Miletić: U ovom gradu se oduvijek poštivao čovjek kakav je, neovisno o tome koje je nacije, vjere ili odakle je došao
Gradonačelnik Pule povodom Dana Grada
PULA – Jučer je u Istarskom narodnom kazalištu u Puli svečano obilježen Dan grada. Datum je to koji je označio definitivni kraj jednog mračnog razdoblja pulske povijesti, a s oslobođenjem je u DNK grada trajno upisano i duboko poštovanje prema antifašizmu i baštini njegovih osloboditelja. Gradonačelnik Boris Miletić tim je povodom govorio o tradiciji i temeljima na kojima je izgrađena moderna Pula, ali o aktualnim iskušenjima poput krize u Uljaniku i planovima za oživljavanje centra grada.
5. svibnja kao Dan grada Pule temelji se upravo na obilježavanju obljetnice oslobođenja grada od fašizma i nacizma i normalno da se treba prisjetiti tih vremena i biti zahvalan na onome što danas imamo, a to je život u slobodi. Za to ogromne zasluge imaju antifašistički borci iz Drugog svjetskog rata, ali i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, te mi je zbog toga uvijek drago istaknuti vrlo dobre odnose koje Grad ima i s udrugama koje zastupaju i jedne i druge, kao i ponos s kojim baštinimo njihovu tradiciju i obilježavamo sve obljetnice. Ali temeljem upravo dana oslobođenja mi smo definirali u Statutu taj datum u svibnju kao dan našega grada, kazao je gradonačelnik Miletić.
Možda je to čvrsto vezivanje uz datum oslobođenja jedna specifičnost Pule koja je i nakon završetka rata dugo vremena bila poprilično devastirana čemu su, medu ostalim, doprinijela i saveznička bombardiranja prilikom kojih je trećina stanovništva grada ostala bez krova nad glavom. Treba se prisjetiti da je i nakon 1945. godine Pula pune dvije godine pod angloameričkom upravom bila u biti zatvoren grad koji je na neki način stavljen na čekanje do okončanja pregovora o sudbini ovih krajeva. I dok su drugi gradovi diljem zemlje krenuli u obnovu i uklanjanje posljedice rata ovdje je vladala jedna velika stagnacija, da bi nakon nje uslijedio i veliki egzodus tijekom kojeg je Pulu napustio veliki broj njezinih građana. To razdoblje obilježile su brojne tragedije koje su zadesile grad i njegove građane, ali i antifašizam i ta borba koja je postavila temelj slobode koju imamo, a to niti možemo niti želimo zanemariti kako jučer i danas, tako vjerujem i u budućnosti.
U vremenu relativizacije svega i svačega pod upitnik se već neko vrijeme pokušava staviti i taj dio hrvatske povijesti. Međutim činjenica je da su Istra i Pula jedni od rijetkih krajeva ove zemlje u kojem nikad nije bilo upitno treba li ispred antifašizma iz tog vremena stajati negativan ili pozitivni predznak.
- Naravno, i drago mi je da je tako. Mislim da uloga antifašizma i antifašista u ovim krajevima nikad nije dovođena u pitanje jer je ona prepoznata od najvećeg dijela građana i normalno da se i kao zajednica ponosimo i držimo do nje. ledan od velikih specifikuma kada govorimo o našem gradu je jedna velika raznovrsnost ljudi koji u njemu žive, odnosno činjenica da imamo veliki broj pripadnika raznih nacionalnih manjina. Podsjetit ću na činjenicu da je početkom prošlog stoljeća u Puli živjelo tek oko 7 tisuća stanovnika, da bi se ta brojka u pedesetak godina udeseterostručila i narasla na 70-tak tisuća.
To se sigurno nije dogodilo prirodnim prirastom, već se dogodilo migracijom ljudi koji su stizali sa svih krajeva jer su bili neophodni za izgraditi Pulu i raditi na ovome području. I logično je da je taj jedan širi bazen jugoistočne Europe bio taj odakle su se ljudi doseljavali. Stoga kad danas kažemo da njegujemo vrijednosti antifašizma prije svega mislimo upravo na tu jednakost i na jednake šanse medu ljudima, te činjenicu da se u ovom gradu oduvijek poštivao čovjek kakav je, neovisno o tome koje je nacije, vjere ili odakle je došao. Držim da je to na koncu i najispravnije, da se s takvim stvarima ne zamaramo već da cijenimo čovjeka po onome što on jest i prema njegovom doprinosu. Dan grada, među ostalim, upravo je jedan takav svečani trenutak u kojem se na prigodan način odaju priznanja najzaslužnijim pojedincima, odnosno ustanovama, udrugama ili trgovačkim društvima koji su svojim radom i rezultatima ostavili duboki trag u životu Pulu.
Pula i danas, kad se uglavnom iseljava iz Hrvatske, prkosi trendovima i jedan je od gradova u koje više ljudi dolazi, nego što iz nje odlazi. Koliko tome doprinosi upravo ta politika i saznanje da će taj grad došljaka i svatko novi vrlo brzo modi početi osjećati svojim pravim domom?
- To je naprosto tako i niti vidim da bi bilo što po tom pitanju moglo biti drugačije, niti mislim da bi trebalo biti drugačije. U Puli će svatko naći nekoga svoga, možda malo daljnjega ili bližnjega, ali držim da moramo biti ponosni na tu otvorenost i na tu raznolikost koju baštinimo. Treba se doista zahvaliti i svim tim generacijama ljudi koji su odabrali Pulu za mjesto svog života, stvaranja obitelji i odrastanja i za doprinos koji su dali u razvoju ovoga grada. Mi do toga držimo, ako želite, i politički, međutim puno bitnije od samih riječi i fraza jesu i konkretne stavke gradskoga proračuna koje idu u tom smjeru i gdje dajemo značajan financijski support kako bi očuvali svu tu našu raznolikost, tradiciju i baštinu i prenijeli je na nove generacije.
Između dvije svečanosti obilježavanja Dana grada nije se nažalost riješila i privela kraju agonija Uljanika. Više puta ste ponovili da Grad ne odustaje od podrške nastavku brodograđevne djelatnosti bilo kroz restrukturiranje ili kroz preustroj nakon stečaja, no činjenica je da se ta situacija značajno odražavana mnoge aspekte gradskog života. Vjerujem da tih negativnih posljedica nisu pošteđene ni gradske financije?
- Situacija u Uljaniku je sigurno najveći problem kad govorimo o životu i gospodarstvu u protekloj godini jer svi skupa znamo značaj Uljanika ne samo kroz utjecaj na gospodarstvo, porezne prihode ili broj radnih mjesta već doslovce u svim sferama života ovoga grada. Uljanik je za sve Puležane jedan simbol i emocija koja je puno, puno veća nego što je velika sama tvrtka da se tako izrazim. Stoga je naš stav, ne samo radi grada Pule, već i radi cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, da trebamo očuvati brodogradnju i da treba očuvati industrijsku proizvodnju i to ponavljamo iako smo to dosada već sto puta izgovorili.
Međutim kad pogledamo koji su to mehanizmi odlučivanja u rukama lokalne samouprave mi smo i sa svim tim minornim alatima odlučivanja uvijek išli na ruku brodogradilištu i držim da nismo povukli nikada, ni na koji način, ni jedan potez koji bi otežao poslovanje i situaciju u samom brodogradilištu. Vjerujem da je sad nakon jednog odmaka vremena apsolutno svima jasno tko je taj koji može odlučiti o toj budućnosti i da je to isključivo Vlada RH, no s obzirom daje već prošlo 18 mjeseci od izbijanja ove krize doista je teško predvidjeti hoće li i što ona učiniti, neću reći po pitanju spašavanja Uljanika, već po pitanju očuvanja hrvatske brodogradnje.
Ova situacije je definitivno jedan veliki izazov za sve nas skupa i mi smo i u smislu funkcioniranja grada jednom konzervativnom i restriktivnom politikom trošenja novca poreznih obveznika išli u smjeru da budemo itekako na oprezu. Svjesni smo da se kod gospodarskih poteškoća koji se događaju u jednom tako velikom subjektu s jedne strane imate umanjenje prihoda, a s druge povećane potrebe za socijalnim davanjima. Iako, prema dosadašnjim pokazateljima, nama su porezni prihodi poprilično stabilni i na razini prijašnjih godina što govori u prilog tome da očito generalno raste cjelokupna gospodarska aktivnost u okruženju i da se događa rast plaća. To rezultira time da s jedne strane imate veliki broj ljudi koji su mjesecima bez prihoda, a da su s druge strane porezni prihodi od poreza na dohodak stabilni i na razini prijašnjih razdoblja. Izdvajanja za poduzetništvo
Porezni prihodi su stabilni međutim u proračunu se vidi rupa u naplati komunalne naknade i nekih drugih doprinosa. Koliko je to posljedica svega ovoga što se događa oko Uljanika?
- Najveći dio tog proračunskog minusa posljedica je događanja u Uljaniku jer brodogradilište je izloženo prema Gradu i komunalnim društvima oko 17 milijuna kuna, međutim ponovit ću da mi definitivno nećemo biti ti koji će taj novac potraživati ovrhom i prisilnom naplatom u trenucima kad se odlučuje o tome hoće li se brodogradnja nastaviti i kada još mogući ulagači gledaju na brodogradilišta. S druge strane da, radi se o potraživanju proračuna i javnim prihodima i normalno da smo dužni temeljem zakona poduzimati određene mjere osiguranja naplate tog potraživanja što Grad i čini.
Brodogradnja je u djelatnost za koju je Pula dugo godina vezana i koja je tradicija, no koje su nove industrijske grane koje bi se mogle razvijati na ovom području i koje po vama imaju potencijal?
- Držim da IT sektor ima veliku perspektivu i doista je interesantno da se u relativno kratkom vremenu pojavio značajan broj malih i nekoliko velikih tvrtki koje imaju velike potrebe za radnom snagom i zapošljavaju doista veliki broj mladih i visokoobrazovanih stručnjaka. Mislim da u tome imamo veliku razvojnu šansu i zbog toga ne samo da dajemo potporu, već i aktivno sudjelujemo u projektima za jačanje tog sektora.
Isto tako nedavno je objavljeno da je Pula prva medu velikim gradovima u Hrvatskoj po proračunskim izdvajanjima za poticanje poduzetništva, a taj odnos u relativnim brojkama u odnosu na veličinu proračuna primjerice dva i pol puta je veći od izdvajanja Grada Zagreba. Danas imamo oko 2.800 poduzetnika koji zapošljavaju 14.800 djelatnika što je u zadnjih dvije godine samo u tom sektoru povećanje za oko tisuću novih radnih mjesta. To jesu neki konkretni brojevi koji govore u prilog žilavosti našeg gospodarstva, a IT sektor je nešto što po meni definitivno u Puli i Istri ima i svoju budućnost i svoj prostor, te ono što je možda i najvažnije veliki potencijal i perspektivu razvoja i rasta.