Miletić: Ujedinjena i jaka Europa jedina je garancija za sigurnost na ovim prostorima
Veliki intervju predsjednika IDS-a uoči europskih izbora
PULA - Predsjednik IDS-a Boris Miletić u velikom intervjuu za „Glas Istre“ govorio je o aktualnim temama na svjetskoj ali domaćoj političkoj sceni, od europarlamentarnih izbora preko bujajućeg fašizma koji je uvelike zahvatio Hrvatsku pa sve do potencijala Amsterdamske koalicije i situacije s Uljanikom. Miletić je također istaknuo da je Hrvatska danas država koja nema nikakav plan ni strategiju razvoja gospodarstva te da se odluke donose stihijski po principu gašenja požara.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
Bliže se europarlamentarni izbori. Javnost ih ne percipira kao posebno važne. Više ih se promatra kroz visoke plaće europarlamentarnih zastupnika, nego kroz ono što se tamo zbiva. Čini mi se da je to pogrešan pristup?
- Pogrešan je jer često zaboravljamo da se jedan značajan dio zakona koji se donosi u europskom parlamentu odnosi na nacionalno zakonodavstvo. De facto, oko 80 posto naših propisa mora biti ne samo usklađeno s europskim stečevinama, nego se kod nas mora i primjenjivati. Zato je vrlo bitno shvatiti ozbiljnost izbora za Europski parlament. To nije borba za tamo neki Bruxelles, daleki grad u kojem netko odlučuje o nečemu što nema veze s nama. To nije točno. Ono što se tamo odluči ima direktne veze s našim životima.
EU se dosta gubi, sporo donosi odluke, interesi glavnih država često su sukobljeni. Postoji niz neusuglašenosti oko važnih pitanja.
- Tromost je jedna od najvećih mana europskih institucija, a vanjska politika EU-a jedan od glavnih izvora neslaganja. Mislim da to usporava proces donošenja odluka. Velike svjetske sile poput SAD-a, Rusije ili Kine reagiraju puno brže. I to im je prednost.
Europarlamentarni zastupnik Ivan Jakovčić završava svoj mandat. Bio je aktivan, puno inicijativa je pokrenuo i stječe se dojam da je, bez obzira na stranačku pripadnost IDS-u, jasno i glasno prezentirao politiku Istre. Kako biste ga vi ocijenili?
- Ono što je on napravio u pet godina mandata pokazuje da jedna relativno mala regija u odnosu na europske okvire može imati jednog od najaktivnijih zastupnika među njih 751. Napravio je puno za Hrvatsku, a posebno za Istru. Povukli smo puno novaca iz europskih fondova i imali smo u Bruxellesu čovjeka koji je vrlo aktivno i uspješno zagovarao interese Istre.
Koliko pratite svjetsku politiku pa tako i posljednja zbivanja oko Venezuele protiv čijeg se dosadašnjeg predsjednika Madura Hrvatska otvoreno svrstala? I Venezuela je, kao uostalom i većina svjetskih žarišta, poprište sukoba i prelamanja interesa SAD-a i Rusije. Svjedoci smo da se svijet mijenja, sukobi su stalni i samo se sele s kontinenta na kontinent i Europa je na neki način ugrožena, pa čak i međusobno podijeljena na one koji rade s Rusijom i na one koji rade s SAD-om.
- Europa je moguće poprište tog potencijalnog sukoba velikih sila. Posebno je ugrožen Balkan i naše okruženje. Ovo područje često je bilo poprište sukoba Istoka i Zapada. I kad gledamo situaciju danas u Venezueli, jučer u Siriji, a sutra negdje u Europi, uvijek vidimo da na tim kriznim područjima postoje određene kolateralne žrtve sukoba SAD-a i Rusije. Zanimljivi su i recentni događaji oko Brexita, budući da postoje brojne teorije o ulozi Rusije u tom procesu. U svakom slučaju, odnosi Rusije i SAD-a nisu nimalo simpatični i ideja ujedinjene i snažne Europske unije u tom kontekstu postaje još važnija.
Kad smo već kod vanjskopolitičkih tema, što mislite o prosvjedima Žutih prsluka u Francuskoj? Prema nekim mišljenjima ta kriza je uvezena u Francusku s ciljem slabljenja te države, njene vanjske politike i samog predsjednika Macrona.
- Ipak mislim da je ovdje riječ o tome da građani Europe i Francuske iskazuju svojevrsni revolt prema elitama koje njima upravljaju. Nije u pitanju samo Francuska, nego i neke druge zemlje u kojima se to manifestira na druge načine, kroz rast populističkih pokreta i slično.
Kakvu Europu vi priželjkujete, uzimajući u obzir realnosti?
- Europska unija je projekt mira i stabilnosti. Sjetimo se što je Europa sve proživjela u zadnjih nekoliko stotina godina. A posebno u 20. stoljeću. Koliko je tu bilo ratova, pa mirenja, pa razvoja, pomicanja granica, pa opet ratova... Projekt ujedinjene Europe je projekt mira i prosperiteta u Europi. I to je Europa za nas, prostor tolerancije, slobodnog protoka ljudi, roba i usluga. I općenito sigurnog, ugodnog, slobodnog i kvalitetnog života njezinih građana. No, Europa treba biti bliža svojim građanima. Ne smije dominirati osjećaj, kao što je očito slučaj s Francuskom, otuđenosti političkih elita u odnosu na same građane. Treba nam Europa s ljudskim licem.
Je li takva Europa uopće moguća?
- Mislim da je moguća, ali taj cijeli projekt treba poboljšati i ojačati. Sjetimo se Hladnog rata i stavimo to u kontekst današnjeg vremena. Osim što je drugačiji geopolitički kontekst, drugačija je i tehnologija, naoružanje, mogućnosti ratovanja To znači da bi neki novi Hladni rat imao puno gore, opasnije lice. Za sve nas koji živimo na ovom kontinentu snažna EU je garancija mira i razvoja. U vremenu nesigurnosti, zajednica europskih država je jedina adekvatna protuteža suprotstavljenim blokovima i interesima
SAD i Rusija napuštaju sporazum o nuklearnom naoružanju. Prema dometima njihovog oružja, Europa se čini kao potencijalno pogodno tlo za odmjeravanje snaga Nadamo se, naravno, da do bilo kakvih sukoba neće doći, ali sigurnost svijeta nezaustavljivo klizi prema dole.
- Proces političkog odlučivanja u SAD-u i Rusiji, kao što sam rekao, puno je brži nego u Europi. I zato nam treba više bolje Europe kroz zajedničku i čvrstu vanjsku politika.
U izboru Putin i Trump, kome biste se priklonili?
- Mislim da obojica vode izrazito opasnu politiku. Meni se to ne dopada. U nekim stvarima prilično su iracionalni. Ne bih se opredjeljivao između Istoka ili Zapada, kao ni njih dvojice lidera jer mi se ne sviđa to što rade.
I u našoj regiji je stanje uzavrelo. Mitinzi protiv Vučića u Srbiji, protiv Dodika u RS, protiv Đukanovića u Crnoj Gori... Hrvatskoj je to važno i zbog faktora sigurnosti koji je vezan uz turizam.
- Ovdje se radi o revoltu građana prema svojim liderima. Ekonomije tih država stagniraju. Te države, nažalost, stoje ukopane u mjestu, ne napreduju i to sigurno generira nezadovoljstvo građana koje se prelijeva na mitinge i protestna javna okupljanja.
No, Dodik je otišao korak dalje. Opet zvecka oružjem. I to nije bezazleno. Najavljuje osamostaljivanje RS-a.
- To definitivno znači dodatnu nestabilnost. Upravo zato nam treba više bolje Europe, i to posebno na području Balkana. Iz istog razloga potrebno je te države što brže priključiti Europskoj uniji. Samo tako ćete imati dugotrajni mir na ovim prostorima To je neugodna istina
Kad smo već kod Europe, tko će biti kandidat IDS-a na europarlamentarnim izborima? Jeste li odlučili? Župan Valter Flego se čini najbliži tom statusu.
- Kandidat IDS-a bit će kvalitetna i prepoznatljiva osoba. I da, Valter Flego je jedan od mogućih kandidata. Jasno mi je da postoji interes medija, posebno nakon zadnjih anketa po kojima Amsterdamska koalicija ima jako dobar rejting. Što je još važnije, ima značajan potencijal daljnjeg rasta. Zato nam je važno da naš kandidat, koji će zajedničkim dogovorom svih stranaka biti prvi na listi, bude izvrsna i kvalitetna osoba koja se zna ponašati i lobirati u krugu europskih institucija. Nemojmo zaboraviti da je Istra u zadnjih 15 godina kroz europske fondove povukla oko 1.000 projekata ukupne vrijednosti 3 milijarde i 800 milijuna kuna! Imati u Bruxellesu svog čovjeka koji će zastupati interese Istre je prioritet. Većina odluka koje se odnose na Istru više se zapravo ne donose u Saboru, nago u europskim institucijama
Kako ste se unutar Amsterdamske koalicije izborili za prvo mjesto na listi?
- IDS i Glas nositelji su cijelog projekta. Mi smo unutar ALDE grupacije počeli stvarati Amsterdamski savez. U tim našim zajedničkim razgovorima, uzimajući u obzir što su IDS i Istra napravili za ulazak RH u EU, složili smo se da nam pripada to prvo mjesto. Sjetite se da je Istra bila prva članica Skupštine Europskih regija i prije nego je RH ušla u EU. Međutim, u koaliciji zaista nastupamo ravnopravno i zato cijela suradnja tako dobro funkcionira. Mi zajednički građanima želimo ponuditi nešto novo, nešto drugačije od ovog što imamo sad. Hrvatska se nalazi na dnu svih relevantnih ljestvica, od ekonomije do demokratskih standarda. To je frustrirajuće jer Hrvatska može biti odlična zemlja za život. A danas to, na žalost, nije.
Vratimo se na vašeg kandidata. Župan Flego. Zašto se toliko komplicira njegovo potvrđivanje?
- Valter Flego je jedan od izglednih kandidata i mi ćemo vrlo brzo donijeti odluku o tome. Kroz svoj profesionalni put od gradonačelnika Buzeta i istarskog župana do Odbora europskih regija pokazao je koliko vrijedi. No, odluku o tome moramo donijeti na stranačkim tijelima. Nama je ta stranačka procedura, koliko god to nekome može izgledati dosadno, jako važna. To je pitanje unutarnje demokracije. Našoj će se koaliciji još neki priključiti pa računam da ćemo kroz koji tjedan znati tko će biti prvi na listi za europarlament.
Jeste naručili kakve ankete o tome?
- Proveli smo, kao koalicija, jednu anketu. Zanima nas potencijal rasta koalicije. Tu je važan sinergijski efekt. Naš pojedinačni zbroj rejtinga je manji od zajedničkog. Ako idemo zajedno, rejting nam je i četiri posto veći. Znači, samo zajedno naprijed.
Teoretski, ako župan Flego ode u europarlament, to će dovesti do kadrovskih preslagivanja. Tko će ga zamijeniti? Dožupan Radin? Navodno na sljedećim lokalnim izborima vi idete za župana, a vaš trenutni zamjenik u Gradu Puli Robert Cvek za gradonačelnika. Te su spekulacije stalno tema kuloarskih razgovora. Javnost to zanima.
- Ne volim odgovarati na hipotetska pitanja Predaleko smo od svega toga. Ali ako bi Valter Flego bio kandidat i ako bi se sve odigralo tako kako ste rekli, županijom, sukladno zakonu, upravlja dožupan. Stvari su tamo potpuno posložene, zna se tko što radi i za što je odgovoran. Tu ne nema nikakvih problema.
Koje su najveće prednosti Amsterdamske koalicije, što to nudite, a moglo bi privući birače?
- Prije svega nudimo ideju i vrijednosti moderne, otvorene prosperitetne Hrvatske. Nudimo želju za visoko kvalitetnim životom naših ljudi po uzoru na razvijene zemlje kao što su Danska, Norveška i Švedska. Ovi europarlamentarni izbori su izbori između dvije Europe i dvije Hrvatske. U jednoj Europi se dižu ograde, zatvaraju sveučilišta i to nije Europa u kakvoj mi želimo živjeti, isto kao što ne želimo živjeti u zemlji u kojoj se rehabilitira ustaštvo. Naša Europa je tolerantna, otvorena, slobodna i gospodarski snažna. Evo, zadnje mjerenje ekonomskih sloboda svrstava nas na 86 mjesto, odnosno na dno te ljestvice. Ma mi možemo puno bolje od toga.
Kakva je danas onda Hrvatska?
- To je država koja nema nikakav plan ni strategije razvoja gospodarstva. Odluke se donose stihijski po principu gašenja požara. Ova Vlada nema vizije, iz tjedna u tjedan skačemo iz afere u aferu i previše ovisimo o turizmu. Mi iz Istre jako dobro znamo koliko nam je svima turizam bitan, ali kad preko 20 posto BDP-a dolazi od turizma, onda znači da smo u debelom crvenom. Turizam je grana koja ovisi o previše vanjskih faktora i graditi kompletnu ekonomiju na tom sektoru je neozbiljno i rizično.
Vratimo se puzajućem i bujajućem fašizmu u Hrvatskoj. Nije li ta priča predimenzionirana?
- Nije. Zamislite da pričamo u Njemačkoj. Bi li se onda pitali isto pitanje? Da ljudi tamo nesmetano ističu svastike i nacističke simbole? Upravo to je problem. Jedan režim koji je nastao na izdaji, masovnom ubijanju djece, deportacijama, mržnji i egzekuciji ljudi druge vjere i boje kože danas se gotovo nesmetano rehabilitira kroz simbole, pozdrave i ne znam što sve ne. Vremenom to postaje normalno i ljudi zaboravljaju što ti simboli zapravo predstavljaju.
Djeca ne znaju što ti simboli predstavljaju. Na taj način se normaliziraju vrijednosti tog režima koje ne mogu biti stravičnije. IDS je podnio prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona jer želimo da se Hrvatska jedanput zauvijek razračuna s tim naslijeđem. To je napravila Italija, Austrija i Njemačka, zašto to ne može i RH? Vlada je to, naime, odbacila. Uputili smo onda prijedlog u saborsku proceduru, no već godinu dana, iako je to na dnevnom redu, čekamo da se to uvrsti na plenarnu sjednicu Sabora. Upravo ta situacija pokazuje da se Plenkovićeva Vlada nema snage razračunati s crnim točkama naše povijesti. A ako nešto ne kažnjavate znači da to prešutno odobravate. Jako im zamjeram, kalkuliranje s takvim mučnim stvarima i ulizivanje radikalima.
Direktna posljedica takvog odnosa su incidentni poput ovog napada na igrače Crvene zvezde u Splitu. To je sramota bez premca. Umjesto da 2019. govorimo o sportu, mi se crvenimo zbog pet divljaka koji su napali igrače samo zato jer su iz Srbije. Umjesto da budemo ponosni na svoju gostoljubivost i otvorenost i da budemo sretni da nam dolaze gosti iz cijelog svijeta, naši susjedi iz Srbije, mi se moramo ispričavati srpskim gostima zbog tri huligana. Ne događa se to samo od sebe, to je ta normalizacija mržnje na djelu. Pa sad vi meni recite je li ta cijela priča predimenzionirana!
I onda saborski zastupnik nacionalnih manjina Furio Radin, koji je u vašem klubu zastupnika, u Saboru podržava takvu Vladu. Nije li to groteskno, licemjerno i s vašeg moralnog aspekta neprihvatljivo? Iako se nacionalne manjine oportuno uvijek svrstavaju uz vlast, nije li ovo ipak malo pretjerano pragmatično?
- Manjine su uvijek dio Vlade. One nastupaju zajednički, kao grupacija bez obzira o kojoj se Vladi radi. Rekao bih da je to neko nepisano pravilo, a mi možemo raspravljati je li to, kao princip, dobro ili ne. Naravno da se u tom smislu često nalazimo na suprotnim stranama, no kod kolege Radina cijenim njegovu borbu za prava manjina i za ljudska prava Način na koji se već dulji period profilirao kao saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine je u skladu s razmišljanjima IDS-a.
Prepoznajete li u Daliji Orešković novu političku zvijezdu? Jeste s njom razgovarali?
- Ona ima svoj projekt koji je usmjeren na jačanje jedne osobe. To je legitimno i želim joj puno sreće. Naš princip je drugačiji, naš je cilj okupljanje lijevo-liberalnog centra jer mislimo da samo ujedinjena oporba može nešto napraviti i promijeniti smjer kojim idu stvari u Hrvatskoj.
Znači li to da su vrata suradnje s Dalijom Orešković otvorena?
- Mi smo apsolutno otvoreni za suradnju sa strankama liberalnog lijevog centra. Stranke koje podržavaju Vladu HDZ-a ne mogu biti dio našeg saveza. Što se tiče gospode Dalije Orešković, mislim daje njezina strategija drugačija, da želi nastupati samostalno. Ali naša su vrata općenito otvorena svim slobodnomislećim ljudima i strankama.
Kažete da Vlada nema strategiju razvoja Hrvatske. Ima li to IDS, i za RH i za Istru koja je možda malo upala u bezidejnost i stagnaciju?
- Brojke govore suprotno. U Istri je nezaposlenost manja od europskog prosjeka i neprestano smo prvi ili medu prvima po poduzetničkoj klimi, inovativnosti itd. Međutim, točno je da ima još puno potencijala za razvoj. U poljoprivredi, turizmu, IT sektoru i malom poduzetništvu, dosegli smo određene razine, no imamo prostora za napredak kroz bolje povezivanje, ali i izgradnju Istre kao bioregije s dodanom vrijednosti. Moramo pružati veću kvalitetu usluga i produžiti turističku sezonu. Mi smo regija koja ostvaruje trećinu hrvatskog turizma, ali smo previše sezonalno orijentirani.
Angažirali smo silnu infrastrukturu da bi funkcionirali u špici sezone. Pogledajte današnji dan: super vrijeme, ugodna zimska temperatura, a turista nigdje. Dakle, trebamo vidjeti što možemo napraviti da ne ovisimo samo o ljeti, suncu i moru, već da u turističku ponudu uvrstimo još novih proizvoda, u rasponu od cikloturizma pa do zdravstvenog i vjerskog turizma, koji ne ovise o sezonalnosti. Možemo ići i korak dalje i u svojoj ponudi staviti naglasak na organiziranje nogometnih priprema. Zašto je taj primat uzela turska Antalija? Tamo se mora letjeti avionom, zona je politički i sigurnosno relativno (ne)sigurna. Zar bar dio tog kolača ne bismo mogli mi preuzeti? Ako se ne varam, samo iz Austrije na nogometne pripreme godišnje ide više od tisuću nogometnih klubova. A mi smo im samo na par sati vožnje autobusom ili sat avionom. Imamo dobru klimu, siguran sam da imamo kvalitetnu uslugu i bolju ponudu hrane.
Treba nam infrastruktura, ali imamo sigurnost. Što se Hrvatske tiče, puno bi brže gospodarski išla naprijed kad bi se snažno decentralizirala, o čemu pričamo već trideset godina. Ovaj model centraliziranog upravljanja državom naprosto nije dao rezultate. Mogu razumjeti razdoblje rata kad je za centralizaciju države bilo logike. No nakon toga taj se sustav pokazao lošim. Ako smo mi uz Grčku najcentraliziranija država u Europi, a s druge strane govorimo o našim uzorima Danskoj i Njemačkoj koje su jako decentralizirane, onda to moramo mijenjati. Prava, suštinska decentralizacija nije samo spuštanje ovlasti financija s više na nižu razinu, nego je to put gospodarskog oporavka.
Očito je da je za ostvarenje takvih ciljeva potrebna još uža suradnja politike i struke. O ovom kontekstu razvoja turističke ponude nedavno je u našem listu govorio i prvi čovjek Unilinea Boris Žgomba.
- Uniline je kao i Žgomba svjetska vrijednost. Oboje su prepoznati kao vrhunski turoperateri koji znaju što rade. Kao pulska firma konkuriraju na top tržištima i to je zaslužuje potpuni respekt.
Za ostvarenje boljih rezultata Istri, međutim, nedostaje stanovnika i radne snage.
- Sve statistike govore da unatoč tome što smo mala regija imamo povećanje stanovnika, prije svega mehaničkim kretanjima, što znači da se ljudi doseljavaju u Istru. Ljudi žele i vole doći raditi i živjeti u Istru. Zadnjih godina više je ljudi došlo u Istru, nego iz nje otišlo. Da bi bili konkurentni, treba nam radna snaga, ali i pametna politika. Na primjer, kad je ministar turizma bio naš Veljko Ostojić, on se uspio izboriti za smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto. To je ugostiteljima omogućilo da ulažu i u radnu snagu i u njihove plaće. Nije tema da je trošak ugostitelja u Hrvatskoj značajno manji nego kod njihovih kolega u Austriji. Tema je porezno opterećenje bruto plaće gdje onda neto plaća kod nas ispada puno manja. Ministar financija Zdravko Marić nema sluha za to. On očito nije svjestan da mi moramo našem turističkom sektoru omogućiti barem približno jednake uvjete kao što ih imaju naši bliži konkurenti. Tek onda naš ugostitelj može isplatiti veću neto plaću našem radniku koji onda neće zbog par sto kuna ili eura napuštati Hrvatsku.
Dobro, ali odgovornost je i na našim hotelijerima koji su sigurno, prije svega zahvaljujući velikim profitima, imali prilike povećati plaće radnicima u turizmu pa su s time zakasnili i sada muku muče s radnom snagom.
- Pa sada podižu plaće, ali su to sigurno mogli početi raditi i ranije. Svi znamo da bez kvalitetnog čovjeka nema uspjeha u turizmu.
A bez dobrog političara nema dobre politike. Evo, Zoran Milanović je korak do povratka u politiku. Očito kalkulira s kandidaturom za predsjednika države. Bez obzira tko o njemu što mislio, Milanović ima politički eros, karizmu i stav. Jedan je od rijetkih teškaša u politici.
- Mislim da njegova zadnja izjava govori o tome da je prilično okupiran privatnim pitanjima. On se mora izjasniti vraća li se u politiku. Tek nakon toga možemo pričati o njemu kao kandidatu.
Kako ga vi u IDS-u pamtite? Imao je pakt s Damirom Kajinom oko rušenja IDS-a. Jeste li mu to zaboravili?
- Mi smo sa Zoranom jako dobro surađivali. Kukuriku Vlada je uvela puno reda u Hrvatsku i mislim da je to, sve u svemu, bila učinkovita Vlada. Uredili smo državu u mnogim segmentima. Mislim da smo povukli puno dobrih poteza. IDS je tada imao sektor turizma u kojem se dogodio veliki napredak. U prilog su nam išle i vanjske okolnosti, ali smo od turizma napravili još propulzivniju granu nego što je do onda bila. O Milanovićevom izletu s Kajinom sve su rekli birači. Svi znamo kako je to završilo. I tu se nema više ništa ni dodati ni oduzeti.
Stalno se kao tema proteže turizam. Ovisi li Istra previše o turizmu?
- I u Istri u Hrvatskoj preveliki je udio turizma u gospodarstvu. Ali ne zato što je previše turizma, nego je premalo ostalog u gospodarstvu.
Što po tom pitanju napraviti u Istri?
- Imamo puno prostora: dodatni razvoj IT sektora, na primjer. Jedan svjetski div popit Infobipa koji je nastao u Vodnjanu dobar je primjer kako lokalna pamet i znanje mogu napraviti svjetski uspjeh. Naši su ljudi iznimno talentirani i u tom segmentu mogu napraviti značaj iskorak. Tko zna koliko još malih i srednjih poduzeća postoji u Istri. Nisu tako medijski eksponirani, a rade dobre poslove. Naša, istarska struktura BDP-a govori da je turizam na trećem mjestu. To je značajno, ali naša se snaga treba temeljiti na diversifikaciji i jačanju malog i srednjeg poduzetništva koji su puno žilaviji i otporniji na promjene koje se stalno događaju.
Ako bi Uljanik propao, opasno bi se poremetilo gospodarstvo Istre.
- Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Puli neophodna je industrijska proizvodnja. Jedna od njih je i brodogradnja koju ne bi smjeli izgubiti. Ukoliko Vlada želi zadržati tu djelatnost, treba zadržati još tih par škverova o kojima ovise brojne tehničke škole i fakulteti koji stvaraju kadrove neophodne za tu industriju. Nama je cilj zadržati svako radno mjesto u toj industriji i po mogućosti imati dodatan razvoj. Na taj način smanjio bi se udio turizma.
Kako ocjenjujete aktivnosti Plenkovićeve Vlade oko Uljanika?
- O njoj ovisi sve. No, problem je što Hrvatska nema ni plana ni programa. Nema strategije. Mi ne znamo koje su prioritetne strateške grane gospodarstva medu kojima bi, ako je pameti, trebala biti i brodogradnja. Ako je Kina odredila deset točaka strateških razvoja, gdje je brodogradnja neizostavna, zašto to ne bi napravila i Hrvatska? Trebamo znati u čemu smo konkurentni i kako to ostvariti.
Možemo još o Uljaniku. Priča, vidjet ćemo kakva - pozitivna ili negativna - ide svome kraju.
- Ono što mene frustrira, gledajući pred par dana nastup ministra Horvata koji se, iskreno, bar na riječima, založio za Uljanik, stalnije gubitak vremena. Mi smo još prije 15 mjeseci Vladu upozorili na situaciju i poteškoće oko funkcioniranja.
I, kako je Vlada reagirala?
- Župan Flego i ja smo, čim smo dobili prva saznanja od Uprave da predstoji razdoblje poteškoća u poslovanju, zatražili razgovor s tadašnjom ministricom Martinom Dalić, a bio je prisutan i zamjenik ministra gospodarstva Zvonimir Novak koji je i danas zadužen za taj sektor. Odmah smo zatražili aktivniji angažman Vlade u rješavanju problema. Pomoć smo zatražili jer Vlada ima i sukno i škare, ali i zato što je RH najveći pojedinačni vlasnik Uljanika. Bez aktivnog angažmana Vlade nerealno je očekivati da će Europska komisija odobriti program restrukturiranja.
U međuvremenu je Brodosplit Tomislava Debeljaka izabran za strateškog partnera. Što očekujete od toga? Dobra je okolnost što on dolazi iz branše.
- Od njega očekujem konkretna rješenja koja će sačuvati brodogradnju i radna mjesta te ponuditi održiv plan opstanka Uljanika. Ova agonija traje apsolutno predugo i mogla se izbjeći da se vodilo računa o brodogradilištima i na vrijeme reagiralo na upozorenja. Uljanik sigurno ima šansu na tržištu, pod uvjetom da je ponuda strateškog partnera ozbiljna i da je država, odnosno Vlada spremna preuzeti ulogu koju sve odgovorne Vlade u Europi imaju u poticanju i razvoju brodogradnje.
Teoretski, kad bi Uljanik išao u likvidaciju, tko bi upravljao tim prostorom?
- To je pomorsko dobro, što znači da bi RH imala ključnu riječ o upravljanju tim prostorom. Time, jedan kroz jedan, gospodari isključivo država.
Kakva je uloga IDS-a u priči oko Uljanika? Možete li proći politički neokrznuti tvrdeći da ništa niste mogli napraviti?
- Naše odgovornosti nema IDS nikad nije preskočio zid oko Uljanika. Ni doslovno ni simbolički. I nitko nikad neće moći utvrditi suprotno, jer su to činjenice. To je tako. Nažalost, neki su jedva dočekali bilo kakvu krizu u Istri da to povezu s IDS-om. Svi koji su uključeni u priču oko Uljanika jako dobro znaju da IDS nikad nije imao nikakve veze s poslovanjem Uljanika niti je ikad bio uključen u donošenje odluka, ali imate ljude koje jako iritiraju i Istra i IDS. To što smo kao regija drugačiji od ostatka Hrvatske, prije svega vrijednosno, to što kao stranka sa strankom Anke Mrak Taritaš i drugo kao što sam rekao, vodimo najjači oporbeni blok u zemlji, mnogima je to trn u oku. Ako malo pratite, vidjet ćete da tim ljudima suštinski smetaju dvije stvari: EDS-ovo inzistiranje na antifašizmu i samostalnosti Istre kao regije, odnosno županije. Oni će inzistirati na nepostojećoj vezi IDS-a i Uljanika i muku našeg brodogradilišta će bez problema zloupotrebljavati u političke svrhe. To je ružno, ali ja sam s druge strane miran oko toga jer znam što je istina.
Ostajemo u Puli, samo se s Uljanika prebacujemo na plaže. Aktivisti, dio javnosti i građana, oštro su protiv izdavanja koncesija za najljepše gradske plaže. Kažu: domaćim ljudima će se onemogućiti pristup, sve će se plaćati, a svatko će od njih izgubiti svoj dio plaže, kamena i mora Po njima, gubi se tradicija i stil života u korist nekog tamo nepoznatog kapitala koji ima suprotnu logiku funkcioniranja I još tvrde da se pogoduje određenim ugostiteljskim lobijima Može li javnost dobiti jednostavan i jasan odgovor kakav je plan Grada Pule s tim plažama?
- Plan je vrlo, vrlo jednostavan. Ne razumijem tko i zašto uporno pokušava iskonstruirati nešto što ne postoji. Dakle, ponavljam: nema zatvaranja plaža, nema ograđivanja plaža, nema ograničavanja pristupa naših građana gradskim plažama. Ništa se od toga ne mijenja. Naša je namjera utvrditi da li jedan dio sredstava koji godišnje izdvajamo iz gradskog proračuna za održavanje i čuvanje plaža možemo ostvariti kroz angažman privatnog sektora na nekim plažama. Radi se otprilike o nekoliko milijuna kuna na godišnjoj razini. Kad bi nam cilj bio zarađivati od plaža, onda nam sigurno plan prihoda od plaža ne bi bio tek par stotina tisuća kuna, nego puno veći. To nam nije cilj. Cilj je da plaže same sebi što više financiraju održavanje kroz angažman privatnih poduzetnika.
Što bi onda potencijalni koncesionari mogli raditi na plažama?
- Isto što i danas - djelatnost koja im je odobrena. Plaže bi bile, isto kao i danas, otvorene za sve.
Zašto onda toliko teških riječi, uvreda i neshvaćanja, s jedne strane predstavnika Grada, a s druge dijela javnosti?
- To bih i ja volio znati. Ne razumijem zašto netko insistira na zastrašivanju građana nečim što ne postoji. To me jako zanima, jer to nije korektno. Nadam se da je riječ samo o šumu u komunikaciji. Danas na našim plažama postoje koncesijska odobrenja koja imaju kratak rok trajanja, maksimalno do pet godina. No, ako želimo na plažama imati bolje i ljepše ležaljke te kvalitetniji sadržaj u svakom smislu, kao i da prostor generalno bude uređeniji, netko u to treba investirati. A investirat će ako mu se omogući koncesija na dulje razdoblje upravljanja tim dobrom kako bi imao priliku isplatiti tu investiciju. I opet, da se to dogodi, plaže ostaju potpuno otvorene.
Na pulskim plažama poduzetnici danas imaju, ako se ne varam, koncesijska odobrenja?
- Na tom području, ponovit ću, nema nikoga s koncesijom na dulje razdoblje, već je isključivo riječ o koncesijskim odobrenjima s rokom od pet godina. Do sada smo zainteresiranim poduzetnicima nudili mogućnost koncesijskih odobrenja s trajanjem do pet godina i koncesija s duljim rokom trajanja. No, osim u jednom slučaju, za područje Valkane i Stoju, što se nije realiziralo, nitko nam se nije javio za koncesiju.
Da napravimo sažetak. Tko god dobije koncesijsko odobrenje ili koncesiju na području na koje se to odnosi, nema ograđivanja ni naplaćivanja plaže?
- Tako je. Uvijek će biti otvoren ulazak na plaže.
Postoje nagađanja, neki će red mitovi, da će neki pojedinci bliski IDS-u preuzeti ključne pozicije na plažama.
- To su, kako kažete, mitovi. Razumijem da postoje nagađanja, mitovi, a možda i politička podmetanja. Ali to s namještenim koncesijama naprosto nije točno. Da je to stvarno tako, da se nekome nešto namješta, pa već bi se to realiziralo.
Zašto vas onda inicijativa Volim Pulu tako žestoko kritizira? Stalno se aludira na političko-interesne povezanosti oko koncesioniranja plaža?
- Prozivali su me i prije deset godina da ćemo graditi u svim pulskim gradskim parkovima. Desetljeće je prošlo, a ništa se nije dogodilo. Ne znam zašto to rade. To nije u redu prije svega prema građanima. Na isti način se bez ikakve osnove plaši građane da ćemo nešto raditi s plažama, a što nema veze s realnošću. To su kompletne neistine, fake news, da se izrazim popularnim rječnikom. Zašto to rade, to morate pitati njih.
Vaš zamjenik Robert Cvek je u raspravi s aktivistima i građanima koji se protive upravljanju plažama kako to planira gradska vlast iznio dosta tešku optužbu da on dobro zna tko stoji iza njih. Ispalo je da se, po njemu, radi o nekoj teškoj, opasnoj uroti. Do danas nije objasnio što je htio reći. To je nedopustivo, slažete li se?
- Robert je srčan čovjek. Znam koliko su ga pogodile dezinformacije koje su oko toga plasirane u javnost. Zastrašivalo se ljude nečim što ne postoji. Sada sam vam sve pojasnio. I zato s jedne strane mogu razumjeti zašto je tako reagirao. S druge strane, maksimalno otvoreno govoreći, koliko god nas ponekad smeta neutemeljeno kritiziranje, ne samo od udruga civilnog društva nego i od oporbe i medija, sloboda govora i mišljenja su početak i kraj demokracije. Koliko god nas ponekad takvi neargumentirani napadi pogode, moramo to znati podnijeti.
To je kritika Cveku?
- Vjerujem da će Robi, dođe li do slične situacije, drugi put drugačije reagirati. Zasmetala ga je konstrukcija oko zatvaranja plaža jer je znao da to nije istina i reagirao je emotivno.
Ali to je onda tema za raspravu, a ne za svađu, prozivanje bez argumenata i uvrede. Cvek se, kao i svaki političar, mora znati primjereno ponašati, i sami ste to rekli.
- Cvek je, kao i ja, iščitao da iza tih inicijativa stoji neki kapital. To se vidi. No kao javna osoba morao je drugačije reagirati.
Gdje mislite da je uložen neki kapital?
- Pa u samu propagandnu kampanju kojom se pokušao proizvesti dojam da se događa nešto što ne postoji. Ako nešto produciraš, oglašavaš ili organiziraš, kao što to oni rade, to ima svoj trošak, je li tako?
Ne vidim u čemu je tu problem. Legitimno je da imaju svoje prihode i, pretpostavljam, donatore koji vjeruju u ono što oni rade.
- Tako je, slažemo se. Donatori ili financijeri. To je legitimno, ali nije korektno pokrenuti propagandnu kampanju koja nema veze sa stvarnošću. Ne mogu to razumjeti. Kao što prije deset godina nisam razumio da netko jednostavno izmisli da će se graditi u gradskim parkovima.
Možda oni to rade preventivno. Kao, da to nešto što oni smatraju spornim nikome i nikad ni slučajno ne bi palo na pamet.
- Zamislite da netko odluči ući u preventivnu kampanju protiv udruga ili drugih političkih stranaka ili bilo kojeg aktera s pretpostavkom da bi taj netko jednog dana mogao početi zagovarati netoleranciju, mržnju itd. Iako taj to ne radi i nema nikakve namjere. Ali za svaki slučaj, da im ne bi palo na pamet. To je apsurdno i nepošteno.
Bliži vam se pola mandata, hoćete li obaviti rekonstrukciju gradske uprave?
- Ako bude takvih poteza, građani će na vrijeme znati.
Dobro, onda je osvježiti, umorne kadrove zamijeniti odmornim.
- Moj princip funkcioniranja je da od svojih prvih suradnika tražim rezultate. Dok se oni ostvaruju, sve je OK Neke stvari mogu bolje. Vremena se mijenjaju i mi kao gradska uprava, ustanove i trgovačka društva, moramo se s time znati nositi. Moramo se znati prilagoditi i u tom segmentu možemo i moramo bolje. Glavni mi je posao da suradnike motiviram da rade više i bolje.
Nekim kritičarima iz gradske oporbe prestali ste biti motiv. Ili su se preplašili da vas ne mogu značajnije politički ugroziti. Zadnji primjer je Danijel Ferić koji poziciju oporbenjaka u Puli planira zamijeniti lagodnom pozicijom u Fažani kod svog stranačkog kamarada Koraća.
- Nije toliki problem što je on otišao u Fazanu, nego to što je bio loša oporba u Puli. Govorim to bez cinizma Grad treba jaku i argumentiranu oporbu koja nudi bolja rješenja. Oporbu koja će si uzeti vremena nešto proučiti kako bi pametno nastupili na Gradskom vijeću. To i nas tjera da budemo bolji. Ali iz oporbe dolaze samo pucnjevi u prazno. Ne pripremaju se i neozbiljno shvaćaju svoj posao.
Što je s ravnateljicom Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula i njenom odgovornošću za trošak od stotinjak tisuća kuna za predstavu za koju se zbog autorskih prava unaprijed znalo da se neće moći prikazati? Zašto se ne prizna da je napravljena velika greška i da život ide dalje? Javnost očekuje da se prizna greška, a ne da se odmah s političkih pozicija kreće s tezom da Glas Istre argumentiranom kritikom ustvari priprema teren za nečiju smjenu. Moram vam iskreno red da postoji, posebno iz svijeta politike, previše teza o tome da uvijek i stalno iza opravdane medijske kritike postoji neki drugi interes.
- Pitanje je razine odgovornosti ravnateljice i njenih suradnika koji su radili na tom projektu. Propust se dogodio. To nije sporno. Krivo mi je što se predstava nije odigrala. Neke novce smo izgubili. U tom lancu odlučivanja postoji nečija odgovornost. Ravnateljica je razgovarala sa suradnicima koji su bili uključeni u taj projekt i mislim da će određene poteze povući, ako to već i nije učinila.
Koliko danas vrijedi članska iskaznica IDS-a? Je li to uvjet za dobivanje radnog mjesta ili lukrativnih poslova?
- Ajmo ovako. U gradskoj upravi Pule imamo pet upravnih odjela i dvije službe. Sedam pročelnika, dakle. Uz gradonačelnika i zamjenika koji su političke osobe, sedam osoba upravlja gradom. Od njih sedam, jedna je s članskom iskaznicom IDS-a
Dobro, druge osobe su možda tihi simpatizeri.
- Možda jesu, a možda i nisu, teško mogu znati tko koga simpatizira. Od sedam - jedan. Mislim da je u Istarskoj županiji situacija ista ili slična. Ako ste odgovoran rukovoditelj koji želi postići rezultate, tražit ćete kvalitetan tim suradnika, a ne stranačke poslušnike. Događa nam se, i to je s jedne strane dobro, da određeni broj ljudi iz javnog ide u realni sektor. Prije je bilo obrnuto i mnogi su zbog sigurnosti htjeli u javni sektor gdje ih je čekao posao do mirovine. Danas se vremena mijenjaju. Realnost je takva da mi u javnom sektoru ne možemo platiti stručnjake onoliko koliko to može realni sektor.
Postoji li takozvani ugostiteljski lobi koji drma gradom?
- Ja taj lobi doista ne vidim. I ja to čujem, određene glasine, ali to nije istina. Grad Pula je svake godine pod državnim nadzorom i svake godine imamo čist revizorski nalaz. Nijedan poslovni prostor ne može se dobiti bez javnog nadmetanja, dok se terase dodjeljuju odlukama višečlanog povjerenstva u kojima su i stručnjaci van gradske uprave. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja, to treba odmah prijaviti DORH-u. To je jedino ispravno.