 | - Treba razbiti iluziju da se može živjeti isključivo od poljoprivrede i turizma. Jadna bi bila takva Istra. U ukupnom prihodu županije na prvom je mjestu industrija s oko 33 posto, na drugom trgovina, a tek na trećem turizam s oko deset posto. Negdje pri dnu s dva posto prihoda je poljoprivreda. Nitko dobronamjeran ne može zanemariti industriju, kaže IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin. Kao argument za industrijalizaciju Istre navodi da su u tom sektoru veće plaće, radi se čitave godine, a ne sezonski, nema kratkoročnih ugovora o radu, bolja je sindikalna zaštita i u pravilu u industriju ulazi trajniji kapital. |
Ni turizam ni poljoprivredu ne smije se zanemariti
| - Interesantno je da broj zaposlenih u turizmu opada, a u industriji raste. Istarski turizam čini 40 posto ukupnog hrvatskog turizma, i on je relativno konsolidiran te ostvaruje i sedam puta veću dobit nego cjelokupni hrvatski turizam. Ipak, u prihodima županije on sudjeluje samo s 10 posto. Ni turizam ni poljoprivredu ne smije se zanemariti. Istru moramo razvijati paralelno, poticati poljoprivredu, osnažiti malog seljaka, promicati male ugostiteljske objekte. Ali mora biti mjesta i za modernizaciju postojećih industrijskih pogona i njihov napredak, zaključuje Kajin. Na pitanje kakvu bi industriju trebalo promicati, Kajin navodi da u obzir dolazi samo ona koja korespondira s održivim razvojem. No, zanimljivo je da u tom kontekstu iznosi afirmativni stav o izgradnju tvornice kamene vune Rockwool, a koja za sobom povlači kontroverze po pitanju zaštite okoliša. - Sve teze udruga koje se nazivaju »zelenim« padaju u vodu. Rockwool nije TE Plomin koji je upropastio jednu od najljepših uvala istočnog Jadrana. Kažu da se radi o šporkoj industriji, a na primjeru takve tvornice u Novom Marofu vidimo da nije tako. Riječ je o top-tehnologiji kojom će upravljati Istrani specijalizirani u Europi. Kažu i da se na tom prostoru razvijaju agroturizam i poljoprivreda, a ne treba zaboraviti da je riječ o lokaciji između dva rudnika i upropaštene tvornice pločica. Da ne zaboravimo da je 90-ih Labinština preko noći ostala bez pet tisuća radnih mjesta. Kažu da će pasti vrijednosti nekretnina, ali njihova cijena raste u industrijskoj zoni gdje se traže nove lokacije. Stotinjak naših ljudi koji imaju kamione osiguravat će egzistenciju stotinjak naših obitelji, tvrdi Kajin. Nastavlja da industriju treba skloniti s obalne crte, ali ne i pomišljati o njenom gašenju. Pogotovo ne brodogradilišta, a što, nagađa Kajin, sa »sutrašnjom« privatizacijom možda i slijedi. Primjere za revitalizaciju industrije nalazi na Labinštini čiji su pogoni prije više godina posrnuli te su ugašeni, da bi se posljednjih godina tamošnja industrija ipak počela oporavljati. - Sjetimo se Prvomajske koju je htio preuzeti Cimos. Ipak, valjda netko nije želio preko noći popraviti stanje na Labinštini, pa je Cimos otjeran u Srbiju gdje ostvaruje fantastične rezultate. Danas ipak imamo TPS koji zapošljava tristotinjak radnika. Zatim tvornicu cementa u Koromačnu koja je u ekološkom smislu najnaprednija tvornica na Jadranu. A da je nije preuzeo Holcim, vjerojatno bi ili radna mjesta bila zatvorena, ili bi se okoliš devastirao, zaključuje Kajin. |
