Demetlika: Vlada može preko noći donijeti Lex Uljanik i spasiti brodogradilište od stečaja
Intervju saborskog zastupnika IDS-a
PULA – „Da želi, Vlada može po istom principu, na isti način i istom brzinom, donijeti izmjene Zakona o postupku izvanredne uprave jer u slučaju Agrokora donijeli su ga preko noći. Isto tako, da želi, Vlada može brzo provesti formiranje izvanredne Uprave za Uljanik. No i ovdje su pokazali da prema Istri i Uljaniku imaju sasvim drugačije stavove“, kazao je saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika u intervjuu za Glas Istre. Demetlika je također govorio o odnosima u stranci, nadolazećim europskim izborima ali se osvrnuo i na aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj.
Najzanimljivije dijelove ovog intervjua možete pročitati u nastavku.
Zatražili ste izmjene Zakona o postupku izvanredne uprave, tzv. Lex Agrokora, tražeći da se primjeni i na Uljanik. Možete li realno išta postići s obzirom na dinamiku promjene zakonske regulative, vremena za Uljanik je sve manje?
- Tražili smo od Vlade da poduzme konkretnije poteze kako bi prije svega smirili radnike i njihove obitelji, da ljudi vide određenu garanciju da Uljanik sigurno ima budućnost. Na ovu inicijativu potaknula nas je i prepiska između bivše ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić i premijera Andreja Plenkovića kad se donosio Lex Agrokor. I tada smo u Saboru tražili obrazloženje zašto se postavljaju takvi kriteriji prema kojima zakon pokriva tri tvrtke, Agrokor, HEP i Inu, i zašto isti ti kriteriji ne vrijede za ostala poduzeća koja su od značaja za Republiku Hrvatsku. Nismo tada mislili na Uljanik, no željeli smo da se takvim zakonom i drugima pomogne. No pokazalo se daje taj zakon donesen isključivo zbog Agrokora, tvrtke koja je u 100-postotnom privatnom vlasništvu i uvjereni smo da se upravo takav zakon može primijeniti i za Uljanik.
Ali vrijeme curi. Ako račun i dalje bude blokiran, ministar Horvat najavljuje stečaj 24. listopada. Nije li ovo zakašnjela reakcija IDS-a?
- Da želi, Vlada može po istom principu, na isti način i istom brzinom, donijeti izmjene Zakona o postupku izvanredne uprave jer u slučaju Agrokora donijeli su ga preko noći. Isto tako, da želi, Vlada može brzo provesti formiranje izvanredne Uprave za Uljanik. No i ovdje su pokazali da prema Istri i Uljaniku imaju sasvim drugačije stavove. Ako su ranije donijeli zakon za tvrtku koja je 100 posto u privatnom vlasništvu, pitanje je zašto to ne žele učiniti i za brodogradilište u kojem je država suvlasnik s udjelom od 25 posto. Uputili smo zahtjev kako bi dobili na vremenu i kako ne bi opet došlo do štrajka koji je odbio naručitelje brodove i doveo u pitanje daljnje narudžbe, a to može značiti samo jedno, kraj za Uljanik. Ako se taj problem pod hitno ne riješi i ako sve ode u pravcu stečaja, upitna je opstojnost brodogradnje u Hrvatskoj. Vlada treba odlučnije poduzeti odgovarajuće korake da zadrži brodogradnju. IDS će danas ići s inicijativom prema Saboru da se ta točka stavi na dnevni red Sabora i da se ide u izmjene Lex Agrokora. Ako predsjednik Sabora uvrsti naš prijedlog, promjena Zakona može se izglasati već na idućoj sjednici Sabora.
Ima li IDS osobu koju će predložiti za izvanrednog povjerenika u slučaju da vam prođe promjena zakona?
- Kada se imenuje izvanredni povjerenik, ukidaju se sva prava sadašnjoj Upravi, Nadzornom odboru i Skupštini i ta izvanredna Uprava onda ima neograničene ovlasti u poduzimanju bržih i odgovarajućih koraka. Ni dosad Vlada nije imenovala svoje članove u Nadzornom odboru Uljanika, no očekujemo da kao što su našli odgovarajuću osobu za Agrokor, da to učine i za Uljanik. Mi u IDS-u time se nismo bavili ni u slučaju Agrokora, pa nećemo ni sada. Najbitnije je da to bude netko iz struke, tko razumije poslovanje brodogradnje i može se uloviti u koštac s donošenjem određenih odluka za izlazak iz krize. Da imate odgovornost, morate imati ovlasti. Mi kao politička stranka nemamo ovlasti u ovom slučaju, jer to je u rukama Vlade. Ako postoji korektan odnos s predstavnicima Vlade, vjerujem da će pozvati župana i gradonačelnika Pule kao najodgovornije osobe da se eventualno s njima konzultiraju o imenovanju izvanredne Uprave. No u konačnici, sve je na Vladi.
Možda zbog kompenzacijskih mjera i planova da se na mjestu brodogradilišta razvija turizam, izgradnja apartmana i hotela?
- Danas Uljanik u Puli proizvodi dva do tri broda godišnje. Već duži niz godina svjedoci smo da ne koriste čitav prostor kojeg imaju u koncesiji ili u vlasništvu. I prijašnje uprave kada su smanjivale broj radnika, imale su prostora i mogućnosti pokrenuti neku drugu proizvodnju. No to nije učinjeno i to je bila poslovna odluka tadašnje Uprave, Nadzornog odbora i tadašnjeg vlasnika, jer nemojmo zaboraviti da je do 2013. godine Uljanik bio skroz državna firma. Nama se pripisuje da smo imali utjecaj u donošenju odluka, a to nije točno. Uljanik je medu zidinama oduvijek bio zatvoren sustav iz kojeg nisu stizale nikakve informacije o donošenju odluka. Dok im je išlo dobro, vodili su svoju politiku, a mi na to nismo utjecali. Bio sam član županijskog poglavarstva zadužen za gospodarstvo i predsjednik GSV-a, i iskreno vam kažem da s Uljanikom nikada nije bilo nikakvog kontakta. Boris Miletić kao gradonačelnik Pule nema, niti je ikada imao utjecaja u donošenju odluka u Uljaniku. Kada su Miletić i Flego u rujnu prošle godine saznali što se zbiva, odmah su reagirali i zatražili sastanak kod tadašnje ministrice i potpredsjednice Vlade Marine Dalić i premijera Andreja Plenkovića. Nas, kao lokalnu vlast, možete pitati za poslovanje komunalnih poduzeća, no čak i gdje smo osnivači, ne možemo bez upravnih vijeća i odobrenja nadležnog ministarstva donijeti odluku, a kamoli u jednoj tvrtki. Cijelo vrijeme, dok u javnost nisu isplivali problemi, svi pokazatelji o dogovorenim brodovima ukazivali su na to da Uljanik ide u dobrom smjeru. Znam da je već svima muka kada čuju frazu neka institucije rade svoj posao, no tako mora biti u slučaju Uljanika, jer ako postoji nešto što je protuzakonito, najveća odgovornost je na Upravi, ali i Nadzornom odboru.
Predsjednik stranke Boris Miletić zbog situacije u Uljaniku rekao je da će IDS, vezano uz Ivana Jakovčića, sigurno donijeti ispravnu odluku. I to brzo. Na što je Miletić mislio? Koliko vidim, još nikakva odluka nije donesena? Bila je to nikad oštrija kritika na račun Jakovčića.
- Znam da je Miletić pozvao Jakovčića da istupi iz Nadzornog odbora Afaraka, što je Jakovčić i učinio. Budući da je Ivan Jakovčić sam povukao kandidaturu za EU parlament jer nije želio biti kočnica IDS-u, mislim da ne treba donositi nikakve posebne odluke na tijelima stranke, jer učinio je ono što je mislio da u tom trenu treba učiniti. Povukao je takav potez jer ne želi biti uteg u provođenju budućih politika.
A stav Ivana Jakovčića o premještanju Uljanika?
- Javnost možda ne zna, no priča o premještanju Uljanika krenula je upravo iznutra, odnosno iz samog brodogradilišta u vrijeme kada je na čelu Uprave bio Karlo Radolović. U to vrijeme Uljanik je intenzivno razmišljao o preseljenju određenih pogona zbog tehničkih razloga. Kada jedan političar čuje takav prijedlog, sasvim je legitimno da daje određene izjave, no nikada nije rečeno ukinut ćemo brodogradnju i proizvodnju brodova. Ideja o samom preseljenju iz centra grada na neko drugo mjesto nije bila zbog želje da se stavi ključ u bravu, već iz tehnoloških i tehničkih potreba proizvodnje za određene brodove.
Vodi li Jakovčić i dalje stranku iz sjene?
- To su konstrukcije. Analizirajte nove članove u predsjedništvu i vidjet ćete da se radi o kompletno novoj generaciji ljudi koji su trenutno u naponu snage. Zar vi mislite da bi ti mladi i obrazovani ljudi dozvolili nama staroj gardi da njima upravljamo. Oni imaju svoju glavu i svoje stavove i sada je na njima odgovornost. Njih se pripremalo da danas-sutra budu odgovorni dugoročno provoditi IDS-ovu politiku.
Tko su ti ljudi u kojima leži sadašnjost, ali i budućnost stranke?
- To je primjerice novigradski gradonačelnik Anteo Miloš, gradonačelnik Pazina Renato Krulčić. Tu su i nova tri gradonačelnika, u Poreču Loris Peršurić, Marko Paliaga u Rovinju i Valter Glavičić u Labinu. To su ljudi koji su se dokazali i koji su u usponu, imaju određenog iskustva i za jedan ili dva mandata, sigurno će biti spremni. To su ljudi na koje IDS i Istra mogu računati. I ja sam gradio karijeru i pošteno je da u trenutku kada se povlačite, imate spremnu strukturu i ljude koji mogu preuzeti odgovornost.
Hoće li IDS imati kandidata za EU parlament?
- Svakako. No o tome će odlučiti tijelo stranke, a ja osobno imam svog kandidata, ali ne želim još o tome. Imali smo europarlamentarca i bilo bi neozbiljno da ga više nemamo. Okupljamo lijevi liberalni centar i vodimo pregovore s HSS-om da nam se priključi u tzv. Amsterdamsku koaliciju koja još nije potpisala nikakav sporazum o koaliciji. Pregovaramo i s pojedinim strankama u Međimurju. Građanima ćemo ponuditi opciju lijevog centra koja se jasno suprotstavlja radikalizaciji i pojavi desnih snaga koje se nažalost pojavljuju svugdje u Europi. O kandidatima će odlučivati naši članovi. Vjerujem da će do kraja godine IDS imati ime koje će kandidirati na europskim izborima u svibnju iduće godine. Kandidat mora biti kompetentna osoba i mora zadovoljiti potrebe građana koje će predstavljati u Parlamentu. Od njega ćemo tražiti odgovornost da zastupa interese kraja iz kojeg će dolaziti.
Što kažete na najnoviju aferu oko Milijana Brkića, curenje SMS-a? DORH sam sebe istražuje zbog gubitka spisa. Kako to komentirate?
- U startu mogu samo reći da je žalosno to što se događa u jednoj demokratskoj i pravno uređenoj državi. Ja nikako ne mogu shvatiti da jedan državni odvjetnik izađe pred novinare i kaže izgubili smo spis. To je neshvatljivo. Neshvatljivo je da se u pravnim postupcima kada se podižu određene prijave i kada završe u DORH-u, predmeti drže negdje u ladicama i izvlače se po potrebi. I u ovom se slučaju otvorilo pitanje stvarnog utjecaja izvršne vlasti na sudbenu vlast. Da li su te službe neovisne ili ih netko kontrolira? Po ovome što vidimo iz medija, stječe se dojam da je sve kontrolirano i postavlja se pitanje tko onda i na koji način upravlja državom. Građani su zavedeni, a to izaziva dodamo nepovjerenje u društvo, pravosuđe i funkcioniranje državnog odvjetništva, kao i policije, a ovo što se događalo s aferom SMS dodamo narušava cijeli sustav.
Treba li Milijan Brkić odstupiti s mjesta potpredsjednika Sabora?
- Da sam ja na njegovom mjestu, istog bih trenutka dao ostavku. Ako sam odgovoran član stranke, a mogu biti i sto posto nevin, snosim odgovornost i odmah bih odstupio kako ne bi bio uteg stranci. Ovo što se sada događa donosi ogromnu štetu HDZ-u.
Nerijetko se IDS uspoređuje s HDZ-om, na način da ono što je HDZ u Hrvatskoj, to je IDS u Istri. Misli se pritom na klijentelizam, umreženost. Je li to fama, ili se bez iskaznice IDS-a teško zaposliti u Istri.
- Da, čuo sam priče da nas uspoređuju s HDZ-om. U dvadesetak godina upravljanja u Istri, često puta ne možete zadovoljiti sve zahtjeve i potrebe sugrađana, a to govorim iz osobnog iskustva. Kada ste u izvršnoj funkciji stalno ste u kontaktima s ljudima. Netko traži stan, netko posao, uglavnom većina nešto traži i želi pomoć, a neki idu tako daleko pa kažu učlanit ću se ako treba, što je suludo. Nakon 25 godina, normalno je da vam se i takve stvari pripisuju, osobito od onih kojima niste udovoljili. Imam suprotna iskustva o ovome o čemu govorite, jer uvijek kada smo zapošljavali ljude u gradskoj upravi, javnim ustanovama ili komunalnim poduzećima, natječaji su bili transparentni. Kada nas uspoređuju s HDZ-om, mislim da smo mi mnogo, mnogo drugačiji od njih. Sve ono što smo radili u Istri, radili smo za dobrobit građana naše županije i nismo sudjelovali u privatizacijama, nismo mijenjali ljude kako je negdje netko došao na vlast. Mi se već dugi niz godina borimo da se hrvatska decentralizira. U jednoj državnoj firmi, poput HEP-a, Elektroistre, Ureda državne uprave, kadrove postavlja Zagreb. Mi lokalno možemo izabrati direktora komunalnog poduzeća i onih poduzeća kojima smo osnivači.
Vidite li opasnost u Živom zidu i koliko je ona realna?
- Živi zid će imati svoje simpatizere i birače u Istri. Ta stranka dolazi s nekim novim ljudima koji, čini mi se, nemaju nekog životnog iskustva. Naši su kadrovi godinama pripremani i na tim funkcijama odrastaju. Ja stvarno ne znam tko su ti ljudi, tko su ta lica i pitam se imaju li oni uopće netko prepoznatljivo ime u Istri koje bi građani prepoznali i honorirali na izborima. Mislim da nisu uspjeli nametnuti i istaknuti svoje ljude. Za nas ljudi znaju tko smo i što smo i na koji način radimo.
Često puta IDS za brojne projekte koji stoje okrivljuje centralnu vlast. Zagreb je postao nekakva babaroga.
- Jesmo li primjerice ikad za probleme u dječjem vrtiću prozvali Zagreb? Nismo, vrtići funkcioniraju. Prozivamo Zagreb za one stvari za koje mislimo da možemo bolje učiniti sami i zato se uporno borimo za decentralizaciju. U Zagrebu nam često kažu mi bi vam to prepustili, vi ste sposobni, ali neki drugi krajevi to nemaju. Kada je bilo donošenje proračuna, analizirali smo sve naše aktualne projekte koje je država dužna financirati. Bilo je to preko 300 milijuna kuna za zdravstvo, Medicinsku školu, domove umirovljenika, no niti jedan naš prijedlog nije prihvaćen. Pritom smo ponudili spremne projekte s građevinskom dozvolom i izvorima sufinanciranja osiguranog u općinama, gradovima ili županiji. I ništa.
Vlada vas je na sjednici u Puli prošli mjesec sigurno ugodno iznenadila. Jeste li zadovoljni darovima?
- Upravljanje državnom imovinom je posebna tema. Da, Vlada je stigla s poklonima, a mi godinama predlažemo da se određene nekretnine koje nisu u funkciji prepuste lokalnoj upravi. Ništa nama nije poklonjeno, već nam je oduzeto vraćeno. Čak smo predlagali da ne moraju prenositi vlasništvo, već da nam daju na upravljanje, a oni neka sve dalje kontroliraju, natječaje, odabir investitora. I u buduće ćemo prozivati Vladu za sve one projekte za koje smatramo da ih je država dužna financirati, tim više ako smo mi ponudili sufinanciranje. Evo primjer bolnice. Postoji sporazum između svih gradova u istarskoj županiji o financiranju bolnice, a država financira svoju dio. Vlada je u Puli govorila o davanju jamstva HBOR-u za osiguranje kredita od 300 milijuna kuna za nastavak gradnje bolnice. Prošlo je mjesec dana, a jamstva još nisu dana. Stječe se dojam da se brže rješavaju stvari u nekim drugim regijama, a kod nas se koči. Prema nekima je država majka, a prema Istri je maćeha. Svi projekti koje smo naveli kao prioritetne se ne realiziraju adekvatnom brzinom, a vladajući nisu tako spremni uskočiti kao negdje drugdje. Konkretno tu mislim na gradnju bolnice, Istarski ipsilon.
ŽCGO Kaštijun je u problemima, ne zna se kamo s SRF-om. Imate li rješenje, o kakvom modelu razmišljate? Je li centar ispunio svoju svrhu?
- Definitivno je ispunio svoju svrhu jer kompletna Istra ima uspostavljen sustav gospodarenja otpadom. Mi danas imamo moderno postrojenje za obradu i gospodarenje otpadom. To je samo finalni dio jer u Istri funkcionira cijeli sustav - od prikupljanja, selektiranja i odvajanja. Naš model gospodarenja otpadom je uz bok razvijenim europskim zemljama i idemo u dobrom smjeru da do 2020. godine ispunimo uvjet da 50 posto komunalnog otpada recikliramo, odvojimo i ponovno upotrijebimo, a maksimalno 50 posto polažemo na odlagalište. U 2016. godini bili smo na 25 posto odvajanja, a 75 posto smo odlagali. Zadnjih 10 godina sanirali smo kompletno sve komunalne deponije naših komunalnih poduzeća, od Umaga do Labina. Sagradili smo pretovarne stanice, uspostavili sustave odvojenog prikupljanja otpada, a sada smo u fazi nabavke potrebnih posuda U svim gradovima postavljena su nova reciklažna dvorišta i danas građani Istre imaju mogućnost proizvoditi manje otpada. S tako postavljenim sustavom, zadnji korak je da minimalne količine završavaju na Kaštijunu. Najskuplja varijanta je odlaganje otpada kao što smo nekoć radili, kada smo sve skupili u jednu kantu, odvezli u neku jamu i zatrpali. Sada to treba netko sanirati. Uz Primorsko-goransku, mi smo jedina županija koja je uspostavila sustav i zadovoljila uvjete EU.
A kamo mislite plasirati gorivo iz otpada, tzv. SRF?
- Vlada je priznala da je to nacionalni problem, a vi ćete opet reći da sve prebacujemo na državu. No država je ta koja mora na nacionalnom nivou definirati kamo s SRF-om i za to donijeti zakonsku odluku. Kada se država opredijelila za MBO tehnologiju, morala je znati da će kao proizvod u pogonima imati SRE Gorivo iz otpada je obnovljivi izvor energije i onome tko koristi tu vrstu goriva, skidaju se penali za emisiju CO2. Znači, radi se o kružnom gospodarstvu i RH treba postaviti model za energetsko iskorištavanje otpada, što danas nemamo zbog toga što država nije donijela strategiju i nema plan. Taj otpad i taj SRF se može koristiti u cementarama ili u nekim drugim energentskim objektima. Ono što se nekad mislilo da će netko platiti da koristiti SRE danas mi moramo plaćati da ga netko uzme, što je skroz pogrešno i nepravedno. O plasmanu tog SRF-a će sutra biti definirana i konačna cijena usluge. Ako mi pronađemo kupca tj. korisnika goriva za 0 kuna, onda će cijena građanima u koračnici biti niža. Tek krajem 2019. godine Vlada planira izaći sa smjernicama, a na Kaštijunu ima mjesta za SRF još ovu i iduću godinu. IDS će snažno lobirati za to da se na području RH izgradi postrojenje za energetsko iskorištavanje i plasman SRF-a, a da njegovo preuzimanje bude bez naknade.