Valter Flego: Istarska kultura sve je prepoznatija unutar Europske unije
PULA - U današnjem globaliziranom svijetu, obilježenom tehnološkim napretkom, u kojem prostorna udaljenost gubi na značaju, izgradnja kulturnog identiteta dobiva sve više na važnosti. Ostati autentično svoji, poštivati, očuvati i promovirati nematerijalnu i materijalnu baštinu svojega kraja je od presudne važnosti. Upravo s ciljem očuvanja kulturnog identiteta, Istarska županija provodi cijeli niz konkretnih aktivnosti i mjera. Istarski župan Valter Flego drži kako je kultura ono po čemu se, između ostalog, razlikujemo od drugih.
- Kultura je ono što nam omogućuje da ostanemo autohtoni i prepoznatljivi. Ukoliko smo svi jednaki i ako nema nečeg što nas razlikuje, nismo zanimljivi i gubimo svoj identitet. Za Istru, malu regiju u europskim i širim razmjerima, ali istodobno svjetski poznatu turističku destinaciju, kulturni identitet ima dodatnu svrhu u smislu promocije, istaknuo je župan Flego dodajući:
- U trenutku kada smo postali građani Europske unije, nastavlja župan, nismo se odrekli svojega identiteta, već smo postepeno počeli osjećati pripadnost i jednom novom europskom identitetu i kulturi.
- Ujedinjeni u različitosti - moto je i jedna od osnovnih ideja Europske unije, kojeg svakodnevno živimo i mi u Istri. Velika europska obitelj je prilika da dodatno promoviramo svoje specifičnosti, a europsko tržište od 500 milijuna potrošača nudi nam brojne mogućnosti, ne samo u smislu promocije naše kulture, već i cjelokupnog istarskog identiteta. Od kad smo postali punopravnom članicom EU otvorilo se, dakle, pitanje kako još jače, bolje i više zaštititi svoje posebnosti, svoj izraženi regionalni identitet i kako razvijati istarski kulturni izričaj te ga učiniti prepoznatljivim izvan granica Hrvatske, naglasio je župan Flego koji smatra da je danas istarska kultura sve prepoznatljivima unutar Europske unije.
- Istra je danas brend što je rezultat promišljenog rada na očuvanju i promociji cjelokupnog regionalnog identiteta. Jer naš se identitet prožima kroz sve sfere društvenog života, bilo da govorimo o kulturi, obrazovanju, turizmu ili enogastronomiji. Gost danas dolazi u Istru zbog pulske Arene, Eufrazijeve bazilike i brojnih drugih spomenika, zbog prirodnih ljepota, brojnih doživljaja koje nudimo, ali i zbog kulture življenja, kulture hrane i pića, govori župan Flego ističući kako je nužno i dalje raditi na još snažnijem povezivanju turizma kako s kulturom, tako i s poljoprivredom.
Također, župan Flego podsjeća i na brojne kulturne manifestacije, poput pulskog i motovunskog filmskog festivala, Legendfesta u Pićnu, Festivala neverbalnog plesa u Svetvinčentu ili Giostre u Poreču, koje obogaćuju kulturnu ponudu Istre, kako za goste, tako i za građane.
- Ove godine održan je i 5. Festival multikulturalnosti, kojeg je pokrenula Istarska županija. Svi zajedno možemo biti ponosni na ovaj projekt koji je odraz naših prijateljskih odnosa i želje da očuvamo naše posebnosti i naše zajedništvo. Multikulturalnost je način života u Istri, naša regionalna posebnost i naše bogatstvo, a Festivalom multikulturalnosti, kroz glazbu, ples i likovni izričaj, na najljepši mogući način to i pokazujemo, kazao je župan Flego.
Kultura, u prvome redu, u velikoj mjeri određuje kako građani određenog društva misle i osjećaju, na koji način doživljavaju i žive svoju pripadnost jer sve kreće od pojedinaca, koji su sastavni dio jedne cjeline, područja, regije. - Jesti bakalar i posutice ili maneštru s bobićima pred Božić dio je naše kulture, tradicije. Naše su mame i none pekle fritule, cukerančiće i poviticu i taj običaj živi i danas. To je naše bogatstvo i to su naše užance, istaknuo je župan Flego podsjećajući kako je pazinski cukerančić uvršten u nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čime je njegova receptura trajno sačuvana od zaborava.
Od iznimne važnosti, dodaje župan Flego, su i UNESCO-ove liste, na kojima se nalaze umijeće gradnje batane kao najbolja praksa očuvanja nematerijalne kulturne baštine; gradnja suhozida uvrštena je na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva; pjevanje na tanko i debelo na listi nematerijalne svjetske baštine, a Eufrazijeva bazilika na onoj svjetske kulturne baštine. Ne od zaborava, već od propadanja i zuba vremena, nužno je, pak, očuvati bogatu istarsku kulturnu baštinu. S tim je ciljem u proteklih pet godina u njezinu obnovu uloženo više od 50 milijuna kuna. Brojni su projekti realizirani zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz EU fondova.
- Nažalost, svjesni smo da se u ekonomski izazovnijim vremenima, kultura uglavnom doživljava kao luksuz te su sredstva za brojne kulturne ideje, programe, manifestacije, projekte ograničena. Međutim, Istarska županija godišnje izdvaja šest posto proračunskih sredstava za kulturu te je pri samome vrhu u Hrvatskoj. Posebno mije drago što smo za brojne projekte uspjeli iznaći alternativne izvore financiranja, u prvom redu europske fondove zahvaljujući kojima smo restaurirali istarske freske i otvorili Kuću fresaka u Draguću, obnovili sjevernu kortinu pulskog Kaštela, uspostavili posjetiteljski centar Herman Potočnik Noordung i mnoge druge napomenuo je Flego.
Od onih projekata čija je realizacija u tijeku, Flego je izdvojio projekt KulTERRA - Revitalizacija istarskih kaštela Morosini - Grimani i Petrapilosa, ukupne vrijednosti 22,5 milijuna kuna, a koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ističe istarski župan Flego koji u EU fondovima vidi veliku šansu za buduće kulturne projekte. Naime, prema europskim istraživanjima, kultura i kreativne industrije postaju sve važnije u razvoju gospodarstva Europske unije, sudjelujući u BDP-u s ukupno 4,5 posto BDP-a, obuhvaćajući više od 8,5 milijuna radnih mjesta.
Projekt kojeg je župan Flego osobno inicirao prije pet godina i posebno mu je važan, je implementacija Zavičajna nastave u predškolskim ustanovama, osnovnim te srednjim školama na području Istarske županije.
- Veliku ulogu u očuvanju vlastitog identiteta igra i razvijanje osjećaja pripadnosti zajednici počevši od najranije dobi. To je važno iz više razloga, jer što više volimo svoje znat ćemo voljeti i poštovati tuđe, a samim time stvarati pozitivan odnos prema svakome. Uz obrazovni, to ima i odgojni karakter u stvaranju kompletne osobnosti, jer se na taj način opća kultura pojedinca podiže na višu razinu. Upravo zato sam inicirao uvođenje Zavičajne nastave, projekt koji se provodi već petu godinu i polučio je, kako veliki interes, tako i uspjeh, objasnio je istarski župan dodajući kako ga posebno veseli entuzijazam za projekt Zavičajne nastave učenika Škole za odgoj i obrazovanje Pula.
Projekt Zavičajne nastave provodi se tako u 25 dječjih vrtića, 45 osnovnih te 22 srednje škole. Djecu se, tako, uči o povijesti, tradiciji, običajima Istre, o balunu, mihu, istarskim besidama, povijesnim ličnostima i događajima.
- Projektom Zavičajne nastave želimo razviti osjećaj pripadnosti zajednici kroz promatranje, učenje, otkrivanje Istre u svim njezinim aspektima, a pogotovo u očima djece i mladih. Kako bi naša djeca sutra nastavila prenositi našu zavičajnost, od presudne je važnosti da ih od malena potaknemo da uče jezik, povijest i kulturu ovoga kraja. Oni su nasljednici i sutrašnji ambasadori istrijanstva, a na nama je da ih podučimo, naglašava istarski župan najavljujući i početak izrade Priručnika Zavičajne nastave za učitelje, kao i praktične nastave tijekom koje će učenici učiti, primjerice, kuhati maneštru ili napraviti fjondu.
Od budućih projekata župan Flego ističe i izradu Istarskog bibliografskog leksikona, u suradnji s Čakavskim saborom, kao i nastavak edicije Istra kroz stoljeća. Jedinstven u Hrvatskoj bit će i projekt Staze kulture koje se tiču fresaka, a pokrenut je u suradnji s Ministarstvom kulture i Hrvatskim restauracijskim zavodom.