Buzetski sastanak dobrosusjedstva

Istra ugostila hrvatskog i slovenskog predsjednika
srijeda, 07. srpanj 2010.

BUZET - Dobrosusjedski odnosi Hrvatske i Slovenije nemaju alternative. Danas svjedočimo usponu odnosa između Hrvatske i Slovenije. Možda nikad u zadnjih dvadesetak godina ti odnosi nisu bili tako dobri kao danas, možda i zbog atmosfere između dvojice predsjednika pa i odnosa u Vladi, istaknuo je župan Ivan Jakovčić u utorak u Narodnom domu u Buzetu, gdje je uz hrvatskog i slovenskog predsjednika Ivu Josipovića i Danila Türka prisustvovao susretu gradonačelnika i načelnika, saborskih zastupnika, predstavnika javnih službi i gospodarstvenika s područja uz granicu Hrvatske i Slovenije.

Jakovčić je naglasio da je sretan što se slovenski referendum dogodio upravo na način da je bio pozitivan, naročito u slovenskom dijelu Istre, gdje je više od 70 posto ljudi izišlo i glasalo za.

- Djelovat ćemo kao partneri kad Hrvatska uđe u EU i bit ćemo lideri na području zapadnog Balkana, poručio jeJakovčić, iskoristivši priliku da zamoli dvojicu predsjednika da podrže inicijativu Jadranske strategije.

Susret u Istri, kolijevci tolerancije, razumijevanja i prijateljstva, jasno govori o novom uzletu slovensko-hrvatskih odnosa, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipovic. Inicirali su ga Grad Buzet te Društvo slovensko-hrvatskog prijateljstva, uz podršku Društva za hrvatskoslovensku pograničnu suradnju.

Visoke goste dočekali su gradonačelnik Valter Flego i predsjednik Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, ujedno počasni konzul Republike Hrvatske u Sloveniji Božo Dimnik.

Slovenski predsjednik Danilo Türk istaknuo je da su Slovenija i Hrvatska prošle dugi put, obilježen vrlo dobrom suradnjom i povremenim teškoćama. Referendum je stvorio novu klimu u kojoj se razmišlja o novim projektima te je pozvao je prijatelje iz Hrvatske da razmišljaju o EU-u kao o mogućnosti i kao o zajednici kojoj trebaju promjene.

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego naglasio je da u ovim turbulentnim vremenima u Buzetu nije bilo tektonskih poremećaja.

- Za to su u velikoj mjeri zaslužni i odlični slovensko-hrvatski odnosi, suživot, međusobno razumijevanje i poštivanje te svakodnevna suradnja. Jer, iako postoje određena otvorena i neriješena pitanja, poput imovinskopravnih odnosa vezanih za Buzetsku pivovaru, puno je više pozitivnih primjera. Zbog toga, zbog naših isprepletenih i neraskidivih odnosa, zbog globalnih privrednih subjekata kao što je Cimos, zbog ljudi koji imaju svoju rodbinu, prijatelje i poslovne partnere s obje strane granice te zbog sutrašnjeg zajedničkog života u velikoj europskoj obitelji, izuzetno sam ponosan i sretan što se ovaj susret održava upravo u našem Buzetu, poručio je Flego.

Kao problem čije bi rješavanje moglo poboljšati komunikaciju u interesu ljudi i gospodarstva s obje strane granice naveo je potrebu sanacije državne ceste Gračišće - granični prijelaz Požane, s rekonstrukcijom graničnog prijelaza, u cilju njegovog ponovnog otvaranja za sav teretni promet.

Živjele Slovenija, Hrvatska i Istra!

Poručivši da hrvatsko-slovenski odnosi u proteklih 20 godina nikad nisu bili dobri kao danas, istarski župan Ivan Jakovčić svoj je jučerašnji govor završio uzvikom: Živjela Slovenija, živjela Hrvatska, a, hvala Bogu, živjela i Istra!

Sačuvati vjekovno prijateljstvo

Buzetski sastanak okupio je najuglednije gospodarstvenike i političare s obje strane granice, među kojima su bili i Aurelio i Franco Juri. Prvi donedavni slovenski zastupnik u Europskom parlamentu, a drugi pariamentarac u Ljubljani, koji su se skoro jedini u Sloveniji protivili slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, ne želeći dobrosusjedske odnose i vjekovno prijateljstvo dvaju naroda žrtvovati zbog viših nacionalnih interesa.

Buzetska naušnica u Zagreb i Ljubljanu

Hrvatskom i slovenskom predsjedniku domaćini su poklonili srebrnu repliku brončane naušnice, koja je u arheološkoj literaturi poznata kao buzetska naušnica. Pojavljuje se uglavnom u grobovima ranosrednjovjekovnog autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na području između jadranskih obala i alpskoga pojasa, napose u sjevernoj Istri između Buzeta i zapadne obale, a datira se uglavnom u 7. i 8. stoljeće. Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda i Zavičajni muzej u suradnji s Gradom Buzetom i Turističkom zajednicom pokrenuli su nedavno projekt izrade i promocije replike tog kulturnog dobra kao autohtonog suvenira i kandidirali ga na natječaj Ministarstva turizma.

Glas Istre/IDS

Foto: Večernji list

IspišiPošaljiFacebookTwitter