Buzet odmakao najdalje u borbi za svoj status

Borba za očuvanje brdsko-planinskog statusa
utorak, 30. lipanj 2009.

BUZET - Po nacrtu strategije regionalnog razvoja, koja bi trebala stupiti na snagu početkom siječnja iduće godine, čak bi 36 hrvatskih gradova i općina, od njih 45, moglo izgubiti brdsko-planinski status. Najviše je potencijalnih gubitnika u Primorskogoranskoj i Istarskoj županiji. Kada je o Istri riječ, brdskoplaninski status izgubili bi Buzet, Gračišće i Lupoglav dok bi ga Cerovlje i Motovun zadržali, ali samo u prijelaznom razdoblju od godinu dana. Status bi izgubile i sve tri istarske općine od posebne državne skrbi - Grožnjan, Lanišće i Oprtalj, piše Glas Istre.

Geomorfološki razlozi otežanih uvjeta života

Nacrt strategije kao ključne kriterije za određivanje razine društveno-gospodarske razvijenosti predviđa dohodak po stanovniku i stopu nezaposlenosti pa je izuzetno nepovoljan za veći dio gradova i općina, posebice one s brdsko-planinskim statusom, jer na otežane uvjete poslovanja i života u tim područjima utječu prvenstveno geomorfološki, a ne ekonomski razlozi.

U Buzetu su najdalje stigli s borbom za očuvanje brdsko-planinskog statusa, donosi Glas Istre. Ovih su dana Upravi za integrirani regionalni razvoj pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uputili prijedloge za dopunu strategije. Zahtjev je, kaže gradonačelnik Valter Flego, da se gradovima i općinama koji na osnovi novih kriterija gube jedan ili drugi status omogući zadržavanje postojećih financijskih prava ako su im tri od pet pokazatelja (dohodak po stanovniku, stopa nezaposlenosti, porezni prihod jedinice lokalne samouprave po stanovniku, demografska promjena i stupanj obrazovanosti) manji od županijskog prosjeka za prethodno trogodišnje razdoblje. Po postojećem nacrtu ovestrategije uzima se naime državni prosjek.

Podršku u borbi za očuvanje statusa u Buzetu zatražili su i od župana Ivana Jakovčića, kao i njegova primorsko-goranskog kolege Zlatka Komadine. Sugestija je da što hitnije, prije nego što Vlada otvori raspravu o prijedlogu strategije te je uputi u saborsku proceduru, organiziraju zajednički sastanak gradova i općina s oba statusa na razini dviju županija.

Svoj su »amandman« u Buzetu argumentirali činjenicom da bi primjenom novog modela za utvrđivanje razine društveno-ekonomske razvijenosti općine i gradovi mogli izgubiti znatna proračunska sredstva neophodna za ispunjavanje preuzetih programa i obveza radi poticanja demografske obnove, rješavanja socijalnih prilika i stvaranja preduvjeta za gospodarski razvoj. Bez porezniholakšica ostali bi i građani, kao i tvrtke koje djeluju na području koje ima brdskoplaninski status.

Malo stanovnika, malo nezaposlenih

- Za promjenu kriterija u strategiji zalažemo se i stoga što je gospodarstvo u unutrašnjoj Istri specifično. Na primjeru Buzeta vidljivo je da prerađivačka industrija nosi oko 50 posto ukupnih gradskih prihoda. Prošlogodišnji pad prihoda prerađivačke industrije odrazio se na sve ostale uslužne djelatnosti pa ćemo uskoro zbog ekonomske krize predložiti smanjenje gradskog proračuna za 7,3 milijuna kuna. Predviđeno je smanjenje prihoda od komunalnog doprinosa jer nema investicija, kao i smanjenje prihoda od poreza na dohodak i tekućih potpora iz državnog proračuna.

Status brdsko-planinskog područja buzetskom proračunu ranije je nosio oko 21 milijun kuna godišnje, a ove će godine pasti na 16,6 milijuna, ističe pročelnica resornog gradskog odjela Omela Rumen. Općine i gradovi sa statusom brdsko-planinskog odnosno područja od posebne državne skrbi imaju otežane uvjete poslovanja i života zbog geomorfoloških uvjeta, nadmorske visine, nagiba terena, vertikalne raščlanjenosti, velike površine i malog broja stanovnika odnosno male gustoće naseljenosti. Neki od razloga niske stope nezaposlenosti su mali broj stanovnika, odnosno mala gustoća naseljenosti te činjenica da u njima nema srednjih škola ni fakulteta pa se velik broj mladih zapošljava u mjestima školovanja odnosno većim gradskim središtima. Jedan od argumenata za zadržavanje postojećih statusa jest da se radi o općinama i gradovima s malim budžetima pa zadržavanje postojeće razine financijskih prava neće značajnije utjecati na državni proračun, a njima će pomoći da zadrže ionako niske porezne prihode po stanovniku, da ne bi imali problema s funkcioniranjem i opstankom. Buzet se zalaže za dopunu strategije i izmjenu kriterija. Ako se to ne bude prihvatilo, jedino rješenje koje ne bi ugrozilo funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, kaže Flego, jest prijelazno razdoblje za sve barem do 2013. godine. U suprotnom će doći do stvaranja gradova i općina-slučajeva, jer zbog preuzetih obveza neće moći funkcionirati sa smanjenim prihodima.

Lanišće iznad državnog prosjeka!?

Po predloženim pokazateljima za izračun indeksa razvijenosti (prvenstveno stopa nezaposlenosti i dohodak po stanovniku) čak je i siromašna laniška općina sa svojih 400-tinjak stanovnika na 144 četvorna kilometra - iznad državnog prosjeka!Ćićarija ima minimalnu stopu nezaposlenosti jer je malobrojno stanovništvo mahom starije dobi, a i ono malo mladih se po završetku školovanja prijavljuje u susjednim gradskim središtima. (Glas Istre)

IspišiPošaljiFacebookTwitter