionara. Europi trebaju vizionari nove, obnovljene Europe. Daje vrate na pravi put, bliže građanima, bliže mojoj supruzi, mojoj majci i mojoj djeci, da pretekne konkurente kojima već neko vrijeme gleda u leda i da se konačne počne baviti isključivo važnim temama, a one lokalne ostavi gdje im je mjesto.
Čovjek mora biti centar Europe. Sa svojim potrebama, željama, ciljevima. Znate kad ću ja biti sretan i ispunjen u Europi kao što sam bio prije 30 godina dok sam kupovao Lotto patike u Trstu? Onda kad generacija mojih klinaca bude imala iste uvjete obrazovanja kao njihovi vršnjaci u Miinchenu, a moja mama iste zdravstvene uvjete kao kolegica u Švedskoj.