 | BRIJUNI - Može li Istra biti regija kulture i znanja i hoće li to ona biti 2020. godine? Može li Istarska županija biti suosnivač Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula? Hoće li Istarska kulturna agencija napokon zaživjeti i postati spona između kulturnih djelatnika i sponzora? Hoće li, a trebao bi, novi muzej suvremene umjetnosti u Istri biti jedan od najspektakularnijih u regiji? Pitanja su to iz vrlo konkretnog govora istarskog župana Ivana Jakovčića kojim je jučer na Brijunima otvoren 1. sabor kulture u Istri. Na dvodnevnom skupu, koji je okupio dvjestotinjak sudionika uglavnom iz kulturnog života Istre, danas je planirano usvajanje Deklaracije o kulturi u Istri. - Sabor kulture u Istri je prava prilika za traženje saveznika i prijatelja koji će nam pomoći u izgradnji Istre kao svjetske regije kulture. Ne bojimo se kritika ni argumenata na njih, uvažavamo sve primjedbe i sugestije, ali napominjem da politika ne može biti jedini faktor razvoja kulture Istre. Županija u tome želi samo suodlučivati, a dovoljno je napomenuti da za potrebe kulture izdvajamo 12 posto proračuna, dakle 14,2 milijuna kuna. Kultura je od velike koristi za gospodarstvo, a Istra je najvjerojatnije regija broj jedan po kvaliteti kulturnih programa u Hrvatskoj i to kroz cijelu godinu, a ne samo u ljetnim mjesecima. Primjeri toga su izvanredan Sa(n)jam knjige i novonastali Međunarodni festival smijeha u Istri. No svi zajedno moramo stvoriti neizbrisivi kulturni identitet koji sačinjavaju multikulturalnost, dvojezičnost, očuvanje baštine i potpora aktivnom stvaralaštvu - kazao je Jakovčić. |
Konačni cilj - zadržati umjetnike u Istri
Uslijedili su koncizni izvještaji svih predsjednika Vijeća za kulturu Istarske županije koji su se doticali dosadašnjeg rada i smjernica za buduće djelovanje. Đeni Dekleva Radaković, predsjednica Vijeća za glazbu i glazbeno-scensku djelatnost, između ostalog, najavila je i potrebu osnivanja simfonijskog i harmonikaškog orkestra, mješovitog zbora te plesnog i glumačkog ansambla pri Istarskom narodnom kazalištu.
- Potrebno je napraviti jasnu distinkciju između kulturnog amaterizma i profesionalizma, osjetan je manjak stručnih kritičara, a treba razviti i program obrazovanja na polju kulturnog menadžmenta i kulturne administracije. Konačni cilj je zadržati umjetnike u Isti, a to je moguće jedino njihovim zapošljavanjem. Istra bi u konačnici trebala proizvoditi kulturu, a ne uvoziti – kazala je Dekleva Radaković.
Jadranka Ostić, predsjednica Vijeća za književnost i izdavaštvo, osvrnula se, između ostalog, i na položaj Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika koji još uvijek čeka svoj prostor i koji je i dalje limitiran na 11 četvornih metara.
- Napominjem i da je nedopustiva situacija da u vijećima za kulturu sjede ljudi koji su izravni korisnici proračuna jer to rezultira sukobom interesa. Književne manifestacije treba smjestiti u istu kategoriju kao glazbeno-scenske i filmske, treba ih financijski potpomognuti. Zbog manjka fondova moramo štedjeti na promociji, a to rezultira neposječenošću i nevidljivošću književnih programa – kazala je Ostić.
Lidija Nikočević iz Vijeća za zaštitu kulturne baštine i muzeologiju između ostalog je pohvalila financijsku potporu Ministarstva kulture, kada je u pitanju zaštita kulturne baštine, i kao primjer navela obnovu šest ciklusa freski. No upozorila je da bi za valorizaciju nepokretne kulturne baštine trebalo prvo mapirati kulturna dobra i stvoriti svojevrsni brend.
- Što se tiče nematerijalne kulturne baštine nju bi također trebalo pobrojati i složiti u listu, a ona je uglavnom aktivna unutar amaterskih djelatnosti KUD-ova i smotri. Kad je o muzejima riječ, tu nam nedostaje muzejska politika i muzejski standardi, a kao jedan od najvećih problema navela bih pomanjkanje čuvaonica i depoa – kazala je Nikočević.
Predsjednik Vijeća za vizualne umjetnosti Bojan Šumonja svoje je izlaganje započeo s poraznom konstatacijom da Istra nema artikulirani kulturni identitet te da jednostavno ne postoji na likovnoj karti Europe. Isto tako tvrdi da u lancu umjetničko djelo, kritika, medij i tržište postoji samo prva karika.
- Nemamo likovnih kritičara, kustosa, tržište, a niti infrastrukturu koja bi mogla udomiti manifestacije poput međunarodnih izložbi. Muzej suvremene umjetnosti u Istri je idealno rješenje tog problema. Isto tako treba poraditi na edukaciji administrativnog i menadžerskog kadra bez kojeg se istarska likovnost neće nikada probiti na međunarodno tržište. Moramo podržati i privatne galerije i neovisne kulturne centre, podupirati rad umjetnika i distancirati se od amaterizma – zaključio je Šumonja.
Koji su najprepoznatljiviji elementi Istre?
Marino Jurcan, predsjednik Vijeća za nove medije koje postoji od 2005. godine i koje je najmlađi među vijećima za kulturu Istarske županije, je također napomenuo da Istri nedostaje kadar koji bi se bavio kulturnim menadžmentom.
- Novim medijima i novim formama umjetnosti uglavnom se bave neprofitne organizacije i nezavisni klubovi. Dosadašnjim sondiranjem situacije na toj sceni došli smo do zaključka da su njeni akteri uglavnom zadovoljni brojem događanja, njihovom posjećenošću i razvijanjem međunarodne suradnje, a nezadovoljni nedostatkom prostora za rad i manjkom višegodišnje financijske potpore koja bi im omogućila dugoročnije projektiranje – kazao Jurcan.
U trosatnoj raspravi izmjenjivali su se govornici koji su predstavljali vlastite programe i oni koji su se usmjerili na buduće smjernice strategije kulturnog razvitka Istre. Miranda Legović, fotografkinja, založila se za edukaciju publike i fotografa kroz specijalizirane fotogalerije, ali i multimedijalno povezivanje umjetnosti. David Belas upozorio je na problem kako vratiti umjetnike koji su otišli iz Istre.
- Kada je riječ o brendiranju, izbor mora biti okrutan i uzak, a po meni su tri najprepoznatljivija elementa Istre: etno glazba, baština rimskog doba i multikulturalizam, kazao je Silvio Forza u iznimno nadahnutom izlaganju. On je predložio da se u sklopu županijskog natječaja za financiranje izdavaštva barem jedna knjiga hrvatskog autora prevede na talijanski i jedna talijanskog autora na hrvatski.
Vedrana Koceić otvorila je pitanje o pokretanju istarskih kulturnih putova, za što je nužna institucionalna potpora županijskog Odjela za kulturu. Zdenka Višković Vukić smatra da na saboru kulture u Istri nedostaju predstavnici turizma i gospodarstva, a zalaže se za to da provjereni projekti dobiju višegodišnju županijsku potporu što je bitno za aplikaciju pri europskim fondovima.
- Istarska županija je oživjela uspavane gradiće, no trebaju li se probuditi i urbana središta županija, kako financirati logistiku izvan institucionalnih projekata, problemi su na koje je upozorila Magdalena Vodopija.
Dok su u poslijepodnevnom programu sudionici radili u zasebnim radionicama, za danas je planirano predstavljanje i projekata muzeja suvremene umjetnosti Istre, oživljavanja Završja i novi postav Etnografskog muzeja Istre.
