Flego: Za Hrvatsku je važno da HDZ ima snažnu lijevo-liberalnu oporbu
OSIJEK - Potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora i nositelj liste Amsterdamske koalicije za predstojeće izbore za Europski parlament u intervjuu za Glas Slavonije osvrnuo se na aktualnu političku situaciju u zemlji, ali i na predstojeće europske izbore. Flego je istaknuo činjenicu kako je Amsterdamska koalicija strateški projekt progresivnih stranaka kojem je cilj uspostaviti ravnotežu na hrvatskoj političkoj sceni. Župan najrazvijenije hrvatske županije u intervjuu je također kazao u kojem segmentu vidi prostora za suradnju sa slavonskim županijama.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
Što vas je navelo da se kandidirate za izbore za Europski parlament te osjećate li poseban pritisak zbog toga što vas je IDS, odnosno partneri udruženi u Amsterdamsku koaliciju, postavio kao nositelja liste?
- Istra je u posljednjih 15 godina iz europskih fondova povukla oko tisuću projekata ukupne vrijednosti tri milijarde i 800 milijuna kuna. Većina odluka koje se odnose na Istru zapravo se više ne donosi u Saboru, nego u europskim institucijama. Dobro smo razmislili i procijenili da nam je apsolutni prioritet u Bruxellesu imati čovjeka koji će zastupati interese Istre. Nama je dobra i direktna komunikacija s Europskom unijom danas važnija od komunikacije s hrvatskom državom. U proračunu Europske unije za razdoblje u financijskoj perspektivi od 2021. do 2028. godine na raspolaganju nam je gotovo devet milijardi eura. Za taj se novac treba izboriti.
Kada me pitate za pritisak nema nikakvog pritiska. IDS i Glas nositelji su cijelog projekta. Mi smo unutar grupacije ALDA počeli stvarati Amsterdamski savez. U tim našim zajedničkim razgovorima, uzimajući u obzir što su IDS i Istra napravili za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, složili smo se da nam pripada to prvo mjesto. Istra je bila prva članica Skupštine europskih regija, i prije nego što je Hrvatska ušla u EU. Vrlo brzo smo se dogovorili da IDS-u pripada prvo mjesto. Što se tiče mene osobno, član sam Odbora regija Europske unije i potpredsjednik Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju. Jako dobro poznajem sustav, a naši koalicijski partneri dobro znaju što smo napravili u Istri posljednjih godina. Svi su se odmah suglasili s mojom kandidaturom. Općenito govoreći, u koaliciji nastupamo ravnopravno i zato cijela suradnja tako dobro funkcionira. Zajednički građanima želimo ponuditi nešto novo, nešto drukčije od ovog što imamo sad. Hrvatska je na dnu svih relevantnih ljestvica, od ekonomije do demokratskih standarda. Hrvatska može biti ugodna zemlja za život. A danas to, na žalost, nije.
Za Amsterdamsku koaliciju jednom ste rekli kako raste priključivanjem političkih opcija liberalnog i lijevog svjetonazora te da na tome gradite pozitivno očekivanje oko ovih izbora. Nastavno čak razmišljate i o zajedničkom kandidatu za predsjedničke izbore.
- Amsterdamska koalicija strateški je projekt najrelevantnijih progresivnih stranaka kojem je cilj uspostaviti ravnotežu na hrvatskoj političkoj sceni, koja je, na žalost, ozbiljno narušena u korist desnice i radikalne desnice. Naš je zadatak u sljedećim mjesecima građanima pokazati kako izgleda ona druga, otvorena i napredna Hrvatska, koju utjelovljuju naše stranke - Hrvatska u kojoj se ljudi ne boje, gdje manjine mogu živjeti bez straha i gdje svi građani uvijek mogu računati na svoja prava. Stranački sustav kakav smo poznavali definitivno više ne postoji. Za Hrvatsku je važno da HDZ ima snažnu i kvalitetnu lijevo-liberalnu oporbu kako ne bismo završili u smjeru kojim idu Mađarska i Poljska. Amsterdamska koalicija ima najviše potencijala suprotstaviti se svim radikalnim i desnim opcijama. Za sada smo usmjereni na izbore pred nama, one za Europski parlament. O eventualnom predsjedničkom kandidatu tijela naših stranaka odlučivat će kad za to dođe vrijeme.
Od uspostave i predstavljanja koalicije u javnosti su se pojavile pikanterije oko pojedinih kandidata s vaše liste, je li se u vezi s time što promijenilo u odnosima unutar koalicije?
- Ništa se nije promijenilo, naša je koalicija kompaktna i sve jača. Uostalom, znakovito je da su se te, kako ih vi zovete, pikanterije pojavile baš dva mjeseca prije izbora.
Naposljetku, kakav izborni rezultat očekujete?
- Amsterdamska je koalicija prema svim istraživanjima vodeća oporbena snaga u Hrvatskoj. To nam daje za pravo vjerovati da ćemo biti pravo iznenađenje ovih izbora, a očekivanja su najviša moguća!
Župan ste najrazvijenije hrvatske regije pa ipak ste spremni odreći se te pozicije za onu u Europskom parlamentu...
- Radi se o logičnom strateškom potezu. Istra nije slučajno danas najrazvijenija regija Hrvatske. To je, između ostalog, rezultat realizacije bezbroj strateških projekata i politika za koje se IDS izborio. Za svaki od tih projekata borili smo se godinama, samo da spomenem kao primjer Opću bolnicu u Puli, koju čekamo već 25 godina i koja je sad konačno pred otvaranjem. Velik broj tih projekata napravljen je uz pomoć EU fondova i uz pomoć fantastičnih kontakata koje imamo u europskim institucijama. Svjesni da se velik broj ključnih odluka donosi u Bruxellesu, a ne u Saboru, procijenili smo da je u ovom trenutku važno u EP-u imati osobu koja ima puno iskustva u komunikaciji s EU institucijama, koja poznaje sustav i koja zna kako se boriti za interese Istre i Hrvatske.
Istra je za ostatak Hrvatske pojam uspješnog života, no jednom ste rekli kako vam Vlada RH ne dopušta da budete još uspješniji, što ste time mislili?
- Tako je. Istra je po brojnim pokazateljima najrazvijenija županija u Hrvatskoj, bilo da govorimo o indeksu razvijenosti, BDP-u, koji je 26 posto iznad hrvatskog prosjeka, stopi nezaposlenosti bilo o rastu zaposlenosti. No živimo u visokocentraliziranoj državi. Za početak, treba sagledati širu sliku te napraviti kompletno novu strukturu raspodjele novca i ovlasti između Zagreba i lokalnih vlasti. Podsjećam da građani Hrvatske čak 90 posto svojih potreba ostvaruju upravo na lokalnoj razini. S druge strane, prema postojećoj raspodjeli proračunskih sredstava, središnja država troši 90 posto proračuna i takva raspodjela, složit ćete se, nije ni održiva, ni poticajna, a kamoli pravedna. Drugim riječima, moramo u cijelosti promijeniti paradigmu jer je ova kojom se mi vodimo potpuno zastarjela i neučinkovita. Pri tom ne trebamo izmišljati toplu vodu, nego samo pogledati primjere dobre prakse, poput Švedske ili Danske.
Slavonija, čini se, može Istri parirati po realizaciji projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije. Slavonija tako popravlja svoj prosjek razvijenosti, no i za vašu županiju ta su sredstva vrijedan izvor za daljnji razvitak.
- Članstvo u Europskoj uniji, ako se dobro koristi, može biti fenomenalan pokretač ukupnog razvoja. Kao što ste rekli, Istra i Slavonija pokazale su se izrazito uspješnima u povlačenju sredstava iz EU fondova. Međutim, Hrvatska je s prosjekom od 29 posto iskorištenosti sredstava iz EU fondova na samom začelju zemalja Europske unije. Da bi osigurale veću iskorištenost EU fondova, županije moraju biti uključene u donošenje budućih operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu.
Nadam se da ćemo takve zahvate moći planirati u sljedećem proračunskom razdoblju, od 2021. do 2028. Taj novac čeka da ga netko uzme. Nadam se da će država biti dovoljno pametna da nas ne koči i da će nam omogućiti povlačenje tog novca. Osim toga, Hrvatska mora decentralizirati upravljanje EU fondovima. Takav model pruža određenu autonomiju i utjecaj u procesu definiranja strateških prioriteta i odabira projekata. Tko bolje zna što nekoj sredini treba od ljudi koji tamo žive i rade?
Uljanik? U domaćoj su se javnosti pojavila oprečna mišljenja - Istra je uspješna i bogata regija pa ipak joj se dogodio Uljanik, loše poslovanje i, prije svega, višemjesečna neisplata plaća radnicima. Koliko je i je li lokalna vlast mogla ranije reagirati?
- Lokalna vlast nikad nije imala veze s poslovanjem Uljanika, kao što nema nikakve veze s aktualnom situacijom u Uljaniku i to svi znaju. Uprava odgovara vlasnicima društva, a udio vlasništva Istarske županije i Grada Pule manji je od 0,5 posto. Iz te pozicije ne možete ni na koji način upravljati društvom, a kamoli postaviti upravu. S druge strane, država je vlasnik 25,87 posto Uljanika i najodgovornija je za poslovanje brodogradilišta, a time i za rezultate uprave. Problem je što oni nisu radili svoj posao. I ne samo što nisu nadzirali upravu sve te godine nego i, kad smo gradonačelnik Pule Boris Miletić i ja Vladu prije godinu i pol dana upozorili da se nešto događa i da u Uljaniku očito postoje ozbiljni problemi, nitko mjesecima nije reagirao!
Mi smo se našli na udaru Vlade, koja je tako pokušala skrenuti pozornost za svoje propuste i zamagliti činjenicu da su oni velikim dijelom odgovorni za situaciju u brodogradilištu. To je bila njihova taktika odvlačenja pozornosti. Ali vrlo brzo je postalo jasno tko je odgovoran, tko nije odradio svoj posao i tko nije reagirao kad je trebalo. To je jasno i sindikatima i stožeru, radnicima.
Vlada RH je na posljednjoj sjednici donijela odluku da se odustaje od restrukturiranja pulskog brodogradilišta...
- Vlada odugovlači agoniju radnika i Uljanik podmuklo gura u stečaj. Nisu u stanju stati pred ljude i reći kakva im je sudbina, nego ih mrcvare, a istovremeno šalju poruku radnicima da traže novi posao. Da je prije 17 mjeseci, kada smo upozoravali na probleme u Uljaniku, premijer reagirao, tada jamstava ne bi došla na naplatu i tada restrukturiranje Uljanika porezne obveznike ne bi koštalo niti jedne lipe! Bilo je dovoljno vremena da se Uljaniku da šansa za restrukturiranjem kao i drugim hrvatskim brodogradilištima jer jedino Uljanik nikad nije bio restrukturiran. Govori se o 30 milijardi kuna, ali se ne govori da je od toga Uljaniku pripalo samo 12 posto tog iznosa. Preko 10 milijardi kuna otišlo je u Brodosplit i to tada nije bio problem, a kad se radi o Istri onda je to problem.
S obzirom na značaj Uljanika za Istarsku županiju, ovo je definitivno udar HDZ-ove Vlade na gospodarstvo Istre kao jedine regije koja se oduprla pogubnom utjecaju HDZ-a u ovoj zemlji. Ovoj je zemlji potrebna industrijska proizvodnja, a brodogradnja je naša posljednja velika industrija koje se niti jedna zemlja ne bi olako odrekla. Ako odguraju Uljanik u stečaj, ova će Vlada ostati zapamćena kao grobar industrije u Hrvatskoj!
Kada smo kod nacionalnih gospodarskih tema, Hrvatska je ponovno svrstana u investicijsku kategoriju, kako to komentirate u svjetlu usporavanja gospodarskog rasta, niske razine zaposlenosti i visoke stope nezaposlenosti, odnosno sve većeg nedostatka kvalificirane radne snage?
- Hrvatska uvelike zaostaje za ostalim državama članicama EU-a. Od ulaska u Europsku uniju, 2013., Hrvatska je vrlo brzo po mnogim kriterijima pala na samo dno među 28 zemalja članica. Po standardu nas prestiže čak i Rumunjska, a, kako stvari stoje, za koju godinu postat ćemo lošiji i od Bugarske. Postojeći gospodarski model moramo hitno mijenjati, ako želimo promijeniti negativne trendove i loše ekonomske pokazatelje. Želimo li naprednu, konkurentnu i razvijenu Hrvatsku, kao prvo moramo imati jasne strateške ciljeve. Moramo znati koje su nam gospodarske grane strateške te se na njih usmjeriti, poticati ih i razvijati. Trebamo se usmjeriti na istraživanje, inovacije, investicije i izvoz. Trebamo biti svjesni da smo mala država i ne možemo konkurirati masovnom proizvodnjom i potrošnjom, kao ni jeftinom radnom snagom. Stoga moramo stvarati proizvode i usluge s dodanom vrijednošću, moramo se okrenuti kvaliteti i izvrsnosti.
Kada govorite o izvrsnosti, kako se u vašoj županiji nosite s problemom iseljavanja mladih, koji bi upravo trebali biti nositelji tih novih razmišljanja.
- Jedina smo županija koja doživljava pozitivne demografske trendove. Iz godine u godinu imamo rast zaposlenosti, a raste i broj stanovnika.
Naposljetku, dodirne su točke Istre i Slavonije, uz uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova, u segmentu turizma i poljoprivrede. Što Slavonija može naučiti od Istre, a što Istra od Slavonije?
- Trećina ukupnog prihoda od turizma u Hrvatskoj dolazi iz Istre, što jasno govori o njezinoj snazi. Rezultat je to promišljenog planiranja i sustavnog rada, suradnje javnog i privatnog sektora. Ulagalo se u turističku infrastrukturu, osmišljavalo nove motive dolaska i razvijalo selektivne oblike turizma. Paralelno, Istarska županija posljednjih je godina snažno poticala i ulagala u razvoj poljoprivrede, zahvaljujući čemu je ona danas na zavidnom nivou. Upravo povezivanjem turizma i poljoprivrede stvoren je novi turistički proizvod i doveden na pragove istarskih seljačkih domaćinstava, stoje rezultiralo procvatom središnje Istre i produžetkom predsezone i posezone.
Spoj poljoprivrede i turizma, kao i razvoj enogastronomske scene te vinskih cesta, cesta maslinovih ulja i brojnih manifestacija, naš su adut na globalnom tržištu i dio našeg regionalnog identiteta i prepoznatljivosti. I, naravno, uz vina i ulja tu je i cijela paleta istarskih proizvoda, koje želimo dodatno razvijati i promovirati, a posebice zaštiti oznakom izvornosti na razini EU-a. Oznaku izvornosti danas nose Istarski pršut i Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Slavonija ima sjajne prilike za daljnji razvoj kontinentalnog turizma, a upravo je niz vrhunskih poljoprivrednih proizvoda koje možete ponuditi odličan adut za daljnje pozicioniranje Slavonije kao gastronomske destinacije.
Evo, baš je proteklog vikenda u Istri održan Međunarodni sajam S klobasicom u Europi i imao sam prilike degustirati slavonski kulen i kulenovu seku, čiji sam i inače veliki ljubitelj. Nekoliko proizvođača iz ovih krajeva osvojilo je nagrade, poput one za slavonsku kobasicu i kulenovu seku. Prostor za suradnju vidim upravo između istarskih i slavonskih poljoprivrednika, kao i mogućnost zajedničkog kandiranja EU projekata. I to prije svega jer između nas vidim jako puno sličnosti, a ponajprije u radišnosti i srdačnosti Slavonaca i Istrana. Do sada smo ostvarili puno kontakata sa županijama, općinama i gradovima iz Slavonije i veseli me svaki daljnji iskorak koji ćemo zajedno učiniti.
Kako komentirate događaje u Uljaniku - štrajk, ali i privođenje članova Uprave?
- Istarska županija i Grad Pula prvi su pozvali DORH, odnosno resorne državne institucije, da istraže apsolutno svaki segment poslovanja Uljanika. Izuzetno je važno, posebno u ovim neizvjesnim okolnostima u kojima se danas nalazi Uljanik, da se raščisti svaka sumnja i utvrdi odgovornost svih koji su Uljanik doveli do ponora, uključujući odgovornost i (ne)rad/nečinjenje same države. Ovotjednom akcijom istražnih organa državna su tijela prvi put reagirala na poslovanje Uljanika.
Nažalost, riječ je o reakciji, a ne proaktivnom nadzoru države, uz koji Uljanik vjerojatno ne bi bio u situaciji u kojoj je danas. Na kraju, apelirali smo na Vladu da ne koristi situaciju s uhićenjima kako bi skrenula pozornost i konačno poručila radnicima da traže drugi posao, stoje nekidan radnicima 3. maja okrutno poručio potpredsjednik Vlade Predrag Štromar. Bez obzira na ishod ove istrage, Uljaniku treba dati šansu, uz novu odgovornu upravu i adekvatan nadzor države. Brodogradnja je posljednja preostala velika industrijska grana u Hrvatskoj, u kojoj radi velik broj radnika. Zatvaranje Uljanika i 3. maja ostavilo bi tisuće ljudi na ulici i značilo kraj brodogradnje u Hrvatskoj.