Miletić: Muzil treba postati sastavni dio Pule
Veliki intervju s gradonačelnikom Pule i predsjednikom IDS-a
PULA – Gradsko vijeće Grada Pule nedavno je izglasalo proračun za 2019. godinu težak gotovo 440 milijuna kuna. Tom je prigodom, gradonačelnik Pule Boris Miletić u velikom intervjuu za Glas Istre govorio o brojnim projektima i planovima za razvoj grada. Također, osvrnuo se i na aktualna politička pitanja te na nadolazeće europske izbore.
Intervju u cijelosti pročitajte u nastavku.
- Približavamo se koncu godine, a sudbina Uljanika još je uvijek neizvjesna. Kako će se kriza u brodogradilištu odraziti na rejting IDS-a i njene izborne rezultate u Istri, odnosno Puli?
- Danas je svima jasno ono na što smo kao lokalna i regionalna samouprava otpočetka ukazivali, a to je činjenica da po pitanju brodogradnje u Hrvatskoj, a tako i Uljanik grupe, škare i platno ima Vlada. Čim smo prije malo više od godinu dana dobili prvu informaciju o tome da Uljanik ulazi u razdoblje insolventnosti, župan i ja smo odmah obavijestili Vladu i tadašnju nadležnu ministricu gospodarstva Martinu Dalić. Vlada je imala saznanja i vremena da poduzme mjere da Uljanik ne bi bio u današnjoj situaciji.
- No, s obzirom na prozivke usmjerene prema lokalnoj vlasti, hoće li kriza umanjiti IDS-ov rejting i izborni rezultat?
- Mislim da svi znaju da ne postoji uloga Grada, Županije i naše stranke u smislu funkcioniranja Uljanika, donošenja poslovnih odluka, izbora Uprave, članova Nadzornog odbora jer nitko od njih nije član IDS-a i naprosto ne vidim načina kako bi se to moglo u smislu odgovornosti proslijediti na IDS. Mi smo uvijek činili sve da pomognemo brodogradnji. Još smo prije 18 godina prihvatili sporazum kako bi se naplata potraživanja Grada i komunalnih društava kompenzirala s udjelima Luke Pula. Svaki zahtjev koji je Uljanik uputio prema Gradu, bilo da se odnosio na izmjene prostornih planova na Otoku radi izgradnje hala, zadržavanju željezničke pruge na Rivi da bi se njihove sekcije iz Vodnjana mogle nesmetano dopremati, uvijek smo udovoljavali. Smatramo da nam je brodogradnja, odnosno industrijska proizvodnja neophodna.
- Vidite li u budućnosti u pulskoj luci Uljanik i turističke objekte, je li moguća ta po mnogima neprirodna simbioza?
- U našem zaljevu postoji nekoliko tvrtki koje se bave industrijskom proizvodnjom: cementara, Tehnomontovo brodogradilište, Uljanik. Naš zaljev je industrijski, mali dio koji funkcionira u turističke svrhe je ACI-jeva marina. Što se tiče budućnosti pulske luke, gradskim prostornim planovima u dijelu Vallelunge 1 predviđen je putnički terminal, dakle luka otvorena za javni promet putnika. Katarina i Monumenti su otvoreni za turizam, dok je polovica uvale Zonki predviđena za lučicu za ribare, a druga polovica za sportska ribolovna društva. Smještajni kapaciteti su predviđeni na Monumentima i Muzilu. Ostale lokacije su i dalje zadržane bilo za industriju, brodogradnju ili javni prijevoz putnika.
- Zbog čega mislite da bi turist želio ljetovati u zaljevu s pogledom na kranove i tvornicu cementa?
- Uljanik je simbol, tradicija grada. Imate objekte uz samu obalu koji gledaju na arsenal, poput hotela Rivijere koji postoji već stotinu godina i ne vidim da se netko bunio zbog pogleda na Uljanik.
U zlatno doba hotela i more u zaljevu je bilo čisto, a sad bi se, nadamo se, trebao pročistiti nakon više desetljeća ispuštanja fekalija
- Izgradnja ogromnog kolektora je bio izuzetno izazovan i velik pothvat za Pulu. Veseli me činjenica što se nakon niza desetljeća ponovno može vidjeti morsko dno, vratili su se i delfini.
- Što se, osim turizma, planira na Muzilu? Dio civilnog sektora je nezadovoljan, smatra da je sve podređeno turizmu, a da nema plana za građane.
- Površina Muzila je oko 200 hektara, a dio koji je MORH proglasio vojno besperspektivnim prostire se na 170 hektara, i taj dio je u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske. To treba naglasiti jer se stječe krivi dojam da je vojska taj dio prepustila Gradu, što nije točno. Od ukupno 170 hektara, manje od 20 posto je predviđeno za neku vrstu izgradnje, bilo da govorimo o čvrstim objektima, o komunikacijama, prometnicama, parkingu. Dakle, 80 posto ostaje zeleno. Predviđena je javna i društvena namjena, relativno malen dio predviđen je za turizam, dio je namijenjen izgradnji stanova za građane. Imamo sportsku lučicu, dvije marine, javne garaže, kultumo-kongresni centar. Jedan značajan dio sadržaja mješovite namjene označen je kao kulturno dobro: znamo da imamo tamo određene utvrde koje trebamo sačuvati.
- Tamo bi bili i muzeji?
- Da. Dakle, sadržaji javne i društvene namjene predviđaju i muzeje i ono što sam već napomenuo. Na Muzilu se predviđa puno sadržaja društvene namjene, ne samo turizma, isključivo zbog toga što je odluka Grada bila takva da Muzil treba postati sastavni dio Pule, da postane nova četvrt. Da bi živio 365 dana u godini, treba omogućiti različite društvene i javne sadržaje jer znamo da turizam ima još uvijek pretežno sezonski karakter, a mi želimo da Muzil živi cijelu godinu. Nema mogućnosti zatvaranja bilo kojeg područja grada u nekakav resort. Prostornim planom odredili smo da svi prostori moraju biti otvoreni i javno dostupni.
- S druge strane, sporan je rok koncesije. Zbog čega rok od 99 godina koji su očito dogovorili partneri, Grad i Vlada?
- Ministarstvo državne imovine koje raspolaže Muzilom ima modele upravljanja imovinom: predviđen je institut prava građenja koji je definiran ovim rokom. Vrlo ću otvoreno reći da držim da je institut prava građenja bolji od instituta prodaje jer tad imate alate kojima ćete kontrolirati je li se na određenom području dogodilo ono što je predviđeno prostornim planom. S druge strane, kad jednom nešto prodate, to je otuđeno.
- Nije li rok mogao biti kraći, 50, 60 godina, kao drugdje?
- Nije na meni da o tome licitiram, treba utvrditi zašto je Ministarstvo utvrdilo takav rok.
- Bez utjecaja lokalne samouprave?
- Država upravlja svojom imovinom i našim sporazumom je definirano da država sama provodi javni natječaj.
- Neobvezujuće ponude za Muzil su još 2016. dostavili strani investitori, francuski Bovgues Batiment International i američki Forbes Real Estate LLC. Što je s tim ponudama danas?
- Žao mi je da je prošlo toliko vremena, a da danas od tog bivšeg vojnog područja nitko nema koristi. Štoviše, mislim da je i sam tijek vremena doprinio uništenju imovine. To se područje godinama ne održava, a te neobvezujuće ponude su stigle u nadležno ministarstvo koje nije poduzelo ništa. Novi ministar imovine Goran Marić je pokazao inicijativu da želi staviti u funkciju neiskorištenu državnu imovinu i vjerujem da će to učiniti. Gradu se nitko od investitora nije obratio, niti mi tim područjem upravljamo. Dakle, da biste otišli na Muzil, morate zatražiti suglasnost Ministarstva državne imovine.
- Nedavno je ispitivano podmorje u pulskoj lud radi izgradnje putničkog terminala za kruzere. U kojem bi se roku trebao izgraditi, koliko bi koštao i na koji bi se način financirao?
- Putnički terminal planira se izgraditi na bivšem vojnom području Valelunga 1. To je dugoročan projekt i ogromna investicija koja se procjenjuje na oko 150 milijuna eura. Prefeasibility studija pokazala je mogućnost pozitivnog poslovanja. Držimo da bi to bila velika prednost za grad zato što smo dobro cestovno i zračno povezani. Međutim, veliku šansu vidimo i u razvoju pomorskog prijevoza putnika, osobito zato što na području Sjevernog Jadrana, osim Venecije, kao matične luke, ne postoji druga putnička luka toga tipa. Izgradnja je predviđena u tri faze: prva je najzahtjevnija i procijenjena na oko 90 milijuna eura, druga nakon 3 do 4 godine predviđa gradnju nešto manjeg terminala vrijednog oko 21 milijun eura. U trećoj, završnoj fazi, predviđa se investicija od 39 milijuna eura za konačan dovršetak cijelog projekta. Nekakav realan rok trajanja triju faza je od 10 do 15 godina. Za projekt smo zadužili Lučku upravu, postoje mogućnosti sufinanciranja iz fondova EU-a. No, s obzirom na veličinu i značaj ovog projekta, bilo bi neophodno uključiti i nadležno ministarstvo, ali i regionalnu i lokalnu samoupravu. U rujnu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta donijelo odluku o uvrštenju ovog projekta na listu strateških projekata.
- Mnogi se pitaju u što će se na Giardinima utrošiti čak deset milijuna kuna?
- Mi smo u proteklih desetak godina uložili jako puno u infrastrukturu. Spomenuo sam obalni kolektor, no puno je uloženo u plinofikaciju, opskrbu grada prirodnim plinom. Projekt je to koji je napravljen nakon čitavog stoljeća jer je prvu plinsku mrežu izgradila Austro-Ugarska Monarhija. Kad sam govorio o kolektoru i kanalizaciji, želim podsjetiti da smo u starogradskoj jezgri koristili dio kanalizacije još iz vremena antičkog Rima. Puno smo uložili u infrastrukturu ispod zemlje. U idućem razdoblju želimo krenuti sa sustavnim, bržim uređenjem onog iznad zemlje: trgova, javnih površina i glavnih ulica, ne zanemarujući, naravno, i nastavak uređenja pročelja. Dakle, Giardini su vrlo zahtjevan i izazovan projekt, nisu primjereno uređeni, pogotovo plato, govorimo o asfaltu koji je više puta krpan. Smatram da jedno gradsko područje, a Giardine doživljavam kao zeleno srce grada, treba imati adekvatniju podlogu i urbanu opremu i normalno je da to treba osmisliti. S obzirom da se radi o području koje je emotivno vrlo bitno za Puljane, intencija je gradske uprave da se što više građana, udruga i zainteresiranih pojedinaca uključi u osmišljavanje projekta. Pritom treba sagledati ispitivanja, mogućnost arheoloških nalaza... Giardini su vrlo kompleksno područje kojemu treba pristupiti seriozno. Pri rekonstrukciji potrebno je i kompletno urediti infrastrukturu ispod trga. Sigurno je da će i taj projekt biti fazno izgrađen jer je ukupna procijenjena vrijednost sigurno veća od 10 milijuna kuna koliko smo mogli predvidjeti u proračunu za 2019. godinu. Željeli bismo, kao u većini ostalih evropskih gradova, konačno imati jednu pješačku zonu koja bi se proširila na prometnicu, gdje bismo imali u pravom smislu riječi centar predviđen za pješake, bez vozila.
- Gdje bi se preusmjerio promet?
- Imamo Zagrebačku i Istarsku ulicu. Nije tako davno to bila pješačka zona. Smatram da srce Pule zaslužuje pravu pješačku zonu i veću kvalitetu življenja ne samo građana, nego i svih onih koji dolaze u grad.
- Popločenje?
- Giardini se moraju popločati, ali i Ulica Sergijevaca jer nije primjereno da je takva ulica asfaltirana. Kad govorimo o rokovima, volio bih kad bi Giardini do kraja ovog mandata bili u potpunosti uređeni. Želja mi je da se Ulica Sergijevaca poploči, normalno da moramo voditi računa o potrebnoj infrastrukturi jer moramo spojiti tijek fekalne odvodnje od slavoluka Sergijevaca sve do pošte i logično je da, kad planirate takve radove, morate kvalitetno odraditi posao sa svom potrebnom infrastrukturom da ne biste nakon pet ili deset godina bili primorani opet kopati.
- Kad kreće uređenje Ulice 43. istarske divizije?
- Ta ulica ima svoje zadatosti s obzirom na postojeće građevine koje se nalaze u okruženju. Preduvjet uređenja prometnice je izgradnja oborinske odvodnje. Unutar kružnog toka u Sijani napravili smo veliku retenciju da bismo spriječili plavljenje, ali s obzirom na značajno povećanje kvadrata prometnica - ulaz u grad nekad je bio dvotračan, a danas četverotračan - te s obzirom na denivelaciju odnosno slijevanje vode u Sijanu, moramo osigurati oborinsku odvodnju koja će usmjeriti vodu do Rive, u more. Dakle, preduvjet za postavljanje asfaltnog sloja je izgradnja oborinske odvodnje, za što imamo pripremljen i kandidiran projekt prema Hrvatskim vodama. Time želimo dugoročno riješiti pitanje odvodnje tzv. aerodromskog sliva. Za projektnu dokumentaciju smo predvidjeli 350 tisuća kuna, a nakon što osiguramo sredstva za odvodnju, moći ćemo urediti kompletnu prometnicu.
- Koji su glavni projekti u idućoj godini?
- Proračun za 2019. je težak 439,9 milijuna kuna, a mi smo putem programa komunalne infrastrukture u idućoj godini predvidjeli 46 milijuna. Iduće godine dovršit ćemo kružni tok Rizzijeva-Radićeva koji se već gradi, zatim kružni tok na raskrižju Voltićeve i Rizzijeve, nastavljamo s pripremama za proširenje ceste Prekomorskih brigada, došli smo do Medulinske, a intencija je stići do Premanturske. Predvidjeli smo sredstva za pripremu i početak izgradnje Kandlerove ulice: to je vrlo izazovan projekt, zato i napominjem da graditi u tri tisućljetnom gradu zahtijeva dobru pripremu. Na početku Kandlerove su zgrade izgrađene prije više od sto godina, bez kvalitetnih temelja i sigurno je da u tom projektu treba biti vrlo seriozan. Osim Giardina, pripremamo se za izgradnju Premanturske ceste, gdje smo za raskrižje s Valdebečkim i Kavrerskim putom predvidjeli 2,8 milijuna kuna. Gradit ćemo i kružni tok na križanju Valturske i Ulice Jurja Žakna, za što je predviđeno 2,6 milijuna kuna, dok će se 450.000 kuna usmjeriti u izgradnju parkirališta s 20-ak mjesta na Vidikovcu. Građanima Nove Verude osigurat ćemo parkiralište u Mardeganijevoj, odnosno Palisinoj ulici s 30ak mjesta, izgradit ćemo dionicu u Ulici Jasne Crnobori. Osim toga, nabavit ćemo 20 novih niskopodnih autobusa, osigurali smo sredstva za centar za poduzetništvo u staroj Mehanici.
- Građani negoduju zbog previsokih računa za smeće, a još nije poznato gdje će se zbrinuti SFR gorivo iz otpada koje se dobiva u novom pogonu. Gdje će se zbrinuti?
- Nadležno ministarstvo je još 2008. donijelo Zakon o otpadu koje je predvidjelo tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada. Nažalost, do danas je taj dio, usprkos obećanjima nadležnog ministra, ostao neriješen. SRF se u ovom trenutku skladišti. Međutim, smatram da će država to područje urediti da bi se gorivo iz otpada koristilo. Što se cijene tiče, mi smo dosad odlagali otpad na primitivan način. Stari se Kaštijun iz depresije prometnuo ujedno od većih brda u gradu i mislim da će svatko tko želi razmišljati ekološki zaključiti da nije prihvatljivo odlagati otpad na taj način, da otpadom treba gospodariti, a zaštita okoliša ima i svoju cijenu.
- Stari Kaštijun se, nakon milijunte najave, zatvara krajem godine, a rečeno je da će sanacija koštati četiri milijuna eura. Što je s tim novcem i što se, zapravo, podrazumijeva pod sanacijom, zatrpavanje?
- Mi smo dio Kaštijuna već sanirali, za što je utrošeno oko 11 milijuna kuna: 40 posto tog iznosa osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 60 posto Grad. Čitava bivša općina na stari Kaštijun desetljećima odlaže bez ikakve obrade i mislim daje to u 21. stoljeću apsolutno neprihvatljivo. Procijenjeni iznos sanacije je oko 30-ak milijuna kuna: želimo taj dio sredstava osigurati u suradnji s nadležnim fondom u omjeru 85 posto Fond, 10 posto država, 5 posto Grad. Za iduću godinu smo osigurali pola milijuna kuna. Stari Kaštijun treba sanirati na način da se ne dozvoli utjecaj atmosferilija na njega, da se otkloni mogućnost odnosa smeća, vjetra, najlon vrećica. Dakle, odlagalište treba zaštititi, po meni ga treba dugoročno zazelenjeti.
- Građani negoduju zbog neredovitog čišćenja dimnjaka i visokih cijena usluga Jeste li zadovoljni uslugom tvrtke Dimnjačar koja je, zapravo, monopolist na ovom području? Je li gradskom odlukom određen cjenovni limit koji za tu tvrtku i zbog čega je dimnjačarska djelatnost uopće izdvojena iz Herculanee?
- Herculanea je iz godine u godinu uvidjela da ima nedovoljan broj ljudi i da će s vremenom doći u situaciju u kojoj neće moći obavljati tu djelatnost. Zato je od 2017. dodijeljena koncesija specijaliziranoj tvrtki koja ima dovoljan broj ljudi za tu djelatnosti i dovoljan broj stručnih radnika. Kad govorimo o održavanju dimnjaka, govorimo o sigurnosti građana, prije svega o zaštiti ljudskih života, ali i imovine, energetskoj učinkovitosti, odnosno smanjenju potrošnje energenata i očuvanju okoliša.
- Je li njihova cijena čišćenja, s obzirom da su monopolisti, limitirana gradskom odlukom i je li usluga skuplja nego ranije, mimo registra koji sa stavljaju?
- Sama koncesija određuje reguliranje cijena. I drugi veći gradovi u Hrvatskoj na isti način održavaju dimnjake. Trebalo je napraviti početnu analizu, tzv. nulto stanje koje podrazumijeva početni pregled dimovoda. To je možda u startu bila veća aktivnost nego što je uobičajeno zato što koncesionar treba evidentirati dimnjake izvan uporabe. Što se tiče cijena kojima ja baratam, one su na višoj razini nego prije. Opet, napominjem da govorimo o samom početku, roku od dvije godine u kojem je potrebno evidentirati apsolutno sve. Ako se utvrdi da određeni dimovod nije u uporabi, njega više neće biti potrebno pregledavati i samim time tog troška u budućnosti više neće biti.
- Hoćete li zatražiti odgovornost u slučaju Istarskog narodnog kazališta koje je, bez autorskih prava, krenulo adaptirati predstavu prema djelu Charlie i tvornica čokolade Roalda Dahla a tako je, čini se, uobičavalo raditi i u slučaju nekih prijašnjih predstava?
- Zadužio sam nadležni Upravni odbor da utvrdi sve činjenice i okolnosti oko ove situacije. Svake godine nastojimo u vrijeme božićnih blagdana osigurati djeci brojne sadržaje, uz ostalo i dječje predstave. Dakle, nakon što se utvrde sve okolnosti, tad ćemo vidjeti koje mjere trebamo poduzeti.
- Gradsko vijeće je skinulo s dnevnog reda odluku o davanju plaža u koncesiju jer nije provedena javna rasprava. Zbog čega je javnost ignorirana i koja je uopće djelatnost planirana na plažama koje bi se dale u koncesiju?
- Vrlo jasno i nedvosmisleno: pokrenuto je javno savjetovanje s obzirom na interes građana jer je rok za donošenje odluke do 31. siječnja iduće godine. Postoji dovoljno vremena za savjetovanje i da bismo nakon toga mogli odluku uputiti na usvajanje u Gradsko vijeće. Ne radi se o nijednom novom području koje već dana nije u određenom režimu upravljanja: govorimo u uvali Saccorgiana koja ima sadržaje koji su u funkciji više godina, kupalištu Ferijalni savez koje je desetljećima uređeno, Ambreli koja desetljećima ima sportske sadržaje na vodi, Punti Verudeli koja je desetljećima u funkciji turizma, potom području Splendida na Zlatnim stijenama koje je desetljećima u funkciji, Valkanama koje je kupalište dugi niz godina, kupalištu Stoja koje bi trebalo biti uređenije, ali je jednako tako kupalište dugi niz godina, te Bunarini koja je i danas u režimu nautike. Dakle, nema niti jednog novog područja i iskreno ne mogu razumjeti zašto pojedinci pokušavaju plasirati neistine, dezinformacije o bilo kakvom zatvaranju plaža čega nema, o bilo kakvom režimu ograničenog pristupa kojeg nema i o bilo kakvoj privatizaciji plaža koje nema. Na tim područjima postoje koncesijska odobrenja koja imaju kraći rok trajanja. Koncesije kao instrument upravljanja pomorskim dobrom imaju duži rok trajanja do 20 godina i samim time se koncesionarima može dati pravna sigurnost da konkretno i ulože određena sredstva koja će u toku koncesije moći povratiti.
- Ali činjenica je, navest ću primjer Ambrele, da koncesionar zauzima velik dio plaže i postavlja svoje ležaljke, čime zapravo uzurpira taj prostor i oduzima ga građanima.
- Nitko tko ima mogućnost iznajmljivanja ležaljki nema pravo zauzimati plažu ukoliko korisnik ne želi koristiti njegovu ležaljku.
- Ali ležaljke su tamo.
- Dosad takve primjedbe nisam zaprimio, a ukoliko je to tako, to će se promijeniti.
- Pula je poznata kao grad rotora, no mnogi su građeni dvaput, prvo kao privremeno rješenje, s plastičnim kanistrima, da bi potom bili trajno izgrađeni. To je dvostruki posao i dvostruki trošak?
- Suprotno, mi smo htjeli prije svega povećati protočnost i sigurnost prometa. Vidimo da su rješenja kružnih tokova prometno puno sigurnija i protočnija od uređenja križanja sa semaforima. Ne možete graditi svaki rotor odjednom jer nemate financijske mogućnosti.
- Nije li to skuplje u konačnici?
- Prije svega, privremeni kružni tokovi uređuju se radi sigurnije i bolje protočnosti prometa. Budući da nemamo mogućnosti napraviti sve odjednom, normalno je osigurati privremeno rješenje koje funkcionira, ali nije financijski zahtjevno kao što je prava izgradnja koja podrazumijeva infrastrukturu i pristupne ceste. To u konačnici nije koštalo više jer je privremeni kružni tok poslužio funkciji, ubrzali smo promet, povećali sigurnost, a kad smo bili u mogućnosti, izgradili smo trajni kružni tok.
- Amsterdamska koalicija u kojoj su, uz IDS, stranke GLAS i HSS, nedavno je potpisala sporazum o izlasku na europske izbore, koaliciji se priključio i HSU. Koga ćete kandidirati za Europski parlament? Hoćete li Vi biti kandidat s obzirom da ste izašli iz Sabora?
- O kandidatima će odlučiti stranačka tijela. Koalicijski ugovor su potpisali IDS, GLAS i HSS i o daljnjim aktivnostima će odlučiti stranačka tijela, kao i po pitanju Primorsko-goranskog saveza, našeg tradicionalnog regionalnog partnera. Inicijativa je stigla i iz HSU-a, ali i još nekih drugih stranaka, jer smo mi jedina prava alternativa ovoj desnoj Vladi i mislim da možemo ponuditi jednu bolju građansku Hrvatsku, utemeljenu na europskim vrijednostima. Mislim da ovaj bujajući radikalizam, nacionalizam i desničarenje u Hrvatskoj ne bi trebali prolaziti na način na koji prolaze. Teško mije prihvatiti da se Vlada HDZ-a jednostavno oglušuje o probleme u društvu, da ne sankcionira ono što bi trebalo sankcionirati i zato ovaj građansko - liberalni savez želi ponuditi jednu prosperitetnu, naprednu europsku Hrvatsku i siguran sam da ćemo u tome i uspjeti.
- Iduće godini su predsjednički izbori. Hoćete li imati svog kandidata ili ćete podržati Zorana Milanovića, čija se moguća kandidatura spominje?
- Ideja je naše Amsterdamske koalicije da imamo ili vlastitog kandidata ili da nekoga podržimo. Mislim da je preuranjeno govoriti jer, koliko je meni poznato, niti jedna prava kandidatura ne postoji. Dakle, da biste o nečemu odlučivali morate znati tko se kandidirao, a špekulacijama se nismo nikad bavili, pa nećemo ni sada.