GLOBUS: Valter brani Istru!
Veliki intervju nositelja liste Amsterdamske koalicije Valtera Flega za „Globus“
BUZET – „Nemam pojma kolika je plaća zastupnika u Europskom parlamentu. Moji motivi su neki drugi. Tema je što tko može učiniti za svoj kraj“, kazao je istarski župan Valter Flego, kojem će, sudeći po anketama, kao nositelju liste Amsterdamske koalicije na skorim izborima za Europski parlament, iduće četiri godine radno mjesto biti u Bruxellesu i Strasbourgu. Uvjeren je da za Istru i cijelu Hrvatsku tamo može mnogo napraviti, a na polovici svoga drugoga mandata županiju ostavlja u sigurnim rukama. Vikendom će dolaziti kući u Buzet gdje ga čekaju supruga, sinovi i majka. U Buzetu je proveo cijeli svoj život i uporno odolijevao poslovnim prilikama koje su podrazumijevale preseljenje, a nudile su mu se, kaže, još od vremena kad je u Rijeci studirao strojarstvo.
Jako je, tvrdi, vezan uz pitoreskne istarske brežuljke, na kojima se uzgaja vinova loza, i plodna polja koja su ljudi u njegovu zavičaju, dobro se sjeća, nekoć obrađivali uz pomoć boškarina, autohtonog goveda koje je s vremenom gotovo izumrlo, a zadnjih se godina sve više uzgaja da bi u obliku vrhunskih delirija završavalo na trpezama. Uz biftek od boškarina, domaće kobasice i sir te istarsku malvaziju Flego se rado opusti od politike, a jedno od dražih mjesta mu je novootvoreni hotel vinarske obitelji Rožanić u Motovunu, uređen u obnovljenoj kamenoj zgradi nekadašnje mjesne vinarije. I taj je turistički projekt, kao i brojni drugi u Istri, ostvaren uz pomoć sredstava iz europskih fondova čiju je izdašnost županija kojoj je čelu iskoristila više od bilo koje druge u Hrvatskoj.
Iz fondova EU u Istri su do danas financirana 7203 projekta. Povukli smo 1,6 milijardi kuna nepovratnih sredstava. Svake godine obrazujemo 50 mladih ljudi za pisanje europskih projekata. Prvi smo od svih hrvatskih županija još 2002. otvorili ured u Bruxellesu koji ima važnu ulogu u lobiranju za određene projekte kako bi se neki fondovi usmjerili prema našim prioritetima. Želimo biti na izvoru događaja i utjecati na odluke Europske komisije. U Bruxellesu se donose zakoni koji izravno utječu na naš život, a europski fondovi služe za razvoj gospodarstva, govori Flego, kojeg ne ćudi što mnogi ljudi u Hrvatskoj još ne shvaćaju važnost europskih izbora jer je Hrvatska najmlađa članica EU.
Svejedno ga zabrinjava stoje hrvatski BDP daleko ispod europskog prosjeka. Niži je samo u Bugarskoj. Tako je i zbog toga što smo loši u korištenju novca iz europskih fondova. Mogli bismo u tome biti dvostruko, pa i trostruko uspješniji kada bismo imali decentralizirani sustav kao, recimo, Poljska - da država određena sredstva prepusti županijama da same definiraju svoje prioritete i ugovaraju poslove. Sada se gradovi, općine i županije moraju zaduživati kod banaka da bi osigurale 15 posto sredstava za određeni projekt i preostalih 85 posto dobili od EU, umjesto da ta sredstva osigura država kroz fond za pretfinanciranje. Rijetki su projekti poput navodnjavanja Poreštine koje EU sto posto financira. Bez navodnjavanja danas nema poljoprivrede, pa tako ni ekološke i biodinamičke koju jako potičemo jer je to novi smjer razvoja Istre. Kao i IT sektor, objašnjava Flego, kojeg se često može susresti i na biciklu na Parenzani, 123 kilometra dugoj pješačkoj i biciklističkoj stazi na trasi nekadašnje uskotračne željezničke pruge koja je kroz unutrašnjost poluotoka povezivala Poreč i Trst. Zadnje parne lokomotive tamo su protutnjale davne 1935., a trasa je u 21. stoljeću postala turistička atrakcija koja povezuje tri države, a uređena je europskim sredstvima prije nego stoje Hrvatska postala članica EU. Uz nju niču agroturizmi, nasadi maslina, vinogradi, hoteli...
Želimo da se Istra ravnomjerno razvija. Lako je razvijati turizam na obali, ali je daleko veći izazov privući goste u unutrašnjost. Nije slučajno u Motovunu pokrenut filmski festival, u Gračišću izložba vina, Grožnjan je mjesto umjetnika, Buzet tartufa... Ideja je da svako mjesto bude po nečemu prepoznatljivo. Prije svega smo radili na zaštiti domaćih autohtonih poljoprivrednih proizvoda na razini EU. Prvi hrvatski proizvod koji je još 2015. dobio sve certifikate EU bio je istarski pršut, zaštićen po teritorijalnom principu, pa oznaka izvornosti vrijedi i za proizvođače iz slovenskog i talijanskog dijela Istre, kaže Flego, koji se jako dobro snalazi s nožem i pršutom na stalku.
Slana delicija topi se u ustima, a njegovi proizvođači zbog europskog certifikata postižu veću cijenu i na domaćem i na stranom tržištu. Do danas je, dodaje Flego, zaštićeno 12hrvatskih proizvoda, od kojih zadnje u veljači ove godine - istarsko ekstradjevičansko maslinovo ulje koje se već četiri godine zaredom kiti titulom najboljega na svijetu. Ide se dalje, pa bi oznaku autohtonog europskog proizvoda uskoro mogao dobiti i istarski sir, meso boškarina, med, kobasice te crno vino poput terana, koji župan ne propušta kušati u višestruko nagrađivanoj motovunskoj vinariji Tomaz s čije se terase pogled pruža na stari grad smješten na vrhu brda. Turista je iz dana u dan sve više. Flego voli sugovornike iznenaditi podatkom daje u strukturi istarskog BDP-a turizam tek na trećem mjestu. Na prvom je, kaže, industrija, na drugom su usluge, a na četvrtom poljoprivreda iako je s 30 posto svih noćenja i dolazaka Istra najturističkija regija u Hrvatskoj.
Turizam ovisi o sigurnosti i zato nam je važna stabilnost u okruženju, što je vezano uz proširenje Europske unije o kojem će se uskoro raspravljati u Europarlamentu. Istra je jedna od rijetkih hrvatskih županija u kojoj se konstantno povećava broj stanovnika, što znači daje useljavanje veće od iseljavanja, a uz to je stopa nezaposlenih samo 3 do 6 posto. To je dokaz da raste zaposlenost. Svake godine oko 1200 ljudi dođe živjeti i raditi u Istru, uglavnom iz drugih dijelova Hrvatske, ali zadnjih godina i iz drugih europskih zemalja, govori nam Flego. On rješenje za Uljanik, koje mu je najveći vlasnik država, vidi u strateškom partneru koji može biti i Kinez kao i bilo tko drugi tko će uložiti u proizvodnju.
Ovakva situacija u Uljaniku u najvećoj je mjeri posljedica nečinjenja najvećeg pojedinačnog vlasnika. Država je u sanaciju uložila nekoliko milijardi kuna kroz jamstva, ali se zaboravlja daje istovremeno Uljanik prodao brodova u vrijednosti 50 milijardi kuna, pa nije teško izračunati koliko je država uprihodila kroz PDV i druge poreze. Daje država ozbiljno kontrolirala što se radi i da je reagirala kad je trebala reagirati, ne bi sva jamstva došla na naplatu. U Uljaniku nije bilo ni jednog jedinog čovjeka iz IDS-a. Da je IDS imao utjecaj na poslovanje Uljanika, on bi bio, sasvim sigurno, uspješan kao i druge županijske tvrtke i županija u cjelini, tvrdi Flego te dodaje kako je, nažalost, već mnogo ljudi otišlo iz brodogradilišta. Jedino što Županija, kaže, može učiniti jest čuvati sadašnji prostorni plan po kojem je na tom mjestu predviđena brodogradnja. Odbacuje priče da gradske i županijske vlasti žele taj prostor prenamijeniti u turističke svrhe jer o tome nikada nije bilo ni razgovora.
Neka od najatraktivnijih zemljišta na pulskom području koja su namijenjena turističkoj izgradnji u dugogodišnju je koncesiju dobio poduzetnik Danko Končar, koji je zamalo postao i strateški partner Uljanika, a prošlo se ljeto saznalo kako je bivši župan Ivan Jakovčić član Nadzornog odbora jedne od njegovih tvrtki. Pitamo Flegu što o tome misli?
Kad je Uprava Uljanika odabrala gospodina Končara za strateškog partnera, naš predsjednik Boris Miletić zatražio je od Ivana Jakovčića da se povuče iz Nadzornog odbora, što je on i učinio i nakon toga najavio da se više neće kandidirati na EU izborima. Na kraju ni Končar ni itko drugi nije postao strateški partner, ali je netko lijepo plasirao spinove u javnost. A koncesije Končaru nije dao ni grad ni županija, nego država. IDS je stranka koja je po svemu dijametralno suprotna HDZ-u, tvrdi Flego i dodaje kako je dovoljno usporediti BDP Istre i županija u kojima je HDZ na vlasti.
Istra je svojevrsni eksperiment, primjer kako bi mogla izgledati Hrvatska da HDZ nije na vlasti, kaže Flego, a na pitanje što misli o tvrdnjama daje IDS u Istri ono stoje HDZ u Hrvatskoj tvrdi da takve teze netko plasira zato stoje IDS s Amsterdamskom koalicijom postao najveći oponent HDZ-u. Sasvim je siguran da će po potpori birača Amsterdamska koalicija uskoro nadjačati SDP.
SDP ima mnogo svojih problema. Možda nam se priključe jednog dana kad se konsolidiraju. Trenutne ankete i naš trend rasta pokazuju da ćemo biti veoma pozitivno iznenađenje ovih europskih izbora. Mi smo lice otvorene, tolerantne i građanske Hrvatske. Nakon europskih izbora idemo se spremati za predsjedničke i parlamentarne, govori Flego, koji će, vrlo vjerojatno, nakon Jakovćića biti drugi istarski župan koji postaje zastupnik u Europarlamentu.
Gospodin Jakovčić godinama je bio naš najaktivniji zastupnik i mnogo je dobroga učinio za zaštitu naših autohtonih proizvoda kao i u lobiranju za naše projekte. Jozo Radoš, koji je drugi na listi, dosta se bavio ekološkim i sigurnosnim temama te pitanjima proširenja EU. Kao župan i član Europskog odbora regija znam da je izuzetno važno imati nekoga u Bruxellesu. Znam kako uskladiti europske fondove s hrvatskim projektima u razdoblju od 2021. do 2027. Ujesen se bira nova Komisija i izglasava proračun za koji je važno da bude u skladu s našim prioritetima, i to će biti moja prva konkretna borba. Među našim je prioritetima zaštita mora i zato ću se zalagati za izgradnju pročistača otpadnih voda, dok će se recimo kolege iz Njemačke boriti da prioritet bude sanacija čeličana u središnjoj Njemačkoj, kaže Valter Flego, koji ime ipak nije dobio po filmu Valter brani Sarajevo snimljenom 1972., iste godine kad se i on rodio. To je u Istri, rekli su mu roditelji, tada bilo vrlo popularno ime.
Predviđa da će nakon ovih izbora u Europarlamentu kao i do sada biti jaki pučani i socijalisti, no prevagu će donijeti liberali, odnosno ALDE (Alliance of Liberals and Democrats for Europe) kao treća snaga bez koje se, po svim istraživanjima, neće moći formirati parlamentarna većina. A u njihovim su redovima i zastupnici Amsterdamske koalicije.
Nažalost, jačaju populisti i radikali s kojima ne žele ni socijalisti ni pučani. Ovi su izbori važni za Hrvatsku i za Europu da nam se ne dogodi opet neki Brexit koji je posljedica spore i prebirokratske Europe i populista koji su bili u naponu snage. ALDE grupa imat će važnu ulogu u donošenju zakona. Važno je da Hrvatska odredi pet ili šest svojih prioriteta za koje će se boriti u Bruxellesu, ističe Flego, koji smatra da bijedan od njih svakako trebala biti ekološka poljoprivreda. Također bi. dodaje, država morala više ulagati u istraživanje, razvoj i obrazovanje. A sve se to može financirati iz europskih fondova.